Fotosfera

Izvor: Wikipedija
Skoči na: orijentacija, traži
Struktura Sunca i položaj fotosfere

Fotosfera je vidljiva površina Sunca, sloj ispod kojeg Sunce postaje mutno za vidljivu svjetlost. To je sloj Sunčeve atmosfere oblika kugline ljuske, iz kojeg izvire gotovo sva Sunčeva svjetlost. U njoj se apsorbiraju pojedine valne duljine svjetlosti, što se s pomoću spektroskopa može vidjeti kao apsorpcijske spektralne linije (Fraunhoferove linije). Dio su fotosfere Sunčeve pjege, a iznad nje nalaze se kromosferakorona. [1] Iznad fotosfere vidljiva svjetlost je slobodna da se širi u svemir i da se sva energija udalji od Sunca. Promjena u mutnosti je zbog smanjenja količine H- iona, koji lako upijaju svjetlost. Fotosfera ima debljinu od desetak do stotinjak kilometara i nešto je manje mutna od zraka na Zemlji. Budući su gornji dijelovi fotosfere nešto hladniji od donjih dijelova, Sunce izgleda svjetlije u središtu nego na rubovima. Temperatura fotosfere je oko 5 777 K (5 500 °C). Gustoća čestica je oko ~ 1023 po m3 (a to je oko 0,37 % broja čestica po volumenu u Zemljinoj atmosferi na razini mora).

U 19. stoljeću, kad su se proučavale spektralne linije iz forosfere, neke linije apsorpcije nisu tada odgovarale niti jednom poznatom elementu na Zemlji i kasnije se ispostavilo da je to helij. Fotosfera dolazi od starogrčkih riječi fotos što znači svjetlost i sfera što znači kugla.

Stvarna temperatura[uredi VE | uredi]

Stvarna temperatura ili temperatura crnog tijela je 5777 K

Temperatura površine Sunca se određuje prema stvarnoj temperaturi u Stefan-Boltzmannovom zakonu. Sunčeva fotosfera ima temperature između 4500 i 6000 K [2] (efektivna temperatura je 5 777 K)[3] i gustoću oko 0,0002 kg/m3. [4] U vanjskim slojevima Sunčeve jezgre, pojavljuju se konvekcija, koja omogućuje prijenos energije miješanjem plina. Vruće mase plina se poput zagrijanih balona uzdižu prema površini Sunca, fotosferi, u kojoj se hlade emitiranjem zračenja i to najviše na valnim duljinama vidljive svjetlosti. Ohlađene i stoga zgusnute padaju nazad u dublje slojeve Sunca. Ove izranjajuće i uranjajuće mase plina astronomi nazivaju konvekcijske ćelije ili granule. Granule mogu biti različitih veličina, pa ih dijelimo u dva razreda koja nazivamo granulacijama i supergranulacijama. Granulacija daje tipičan zrnat izgled fotosferi, a same granule su veličine 1 000 km. One traju oko 8 minuta. Kod supergranulacije, granule su promjera do 30 000 km i protežu se duboko u konvektivnu zonu i one traju oko 24 sata. [5]. Između granula vide se svjetle mrlje i fakule.

Ostali slojevi[uredi VE | uredi]

Iznad fotosfere nalazi se kromosfera, koja je visoka oko 2000 km (obično se vidi s filtrima, na primjer H-alfa) i iznad nje je korona, koja je rjeđa, ali ima temperature više od 1 000 000 K.

Na površini fotosfere mogu se zapaziti Sunčeve pjege i Sunčeve baklje.

Izvori[uredi VE | uredi]

  1. fotosfera, [1] "Hrvatska enciklopedija", Leksikografski zavod Miroslav Krleža, www.enciklopedija.hr, 2015.
  2. The Sun - Introduction
  3. World Book at NASA - Sun
  4. [2] "SP-402 A New Sun: The Solar Results From Skylab"
  5. NASA/Marshall Solar Physics. NASA.

Vanjske poveznice[uredi VE | uredi]

  • [3] Građa Sunca, Zvjezdarnica Zagrab
  • [4] Astronomska sekcija, Fizikalno društvo Split