Egzon
Egzon (grč. ἔξω: izvan, vanjski)[1] je kodirajuća sekvencija koju sadrži eukariotski gen. Drugi dio su introni, nekodirajuća DNA.[2]
Nakon gotovo dovršenog sekvencioniranja ljudskog genoma 2003. godine, uvidjelo se da se broj gena i bjelančevina ne poklapa, što je potvrdilo hipotezu da jedan gen kodira više bjelančevina, a ne samo jednu. I egzoni i introni se prepisuju kad se mRNA stvara po kalupu DNA. Introne potom izrezuju bjelančevine odgovorne za nastajanje takozvane zrele mRNA iz koje procesom translacije stvaraju bjelančevine. Egzoni se u procesu izrezivanja introna mogu povezati različitim redoslijedom, što daje mogućnost nastanka različitih mRNA, a time i različitih bjelančevina.[3] Granicu egzona i introna kod izrezivanja (eng. gene splicing) predstavlja mjesto izrezivanja (eng. splice site)[4]
Pojam egzon se odnosi i na niz unutar gena te odgovarajućem nizu u prijepisima RNA.
Kao što cijeli skup gena neke vrste tvori genom, cijeli skup egzona tvori egzom.
- stupičarenje egzona (eng. exon trapping)
- stupičarenje gena (eng. gene trapping)
- Morpholino
- preslagivanje egzona (eng. exon shuffling)
- prekinuti gen (eng. interrupted gene)
- izvjestiteljski gen
- insercijska DNA
- razvojna biologija
- sekvenciranje cijelog genoma
- cistron
- otvoreni čitajući okvir (eng. open reading frame, ORF)
- neprevedeno područje (eng. untranslated region, UTR)
- prekursorska mRNA (eng. precursor messenger ribonucleic acid)
- hnRNA (eng. heterogeneous nuclear ribonucleic acid)
- spliceosom
- ↑ Egzon Hrvatska enciklopedija. LZMK. Zagreb (pristupljeno 3. lipnja 2018.)
- ↑ Gen Hrvatska enciklopedija. LZMK. Zagreb (pristupljeno 3. lipnja 2018.)
- ↑ Biologija.com.hr Arhivirana inačica izvorne stranice od 26. kolovoza 2019. (Wayback Machine) Matea Konjević: Od otkrića DNK do primjene genske terapije, 14. studenoga 2011. (pristupljeno 3. lipnja 2018.)
- ↑ Jeremy M. Berg, John L. Tymoczko, Lubert Stryer: Biochemie. 6 izd., Spektrum Akademischer Verlag, Heidelberg 2007. ISBN 978-3-8274-1800-5. (freier Volltextzugriff).