Dubai (emirat)
| Emirat Dubai arapski: إمارة دبي | |||
|---|---|---|---|
 | |||
|
|||
| Koordinate: 24°57′N 55°20′E / 24.950°N 55.333°E | |||
| Država |  Ujedinjeni Arapski Emirati
| ||
| Glavni grad | Dubai | ||
| Vlast | |||
| - Vrsta | monarhija | ||
| - emir | Muhamed ibn Rašid al-Maktum | ||
| Površina | |||
| - Ukupna | 3900 km²[1] | ||
| Stanovništvo (2012.) | |||
| - Metropolitansko područje | 2,054.000[1] | ||
| Vremenska zona | UTC+4 (UTC) | ||
| Službena stranica www.dubai.ae | |||
| Zemljovid | |||
 Emirat Dubai na karti Ujedinjenih Arapskih Emirata | |||
Emirat Dubai (arapski: رة دبي) je jedan od sedam emirata u federaciji Ujedinjeni Arapski Emirati na jugoistoku Perzijskog zaljeva, nazvan po njegovoj prijestolnici Dubaiju.[2]
Geografija[uredi | uredi kôd]
Emirat Dubai je drugi po broju stanovnika (2,054.000[1]) i drugi po veličini područja u federaciji (3900 km²[2]). Otprilike ima pravokutni oblik, i obalu dužine od oko 72 km duž Perzijskog zaljeva.[2] Glavni grad emirata je Dubai, najveći grad Ujedinjenih Arapskih Emirata, u kojem živi oko 9/10 stanovnika emirata.[2]
Emirat Dubai s juga i zapada graniči s Emiratom Abu Dabijem, a s istoka i sjeveroistoka s Emiratom Šardžom. Pored glavnog ozemlja uz Perzijski zaljev, emiratu pripada i mala enklava Hata pored omanske granice, udaljena 40 km od emirata.[2]
Osim glavnog grada, veća naselja su navedena Hata (10.598), lučki grad Džabal-Ali (31.634) udaljen 35 km od prijestolnice, te predgrađa kao što su Avir, Lusaili, Maha i Faka.
Povijest[uredi | uredi kôd]
Jezgra današnjeg emirata je naselje Dubai poznato od 1799. godine.[2] Još 1820. lokalni šeici tadašnjeg Dubaija, koji je tada bio bitno manji, potpisali su s Britancima sporazum o miru i suradnji, iako je sve do 1833. formalno taj kraj bio pod vlašću Emirata Abu Dabi.[2] Godine 1833. jedna grupa ribara i lovaca na biserne školjke predvođena porodicom al-Falasi (potomci današnje vladarske dinastije al-Maktum) napustila je zbog svađa i rivalstva Abu Dabi, i bez otpora preuzela vlast u Dubaiju. Od tada je Emirat Dubai postao (mjereno lokalnim standardima) moćna država, koja je bila često u sukobu sa svojim bivšim vladarima.[2]
Zaljevski pirati vezani uz šeike al-Kasimi iz Šardže pokušali su preuzeti kontrolu nad Dubaijem, ali su se njegovi šeici uspjeli othrvati tim nasrtajima i sačuvati svoju nezavisnost, lukavo huškajući susjede jedne protiv drugih. Ipak su i oni zajedno s ostalim susjednim emiratima bili primorani potpisati s Britanijom ugovor o slobodnoj plovidbi 1835. godine, a zatim i trajni ugovor o pomorstvu 1853. što je sve vodilo do potpisivanja ugovora o suradnji iz 1892. kojim je Britanija stekla kontrolu nad zaljevskim emiratima, a oni postali njezini protektorati.[2]
Kad su se Britanci 1971. konačno povukli iz Perzijskog zaljeva, Emirat Dubai je postao jedan od najistaknutijih osnivača Ujedinjenih Arapskih Emirata.[2]
Šeici Dubaija su za razliku od većine svojih susjeda poticali trgovinu, tako da je početkom 20. st. a grad Dubai izrastao u važnu luku[2] u koju su se naselili brojni strani trgovci (većinom Indijci), tako da je ona do 1930-ih postala poznata po izvozu bisera. Današnji grad Dubai je nešto potpuno drugo, prije svega on je velika trgovačka metropola i izlog zapadnjačke robe.[2]
