Elie Wiesel

Izvor: Wikipedija
Skoči na: orijentacija, traži
Elie Wiesel
Elie Wiesel (1987) by Erling Mandelmann - 2.jpg
Fotografija Wiesela iz 1987. godine.
Rođenje Sighetu Marmaţiei, Rumunjska, 30. rujna 1928.
Smrt Boston, Massachusetts, SAD, 2. srpnja 2016.
Zanimanje književnik i politički aktivist
Nacionalnost Židov
Period pisanja 20. stoljeće
Književne vrste publicistika, memoari
Teme holokaust

Elie (Eliezer) Wiesel (Sighetu Marmaţiei, Rumunjska, 30. rujna 1928.Boston, Massachusetts, 2. srpnja 2016.) bio je židovski književnik i politički aktivist francuskog i engleskoga izraza.

Životopis[uredi VE | uredi]

Mladost i obrazovanje[uredi VE | uredi]

Wiesel je rođen u hasidskoj obitelji, s kojom je nakon njemačke okupacije, godine 1944. bio deportiran u logor Auschwitz. Tamo su mu ubijene majka i mlađa sestra, dok je on preživio zajedno s ocem i dvjema starijim sestrama. Otac mu je umro 1945. godine u Buchenwaldu, a on je sa sestrama dočekao oslobođenje te je bio poslan u francusko dječje sirotište.

Studirao filozofiju, sociologiju i književnost na Sorbonnei od 1948. do 1951. godine i usporedno je proučavao Talmud. Od 1956. godine živi u New Yorku i američki je državljanin od 1963.

Književno i aktivističko djelovanje[uredi VE | uredi]

Kao mlad novinar bio je pod utjecajem francuskih egzistencijalista Alberta Camusa, Andréa Malrauxa i Jean-Paula Sartrea), te osobito francuskoga katoličkoga pisca Françoisa Mauriaca, koji ga je poticao da piše o svojem životu u logorima. Rezultat je njegova poluautobiografska knjiga o holokaustu, jedina koju je napisao na jidišu, A svijet je šutio (Un di velt hot geshvign, 1956.), koja je status klasika o holokaustu stekla u skraćenoj francuskoj inačici Noć (La Nuit, 1958.).

U svim djelima na svojevrstan se način bavi svojim iskustvom kao problemom holokausta, genocida i ljudskoga stradanja uopće. Drži predavanja o holokaustu te sudjeluje u antiratnim kampanjama i prosvjedima protiv progona manjina. Godine 1986. dodijeljena mu je Nobelova nagrada za mir.

Wiesel je sa suprugom Marion iste godine ustanovio Zakladu Elie Wiesel za humanost (The Elie Wiesel Foundation for Humanity).[1]

Djela[uredi VE | uredi]

Wiesel je objavio više desetaka romana, eseja i memoarske proze.[2] Najznačajnija djela su:

  • A svijet je šutio (Un di velt hot geshvign, 1956.) / Noć (La Nuit, 1958.) [3]
  • Nesretni slučaj (Le Jour, 1961.) [4]
  • Prosjak iz Jeruzalema (Le Mendiant de Jérusalem, 1968.)
  • Oporuka ubijenoga židovskog pjesnika (Le Testament d’un poète juif assassiné, 1980.)
  • Zaboravljen (L’Oublié, 1989.)
  • Slučaj Sonderberg (Le cas Sonderberg, 2008.)

Izvori[uredi VE | uredi]

Bilješke i literatura
  1. About us, The Elie Wiesel Foundation for Humanity, www.eliewieselfoundation.org, pristupljeno 20. lipnja 2016.
  2. Opširnija bibliografija dostupna je na stranicama Wieselove zaklade: Books by Elie Wiesel, The Elie Wiesel Foundation for Humanity, www.eliewieselfoundation.org
  3. Elie Wiesel, Noć (preveo Mate Maras), Znanje, Zagreb, 2011., ISBN 9789533240145, www.ljevak.hr, pristupljeno 20. lipnja 2016.
  4. Elie Wiesel, Nesretni slučaj (prevela Ana Prpić), Mladost, Zagreb, 1987., ISBN 8605001666, www.superknjizara.hr, pristupljeno 20. lipnja 2016.


Globe stub.svg Napomena: Ovaj tekst ili jedan njegov dio preuzet je s mrežne stranice Hrvatske enciklopedije
http://www.enciklopedija.hr/natuknica.aspx?ID=66128
koji je klauzulom na stranici http://enciklopedija.lzmk.hr/o_portalu.aspx
označen slobodnom licencijom CC BY-SA 3.0

Vanjske poveznice[uredi VE | uredi]

Ostali projekti
Commons-logo.svg U Wikimedijinu spremniku nalazi se još gradiva na temu: Elie Wiesel
Mrežna mjesta