Forum u Pompejima
Forum u Pompejima je rimski forum, zatrpan erupcijom Vezuva 79. godine i ponovno otkriven nakon arheoloških iskapanja drevnih Pompeja. Građevina je bila glavni trg grada i predstavljala je političko, gospodarsko i vjersko središte[1] gdje su se održavale demonstracije, trgovački pregovori i rasprave.[2]
Povijest[uredi | uredi kôd]
Forum u Pompejima izgrađen je oko 4. stoljeća pr. Kr., u samnitsko doba,[3] u blizini važnog cestovnog čvora,[1], s cestama koje su išle prema Neapolisu, Noli i Stabiju:[4] bio je to mali otvoreni prostor oko kojeg su bile brojne trgovine,[2] uglavnom izgrađen od lave i tufa i cementiran glinom.[4] Nakon Rimskog osvajanja Pompeja, Forum je potpuno obnovljen i proširen, posebno u 2. stoljeću pr. Kr.:[5] i trgovine i perimetralni zid s obližnjim Apolonovim hramom su srušeni i, koristeći prednost niske gustoće naseljenosti područja,[6] izgrađene su političke i vjerske zgrade oko trga.[4]
Važni restauratorski radovi tada su se odvijali tijekom Augustovog razdoblja, između kraja 1. stoljeća pr. Kr. i početkom 1. stoljeća, kada je preuređen pločnik, izgrađen trijem, obnovljen Macelij i izgrađen hram posvećen caru.[4] Područje je zatrpano erupcijom Vezuva 79. godine pod debelim slojem lapila i pepela, a otkriveno je tek početkom 19. stoljeća, po nalogu Caroline Bonaparte.[7]
Piazza del Foro, orijentirana u smjeru sjever - jug,[3] pravokutnog je oblika i mjeri 143 metra duljine i 38 m širine[1] te je okružena nekim od najvažnijih gradskih zgrada poput onih javne uprave, bazilika, macellum, mensa ponderaria, hramovi Apolona, Jupitera, Vespazijana i javnih lara te zgrada Eumachijine zgrade, a sa sjeverne strane omeđena je slavolucima, ukrašenim kipovima. U potpunosti okružen kolonadom, izgrađenom nakon osvajanja Lucija Cornelija Sille, po nalogu Vibija Popidija[6], sa stupovima izvorno u tufu, a zatim zamijenjenim tijekom carskog doba zamijenjenim drugim od bijelog vapnenca;[5] od ove kolonade u dvostrukom redu neki stupovi ostaju u dorskom redu u donjem dijelu i jonskom u gornjem dijelu, prekinuti arhitravom ukrašenim metopama i triglifima, drugi stupovi u blizini maceluma su užljebljeni korintskim kapitelima i imaju dvostrukog bika u bazi, dok oni u blizini građevine svećenice Eumahije nisu kanelirani, s jednim bikom u podnožju i arhitravu s ugraviranom posvetom.[4]
Cijeli trg, koji je imao izvorni pločnik od sedre, kasnije zamijenjen sedrenim pločama,[6] bio je potpuno zabranjen za kola[5] i to je omogućeno podizanjem kolnika s dvije stepenice: prva, od sedre, vjerojatno je izgrađena oko 2. stoljeće pr. Kr..[4] Pompejski forum, na čijoj se zapadnoj strani nalazila tribina za govornike,[5] bio je bitno različit od većine ostalih rimskih foruma, koji su uglavnom nalikovali grčkim i nisu slijedili shemu koju je diktirao Vitruvije, kako širinom tako i strukture, kako za sustav križanja cesta, tako i za počasne kipove koji nisu bili postavljeni u središtu trga, već sa strane ili u portiku.[6] Ti kipovi nikada nisu pronađeni, vjerojatno su zatvoreni u neko skladište, koje čeka restrukturiranje nakon potresa u Pompejima 62.[4] Međutim, ostala su postolja na kojima su bili raspoređeni konjanički kipovi, od kojih je jedna posvećena Kvintu Salustiju, dok su na južnoj strani tri velike baze, od kojih je u jednoj sigurno bio Augustov kip.[4]
Malo se zna o forumu prije rimskog doba, jer je vrlo malo shvaćeno čak i kroz stratigrafske studije. Vjerojatno je imao nepravilan oblik, širok nešto više od pet tisuća četvornih metara,[6] a ceste koje prolaze kroz njega bile su djelomično preusmjeren tijekom radova na proširenju.[4]
Izvori[uredi | uredi kôd]
- ↑ a b c Il Foro civile
- ↑ a b Breve storia del Foro (talijanski)
- ↑ a b Brevi cenni sul Foro pompeiano (talijanski)
- ↑ a b c d e f g h i Storia e descrizione del Foro di Pompei (talijanski)
|url-status=deadzahtijeva|archive-url=(pomoć) - ↑ a b c d Il Foro (talijanski). Inačica izvorne stranice arhivirana 27. rujna 2013. Pristupljeno 7. lipnja 2023.
- ↑ a b c d e La piazza del Foro (talijanski)
- ↑ Gli scavi dal 1798-1815 (talijanski). Inačica izvorne stranice arhivirana 22. veljače 2016. Pristupljeno 7. lipnja 2023.
Bibliografija[uredi | uredi kôd]
- L'arte dell'antichità classica. UTET. Torino. ISBN non esistente
- Pompei: guida archeologica. Istituto Geografico De Agostini. Novara. ISBN non esistente
Vanjske poveznice[uredi | uredi kôd]
 | Zajednički poslužitelj ima još gradiva o temi Forum u Pompejima |