Drinić (Bosanski Petrovac, BiH)

Izvor: Wikipedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretraživanje
Drinić
Drinić na karti BiH
Drinić
Drinić
Drinić na zemljovidu Bosne i Hercegovine
Entitet Federacija BiH
Županija Unsko-sanska županija
Općina/Grad Bosanski Petrovac
Zemljopisne koordinate 44°30′25″N 16°27′58″E / 44.507°N 16.466°E / 44.507; 16.466Koordinate: 44°30′25″N 16°27′58″E / 44.507°N 16.466°E / 44.507; 16.466
Stanovništvo (2013.)
 - ukupno 3

Drinić je naseljeno mjesto u općini Bosanski Petrovac, Federacija Bosne i Hercegovine, BiH.[1]

Povijest[uredi VE | uredi]

Drinić se prvi put spominje 19. listopada 1448. kada je pred kaptol u Knin došao plemić Franko, sin Gregorija Kudelića iz Drinića (de Udrinich) na jugu županije Pset, a s njime stigli su plemići Miketa, Andrija, Blaž i Toma, sinovi Stjepana Mišljenovića iz Kolunića. Pred kaptolom i Mišljenovićima izjavio je Franko Kudelić, da je zbog novčanih problema odlučio svoje naslijeđene (baštinske) i njemu založene posjede dati u zalog za šezdeset forinti zlata. О svemu tomu izdao je kaptol zasebno pismo.[2]

Oršići su hrvatska plemićka porodica koja se u pisanim izvorima prvi puta spominje 1420. godine, kada su njezini članovi živjeli na području Unca. Godine 1449. u jednom se dokumentu spominju „Vuseec et Wlathko Orsych de Udrinich", te se po tom zna, da su bili naseljeni i u Driniću. S padanjem Bosne u ruke Turaka, sele se između 1464. i 1472. godine na sjeverozapad, u Goričku županiju, na prostoru današnjeg Karlovca u Hrvatskoj. Kasnije je mađarski kralj Matijaš Korvin 1487. Petru Horvatu Oršić i njegovoj braći Jurju, Pavlu i Jakovu izdao povelju, kojom je njima darovao grad Slavetić, pa su se poslije toga Oršići zvali Slavetići.

Nakon pohoda partizana u Bosansku Krajinu i stvaranja oslobođene teritorije poznate kao Bihaćka republika, u rujnu 1942. u selu Driniću je radila tiskara pa je tako obnovljeno izlaženje lista „Borba“.[3]

Nakon potpisivanja Daytonskog mirovnog sporazuma izdvojeno je istoimeno naseljeno mjesto koje je pripalo općini Petrovac koja je ušla u sastav Republike Srpske.

Stanovništvo[uredi VE | uredi]

1991.[uredi VE | uredi]

Nacionalni sastav stanovništva 1991. godine, bio je sljedeći[4]:

ukupno: 363

  • Srbi - 362
  • Muslimani - 1

2013.[uredi VE | uredi]

Nacionalni sastav stanovništva 2013. godine, bio je sljedeći[1]:

ukupno: 3

  • Srbi - 3

Izvori[uredi VE | uredi]

  1. 1,0 1,1 2.2. Stanovništvo prema etničkoj/nacionalnoj pripadnosti i spolu, po naseljenim mjestima, popis.gov.ba, preuzeto 18. ožujka 2020.
  2. Vjekoslav Klaić, Županija Pset (Pesenta) i pleme Kolunić, Vjesnik Hrvatskog arheološkog društva, n.s. Sv. XV, Zagreb, 1928., 1-12.
  3. Tito-Selected military works, Vojnoizdavački zavod, 89. str, Beograd, 1966.
  4. Nacionalni sastav stanovništva - Rezultati za republiku po opštinama i naseljenim mjestima 1991., Državni zavod za statistiku Republike Bosne i Hercegovine, Sarajevo, 1993.