Emma Mærsk
| Emma Mærsk | |
|---|---|
 Emma Mærsk, trenutno najveći teretni brod u službi | |
| Državna pripadnost: Danska |
|
| Klasa i vrsta | Emma Mærsk |
| Naručitelj | A. P. Moller-Maersk Group |
| Brodogradilište | Odense Steel Shipyard Ltd, Denmark |
| Kobilica položena | 20. siječnja 2006. |
| Porinuće | 18. svibnja 2006. |
| Stavljen u službu | 8. rujna 2006. |
| Status | u službi |
| Matična luka | Taarbak, Danska |
| Glavne osobine | |
| Istisnina | Tonaža 170 794 t |
| Dužina | 397 m LOA |
| Širina | 56 m |
| Gaz | 15,5 m |
| Pogon | Wärtsilä 14RT-Flex96c 5 x Caterpillar 8M32 ukupno 80 MW (109 000 ks) |
| Brzina | 25,5+ čvorova (47,2 km/h) |
| Kapacitet | 156 907 DWT 11 000 TEU |
| Posada | 13, mogućnost smještaja za 30 |
| Napomene | IMO: 9321483 pozivni znak OYGR2 Službena stranica emma-maersk.com |
Emma Mærsk je danski kontejnerski brod u vlasništvu kompanije A. P. Moller-Maersk Group, izgrađen u brodogradilištu Odense Steel Shipyard 2006. godine. Prvi brod iz istoimene klase još šest jednakih brodova, najvećih kontejnerskih dotad izgrađenih. Trenutno peti najveći i najduži teretni brod u upotrebi. [1] Službeni kapacitet utovara od 11 000 TEU (6 metarski kontejner, Twenty-Foot Equivalent Unit) u skladu je s metodom izračuna kompanije Maersk.[2]
Prema standardnim izračunima, kapacitet utovara znatno je veći u odnosu na deklarirani kapacitet — između 13 500[3] i 15 200 TEU.[4] Razlika između službenih i procijenjenih podataka uzrokovana je praksom kalkulacije kapaciteta kompanije Maersk prema težini, u ovom slučaju od 14 tona po kontejneru, koja može biti ukrcana na brod, što za Emmu Mærsk iznosi 11 000 kontejnera.[5] Druge kompanije kapacitet ukrcaja baziraju na maksimalnom mogućem broju ukrcanih kontejnera, bez obzira na težinu samih kontejnera, koji je uvijek veći u odnosu na Maerskovu metodu izračuna.
Brod je izgrađen u Odenseu u Danskoj. Lipnja 2006., za vrijeme izgradnje, zavarivanje je izazvalo požar u nadgrađu,[6] koji se brzo proširio kroz smještaje za posadu i most. Ubrzo je popravljen te je na ceremoniji krštenja 12. kolovoza 2006., nazvan je po pokojnoj supruzi vlasnika i osnivača kompanije Mærska Mc-Kinney Mollera. Na prvo putovanje isplovio je 8. rujna 2006. iz Århusa, sa zaustavljanjima u Göteborgu, Bremerhavenu, Rotterdamu, Algecirasu, i Sueskom kanalu, te dolaskom u Singapur 1. listopada. Na povratak u Europu isplovio je idućeg dana, s pristajanjima u Shenzhenu, Kobeu, Nagoyi, i 10. listopada 2006. u Jokohami. Nakon povratka u Shenzhen, daljni put je vodio preko Hong Konga, kontejnerske luke Tanjung Pelepas, Sueskog kanala, Felixstowea, Rotterdama, Bremerhavena, i Gothenburga do Århusa, gdje je uplovio 11. studenog 2006.[7] Krajem 2006., mediji su izvjestili o prijevozu velikog tovara potrošačke robe iz Kine u Europu, i prevozu otpada iz Europe u Kinu, namijenjenom reciklaži, na povratnom putovanju,[8] što je izazvalo Kinesku upravu za zaštitu okoliša na obećanje da će "pomno pratiti napredak istrage o iskrcavanju britanskog smeća u južnu Kinu", te je dodano da niti jednoj kompaniji u području nije izdana dozvola za uvoz otpada.[9]
Redovna putovanja uključuju Ningbo, Xiamen, Hong Kong, Yantian, Tanjung Pelepas, Algeciras, Rotterdam, Bremerhaven i Ningbo.
