Dušan Prašelj

Izvor: Wikipedija
Skoči na: orijentacija, traži

Dušan Prašelj (Sušak, 19. prosinca 1931.), hrvatski dirigent, skladatelj i zborovođa

Dušan Prašelj

Životopis[uredi VE | uredi]

Rođen na Sušaku, gdje je polazio osnovnu i srednju glazbenu školu. Tu je prvi put susreo Ivana Matetića Ronjgova. Taj je susret bitno utjecao na njegov daljnji rad, jer ga je Matetić oduševio za istarsko-primorski glazbeni izraz.

Već sa 17 godina nagrađivan je za uspješno vođenje zborova - kao dirigent vežičkim zborom "Mladost" je osvojio nagrade na omladinskim festivalima 1947, u Zagrebu (otuda bilježi 50. obljetnicu dirigiranja) i 1948. u Beogradu. Srednju glazbenu školu i studij na Teoretsko-folklornom odjelu Glazbene akademije u Zagrebu završio je 1960. godine. Istodobno je u Zagrebu vodio poznati zagrebački Akademski zbor "Ivan Goran Kovačić" te Zbor Društva Istrana i Primoraca. Od 1960.-64. godine službuje kao profesor na riječkoj muzičkoj školi, a od 1964.-69. u Beču studira i diplomira dirigiranje (klasa prof. H. Swarovskog na Glazbenoj akademiji "Hochschule fur Musik und Darstellende Kunst").

U Beču je kao dirigent vodio Bečke madrigaliste i sudjeluje kao zborni pjevač i asistent u velikom zboru Musikvereine, kojim su dirigirali i dirigiraju poznati svjetski dirigenti: Bohn, Karajan, Richter i drugi. Po povratku u domovinu djeluje kao korepetitor Zagrebačkih solista i s njima odlazi na europske turneje.

Od 1970.-79. godine je bio dirigent i direktor Hrvatskog narodnog kazališta Ivana pl. Zajca u Rijeci, gdje inicira poznate revije mjuzikla.

Od 1977. godine tajnik je Kulturno-prosvjetnog društva "Ivan Matetić Ronjgov" u Ronjgima, a upravitelj je od prerastanja Društva u istoimenu ustanovu. Kao upravitelj Ustanove "Ivan Matetić Ronjgov", čiji je osnivač i djelatnik, osmislio je niz aktivnosti i manifestacija: "Proljeće u Ronjgima", "Mantinjada pul Ronjgi", "Matetićevi dani", "Kanat pul Ronjgi", "Večeri pul Matetićeva ognjišća", "Pogovori", "Aktiv dirigenata", čakavske tribine, smotre pjevačkih zborova i razne znanstvene skupove. Funkciju upravitelja napušta 2007. godine.

Više od dva desetljeća vodio je jedan od najuspješnijih hrvatskih zborova "Jeku Primorja" i postiže uspjehe na europskom nivou (na festivalu u Engleskoj druga nagrada, na festivalu francuske glazbe u mega projektu Berliozova Requiema s Moskovskom filharmonijom, itd.);

Skladatelj je stotinjak zborskih skladbi od kojih je dio objavljen u zbirci "Baklje na Učki". Među skladbama ističu se i dva glazbena recitala "Trsatski spomen" i "Bašćanska ploča", te "Naš domaći glas", "Staroslavenska misa" i "Misa ritmica latina".

Kao učenik I. M. Ronjgova posebno gaji pučki, melos Istre i Hrvatskog primorja, što ima odraza u njegovim skladbama. Kao zborovođa u više je navrata nagrađivan na Festivalu zborova Hrvatske (Zadar), natjecanju. "S. Mokranjac"; a primio je veći broj nagrada u Europi (Velika Britanija, Španjolska, Francuska, Italija). Dobitnik je dvije Nagrade Grada Rijeke, Nagrade za životno djelo i plakete "Marulić" Čakavskog sabora.

Utemeljitelj je i dirigent Riječkog oratorijskog zbora "Ivan Matetić Ronjgov" (koji je bio jedna od sekcija Ustanove "Ivan Matetić Ronjgov") s kojim broji zapažene nastupe u zemlji i inozemstvu.

Zadnje aktualno djelo je Messa Ritmica Latina za mješoviti zbor, soliste i orkestar, u pet stavaka. Posljednja tri su napisana 2007. godine. Cijela misa doživljava praizvedbu 23. prosinca 2007. u Rijeci na Trsatu.

2008. godine dobija županijsku Nagradu za životno djelo.
2010. godine proslavlja jubilarnim koncertom 20-tu godišnjicu rada s Riječkim oratorijskim zborom.

Djela[uredi VE | uredi]

  • Mala Pasija (za bas solo, mješoviti zbor, orgulje, klavir i bongose) 2011.
  • Misa ritmica latina
  • Bašćanska ploča
  • Staroslavenska misa
  • Trsatski spomen (glazbeni recital za mješoviti zbor i orkestar)
  • Naš domaći glas (Kantata za sole, recitatora, mješoviti zbor i klavir)
  • Baklje na Učki (zbirka skladbi)
  • Primorsko-goranska županija (svečana pjesma)
  • Pipa (Andrej Baša i Dušan Prašelj; na tekst Drage Gervaisa)
  • Lipa mladost moja (na tekst Mate Balote)
  • Briškula i Trešeta (na tekst Drage Gervaisa)
  • Kety (iz Čakavske suite, na tekst Zorana Kompanjeta)
  • Matetićev dom va Ronjgeh
  • Kad besede fale (na tekst Zorana Kompanjeta)

Poveznice[uredi VE | uredi]

Vanjske poveznice[uredi VE | uredi]