Europska vidrica
»Europska vidrica« preusmjerava ovamo. Za druga značenja, pogledajte Europska vidrica (razdvojba).| Nerc | |
|---|---|
| |
| Status zaštite | |
 Status zaštite: Kritično | |
| Sistematika | |
| Carstvo: | Animalia |
| Koljeno: | Chordata |
| Razred: | Mammalia |
| Red: | Carnivora |
| Porodica: | Mustelidae |
| Potporodica: | Mustelinae |
| Rod: | Mustela |
| Vrsta: | M. lutreola |
| Dvojno ime | |
| Mustela lutreola Linnaeus, 1761. | |
| Raspon | |
 (Smeđa - postojeće, crvena - uvedena, narančasto - eventualno izumrla) | |
Nerc (lat. Mustela lutreola) je vrsta iz porodice kuna (Mustelidae), porijeklom iz Europe.
Opis[uredi | uredi kôd]
Krzno je tamnosmeđe do gotovo crno, s uskim bijelim rubom oko usana. Živi uz vodu i hrani se prvenstveno malim glodavcima, pticama i kukcima te žabama, ribama i rakovima koje lovi u vodi. Mužjak ima duljinu tijela 373-430 mm, a ženka 352-400 mm. Rep je dug 153-190 mm kod mužjaka i 150-180 mm kod ženki. Cjelokupna težina je 550-800 grama. To je brza i okretna životinja, koja spretno pliva i roni.
Ugroženost i zaštita[uredi | uredi kôd]
Nerc je na crvenom popisu IUCN-a kao kritično ugrožena vrsta zbog pada broja jedinki od preko 50% u protekle tri generacije. Očekivani daljnji pad tijekom iduće tri generacije je oko 80%.[1] Brojnost se počela smanjivati tijekom 19. stoljeća, a vrsta je ubrzano izumrla u nekim dijelovima Srednje Europe. Tijekom 20. stoljeća, brojnost je pala na cijelom području rasprostiranja, a razlozi za to bili su kombinacija faktora, uključujući klimatske promjene, izlov radi krzna, kompetitivnost drugih vrsta, bolesti, uništavanje staništa, opadanje količine hrane i križanje s mrkim tvorom.
Posebno negativan utjecaj imalo je uvođenje invazivne vrste američke vidrice. Sredinom 20. stoljeća populacija vrste postala je premalena za izlov i proizvodnju krzna. Američka i europska vidrica tada nisu bile smatrane dvjema različitim vrstama te je 20400 američkih vidrica pušteno u divljinu na području Sovjetskog saveza, od kojih 4000 na područja prirodnog staništa europske vidrice. Američka vidrica se kao vrsta pokazala fleksibilnijom, brzo se adaptirala novim staništima i svojim širenjem onemogućuje oporavak populacije europske vidrice.[1]
Podvrste[uredi | uredi kôd]
- Mustela lutreola biedermanni Matschie, 1912
- Mustela lutreola binominata Ellerman and Morrison-Scott, 1951
- Mustela lutreola cylipena Matschie, 1912
- Mustela lutreola lutreola (Linnaeus, 1761)
- Mustela lutreola novikovi Ellerman and Morrison-Scott, 1951
- Mustela lutreola transsylvanica Éhik, 1932
- Mustela lutreola turovi Kuznetsov in Novikov, 1939
Izvori[uredi | uredi kôd]
- ↑ a b http://www.iucnredlist.org/details/14018/0 Preuzeto 21. rujna 2013.
Literatura[uredi | uredi kôd]
- Životinje - velika ilustrirana enciklopedija. Mozaik knjiga. 2001. ISBN 953-196-088-7