Obična dunja

Izvor: Wikipedija
(Preusmjereno s Dunja)
Skoči na: orijentacija, traži
Obična dunja
Dunjini plodovi
Dunjini plodovi
Status zaštite

Sistematika
Carstvo: Plantae
Divizija: Magnoliophyta
Razred: Magnoliopsida
Red: Rosales
Porodica: Rosaceae
Potporodica: Maloideae ili Spiraeoideae[1]
Rod: Cydonia
Vrsta: C. oblonga
Dvojno ime
Cydonia oblonga
Mill.
Područje života

Obična dunja (dunja, lat. Cydonia oblonga) je jedina vrsta roda dunja (Cydonia), porodica Rosaceae. Njeno botaničko ime potječe od grčkog grada Kydonia na sjeverozapadu otoka Krete. U Armeniji i Iranu dunja se može naći u prirodi.

Opis[uredi VE | uredi]

Ilustracija

Stablo dunje je 4 do 6 m visoko drvo koje se može naći u Aziji i Europi. Cvjeta u svibnju i lipnju i ima bijele do ružičaste cvjetove. Latice cvjetova su duge između 2 i 5 cm. Pošto bolje uspijeva u toplijim predjelima, kultivira se najčešće u vinogradarskom okruženju.

Plod dunje je sličan plodu jabuke ili kruške (odakle i potječu dvije sorte dunje; jabukolika i kruškolika). Od dunja je moguća priprema kompota, želea, kao i sokova.

Dunje se često sade u podnožjima stabla kruške i drugih visokih voćnih stabala i rađaju nakon 4 do 8 godina. Razmnožavanje putem pelcera i križanjem uspijeva samo ponekad.

Plod dunje sadrži veoma mnogo vitamina C, zatim kalij, natrij, cink, željezo, bakar, mangan, pektin i druge organske i anorganske kiseline. Sjeme dunje sadrži različite sluzi, ulja kao i otrovni cijanid glikozid.

Simbolika[uredi VE | uredi]

Dunja predstavlja simbol ljubavi, sreće, plodnosti, pameti, ljepote, postojanosti i neprolaznosti.

U antičkim legendama, dunjom su bogovi određivali sudbine. Ona je bila plod Afrodite i Geje. Paris ju je, po obećanju lijepe Helene, predao Afroditi kao najljepšoj od svih boginja.

Sastav i uporaba[uredi VE | uredi]

Ima oko 20% sluzi, pektina, oko 8% raznih šećera, oko 1% jabučne kiseline, 15% masnog ulja, amigdalina (0,5%) emulzina, protida i tanina.

Upotrebljava se kao sluzavo sredstvo za izradu emulzija i mikstura protiv kašlja, kao voda za obloge, protiv opekotina, za kozmetiku i u industriji. Danas se bez razloga rabi mnogo manje nego ranije. Grci i Rimljani dunju cijenili su kao blago sredstvo protiv proljeva (zbog količine tanina i sluzi). Ako se za izradu sluzi rabi zdrobljeno sjeme, u njemu može biti toliko cijanovodične kiseline, da se mogu pojaviti i slučajevi trovanja. Zato sluz treba pripravljati od cijelog sjemena, ako se ne želi istovremeno djelovanje sluzi i cijanovodonične kiseline.

U industrijskim se zemljama dunjino sjeme sve više upotrebljava.

Proizvodnja[uredi VE | uredi]

Proizvodnja dunja u 2012. godini
Deset najvećih proizvođača u 2012.
Država Proizvodnja (u tonama)
Flag of Turkey.svg Turska 135.406
Flag of the People's Republic of China.svg Kina 125.000
Flag of Uzbekistan.svg Uzbekistan 80.000
Flag of Morocco.svg Maroko 46.000
Flag of Iran.svg Iran 36.500
Flag of Argentina.svg Argentina 27.500
Flag of Azerbaijan.svg Azerbajdžan 27.140
Flag of Spain.svg Španjolska 14.000
Flag of Serbia.svg Srbija 10.795
Flag of Algeria.svg Alžir 10.516
Svijet 596.532
Izvor: UN FAOSTAT [2]

Izvori[uredi VE | uredi]

  1. Potter, D., et al. (2007). Phylogeny and classification of Rosaceae. Plant Systematics and Evolution. 266(1–2): 5–43.
  2. Statistics from: Food And Agricultural Organization of United Nations: Economic And Social Department: The Statistical Division. UN Food and Agriculture Organization Corporate Statistical Database. Arhivirano s izvorne stranice na September 6, 2015.