Većina banaka i osiguravajućih društava iz Ujedinjenih Arapskih Emirata ima sjedište u Dubaiju. Nakon devalvacije zaljevskog rupija 1966. Emirat Dubai se pridružio Kataru u projektu osnivanja nove monete rijal, ali se 1973. priklonio ostalim emiratima u osnivanju nove nacionalne valute dirhama. Emirat ima potpuno liberaliziranu trgovinu zlatom, pa se preko njega odvija znatan šverc zlatnih poluga u Indiju, u kojoj je trgovina zlatom puno restriktivnija.[2]
Sreća je zadesila Dubai 1966. kad je otkriveno naftno polje Fateh.[2] Ono je udaljeno oko 120 km istočno od grada u moru. Već do 1970-ih na toj lokaciji izgrađena su tri 20-katna podmorska tanka, svaki kapaciteta od 500.000 barela.[2] Njih zbog oblika, koji liče na izokrenutu šampanjsku čašu zovu Tri piramide Dubaija.[2]
Popis vladara Dubaija[uredi | uredi kôd]
Emiratom vladaju šeici iz dinastije al-Maktum.[3]
- kraj 18. st. – 1833.: Ubaid
- 1833. – 1852.: Maktum I
- 1852. – 1859.: Said I
- 1859. – 1886.: Hašer
- 1886. – 1894.: Rašid I
- 1894. – 1906.: Maktum II
- 1906. – 1912.: Buti
- 1912. – 1929.: Said II (prvi put)
- 1929.: Mani
- 1929. – 1958.: Said II (drugi put)
- 1958. – 1990.: Rašid II
- 1990. – 2006.: Maktum III
- 2006. – danas: Muhamed[3]
Gospodarstvo i transport[uredi | uredi kôd]
Procijenjene rezerve nafte Emirata Dubai su manje od 1/10 susjednog Abu Dabija, ali to nije smetalo Dubaiju da se pored prihoda prodaje nafte u kombinaciji s trgovinom razvije u vrlo prosperitetnu državu. Dubai je gradio i brojne industrijske pogone, između ostalog veliku talionicu aluminija, povezanu s pogonom za frakcioniranje prirodnog plina, izgrađene krajem 1970-ih. Od kraja 1980-ih proizvodnja aluminija se drastično povećala nakon dogradnje topioničkih pogona.[2]
Današnji Emirat Dubai je koncentriran na planove razvoja turizma, transporta i industrije, koji bi u budućnosti trebali nadoknaditi prihode od nafte, koja će presahnuti. S tom svrhom je još 1972. izgrađena nova duboka luka Rašid (imenovana po emiru), kojoj je naknadno 1979. dograđen i suhi vez za supertankere.[2] U nastojanju da potakne ulaganja u industriju, još početkom 1980-ih luka i industrijski centar Džabal-Ali proglašeni su bescarinskom zonom, a taj potez je bio toliko uspješan da su brojne internacionalne kompanije privučene tim otvorile svoja predstavništva u toj zoni.[2] Danas nadzor nad radom i daljnjim ulaganjima u luku i bescarinsku zonu vodi Uprava luke Dubai, osnovana početkom 1990-ih upravo s tom svrhom.[2]
Emirat je izgradio veliku međunarodnu zračnu luku koja je vremenom postala česta međustanica za letove prema Dalekom Istoku, a uz to Dubai je bio i inicijator osnivanja Emiratesa, nacionalnog avioprijevoznika Ujedinjenih Arapskih Emirata koji je osnovan sredinom 1990-ih.[2] U rujnu 2009. puštena je u rad prva linija metroa, kao prva u zaljevskoj regiji.[2]
Izvori[uredi | uredi kôd]
- ↑ a b c UNITED ARAB EMIRATES (engleski). Citypopulationde. Pristupljeno 8. rujna 2014.
- ↑ a b c d e f g h i j k l m n o p q r s t u v Dubai (engleski). Encyclopædia Britannica. Pristupljeno 8. rujna 2014.
- ↑ a b Dubai (engleski). Regnal chronology. Inačica izvorne stranice arhivirana 13. srpnja 2009. Pristupljeno 9. rujna 2014.
Vanjske poveznice[uredi | uredi kôd]
| |||||