Europski dabar

Izvor: Wikipedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretraživanje
Europski dabar
Europski dabar (Castor fiber)
Europski dabar (Castor fiber)
Status zaštite
Status iucn3.1 LC hr.svg

Status zaštite: Najmanja zabrinutost (lc)[1]

Sistematika
Carstvo: Animalia
Koljeno: Chordata
Razred: Mammalia
Red: Rodentia
Porodica: Castoridae
Rod: Castor
Vrsta: C. fiber
Dvojno ime
Castor fiber
Linnaeus, 1758
Raspon
Rasprostranjenost Europskog dabra 2003. godine u Europi bez Rusije, ljubičasta boja pokazuje raspon Američkog dabra u Finskoj
Rasprostranjenost Europskog dabra 2003. godine u Europi bez Rusije, ljubičasta boja pokazuje raspon Američkog dabra u Finskoj
Vrste
* C. f. fiber[2]
  • C. f. albicus[2]
  • C. f. vistulanus[2]
  • C. f. biellorussieus[2]
  • C. f. birulai[2]
  • C. f. pohlei[2]
  • C. f. tuvinicus[3]
  • C. f. orientoeuropeas[3]

Europski dabar (latinski: Castor fiber) je vrsta dabra koja je nekada bila raširena u Euroaziji. Lovio se gotovo do izumiranja zbog svog krzna i kastoreuma (mirisni uljasti sekret koji izrađuju trbušne žlijezde dabra, i ženke i mužjaka), tako da je 1900. godine ostalo samo 1.200 dabrova.

Rasprostranjenost[uredi | uredi kôd]

Populacija dabra se oporavlja od skoro izumiranja. Procjenjuje se da je živjelo samo 1.200 dabrova početkom 20. stoljeća. U mnogim europskim zemljama, dabrovi su izumrli, ali ponovno naseljavanje i zaštita dovela je do postupnog oporavka na oko 639.000 jedinki do 2003. godine. Dabar danas obitava širom Europe i djelu Azije u Rusiji, Norveškoj, Njemačkoj, Španjolskoj, Italiji, Bjelorusiji, Finskoj, Mongoliji, Portugalu, Francuskoj, Kini, Kazahstanu, Luksemburgu, Turskoj, Ujedinjenom Kraljevstvu, Moldaviji, Švedskoj, Poljskoj, Srbiji, Mađarskoj, Rumunjskoj, Ukrajini, Danskoj, Nizozemskoj, Crnoj Gori, Lihtenštajnu, Litvi, Letoniji, Slovačkoj, Sloveniji, Češkoj, Estoniji, Hrvatskoj, Austriji, Belgiji i Bugarskoj.[4]

Opis[uredi | uredi kôd]

Boja krzna europskih dabrova geografski varira. Svjetlo kestenasto riđa boja je dominantna u Bjelorusiji. U Rusiji, dabrovi u slivu rijeke Sož uglavnom su tamno smeđe boje, dok dabarovi u Voronjež rezervatu imaju jednako raspodijeljenu smeđu i tamno-smeđu boju. Europski dabrovi su jedni od najvećih živućih vrsta glodavca i najveći glodavac podrijetlom iz Euroazije. Dabrovi su teški od 11 do 30 kg, s prosjekom od 18 kg. Dok je najveći primjerak težio rekordnih 31,7 kg, Smithsonian Institution je izvijestio da ova vrsta iznimno može biti teška 40 kg. Dužina tijela je od 80 do 100 cm, a repa 25 do 50 cm.[5][6] Europski dabar je vrlo sličan s Američkim dabrom, ali ipak postoji nekoliko razlika između ove dvije vrste.

Logotip Zajedničkog poslužitelja
Na Zajedničkom poslužitelju postoje datoteke na temu: Europski dabar.

Galerija[uredi | uredi kôd]

Izvor[uredi | uredi kôd]

  1. Batbold, J.; Batsaikhan, N.; Shar, S.; Hutterer, R.; Kryštufek, B.; Yigit, N.; Mitsain, G.; Palomo, L. (2016). "Castor fiber". IUCN Red List of Threatened Species. 2016: e.T4007A115067136.
  2. a b c d e f [Kitchener, Andrew (2001). Beavers. p. 144. ISBN 1-873580-55-X.]
  3. a b Genetic Divergence and Similarity of Introduced Populations of European Beaver (Castor fiber L., 1758) from Kirov and Novosibirsk Oblasts of Russia (PDF). Russian Journal of Genetics. MAIK Nauka/Interperiodica distributed exclusively by Springer Science+Business Media LLC. ISSN: 1022-7954 (Print) 1608-3369 (Online), Issue. Siječanj 2001. Pristupljeno 1. siječnja 2012. |url-status=dead zahtijeva |archive-url= (pomoć)
  4. [1] -{Castor fiber}- Baza podataka uključuje i podatke o riziku ugrožensoti. engl. {{{1}}}
  5. Burnie D and Wilson DE (Eds.), Animal: The Definitive Visual Guide to the World's Wildlife. DK Adult (2005), ISBN 0789477645
  6. Eurasian beaver videos, photos and facts - Castor fiber. ARKive. Inačica izvorne stranice arhivirana 18. lipnja 2012. Pristupljeno 13. kolovoza 2012.