Pogonski stroj je Wärtsilä-Sulzer 14RTFLEX96-C, trenutno najveći dizelski motor na svijetu, težak 2300 tona s 109 000 konjskih snaga (82 MW).[10] Nekoliko je riješenja primijenjeno radi zaštite okoliša, kao skupljač i kogenerator ispusnih plinova koji se usmjeravaju u parni generator, povezan s električnim generatorima radi proizvodnje električne energije. Na taj način stvara se ekvivalent od 12% proizvodnje električne energije glavnog motora. Dio ispusnih plinova koristi se također i za zagrijavanje prostora za posadu.[11] Umjesto biocida koje kao sredstvo protiv balanida (priljepci, eng. barnacles) koristi većina pomorske industrije, korištena je posebna silicijska boja, što osim smanjenja potrošnje goriva radi manjeg otpora štiti i okoliš nekorištenjem toksičnih boja. Također, smatra se da silicijska boja korištena ispod vodene linije radi stvaranja manjeg otpora štedi 1200 tona goriva godišnje. Brod raspolaže s bulb profil pramcem što je standardna značajka svih suvremenih brodova.
- ↑ Najveći ikada izgrađeni brod je supertanker Knock Nevis, koji je povučen iz službe te se koristio kao plutajuće skladište za naftu (Floating storage and offloading unit (FSO). Izrezan je 2010.
- ↑ Namegiving of newbuilding L 203. Odense Steel Shipyard. 8. prosinca 2006. Inačica izvorne stranice arhivirana 13. srpnja 2007. Pristupljeno 22. svibnja 2009.
- ↑ Alexander Bakker. 12. rujna 2006. Big, bigger, biggest. port of Rotterdam. Inačica izvorne stranice arhivirana 5. ožujka 2016. Pristupljeno 22. svibnja 2009.
- ↑ Emma Maersk (PDF) (PDF). Inačica izvorne stranice (PDF) arhivirana 4. siječnja 2007. Pristupljeno 22. svibnja 2009. journal zahtijeva
|journal=(pomoć) - ↑ Giant Christmas goods ship docks. BBC News. 5. studenoga 2006.
- ↑ Emma Maersk Fire. gCaptain. Inačica izvorne stranice arhivirana 26. siječnja 2009. Pristupljeno 22. svibnja 2009.
- ↑ Sailing schedule. Maersk Line. Inačica izvorne stranice arhivirana 29. lipnja 2007. Pristupljeno 22. svibnja 2009.
- ↑ Gaoming Jiang. 8. veljače 2007. China must say no to imported waste. Chinadialogue
- ↑ SEPA Warns of Crackdown on Foreign Waste Imports. Chinese State Environmental Protection Administration. 25. siječnja 2007. Inačica izvorne stranice arhivirana 20. prosinca 2007. Pristupljeno 22. svibnja 2009.
- ↑ Inside The Engine Room Of The Emma Maersk. gCaptain. Inačica izvorne stranice arhivirana 29. lipnja 2009. Pristupljeno 22. svibnja 2009.
- ↑ The world's most powerful Engine enters service. Wärtsilä Corporation. 12. rujna 2006.
- Službena stranica
- Službena stranica kompanije Maersk Arhivirana inačica izvorne stranice od 27. lipnja 2009. (Wayback Machine)
- emma-maersk.info Arhivirana inačica izvorne stranice od 29. travnja 2009. (Wayback Machine)
- Emma Mærsk - telstarlogistics.typepad.com