Franjo Herljević

Izvor: Wikipedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretraživanje

Franjo Herljević (Tuzla, 21. lipnja 1915. - Beograd, 4. svibnja 1998.) je bio narodni heroj Jugoslavije. Po zanimanju radnik.[1] Nakon rata je ostvario vojničku i političku karijeru.

Životopis[uredi VE | uredi]

Rođen je u Tuzli 21. lipnja 1915. godine. Od 1940. član KPJ. Proglašen je narodnim herojem 20. prosinca 1951. godine.[1]

Cijela obitelj Franje Herljevića sudjelovala je u Drugom svjetskom ratu, u kojem je Franjo izgubio četvoricu braće, od kojih je Albin proglašen za narodnog heroja. Oca su mu pretukli ustaše, nakon čega je, od zadobijenih ozljeda, umro 1941. godine. Njegova majka i sestra odvedene su u jasenovački logor i gdje su strijeljane. Dvojica Franjine braće preživjela su rat i nositelji su Partizanske spomenice 1941. Supruga Desa (1920.—2000.) također je bila sudionica Narodnooslobodilačkog rata i nositeljica Partizanske spomenice 1941.

Poslije rata obnašao je mnoge odgovorne dužnosti u JNA i u društveno-političkom životu SR Bosne i Hercegovine i SFR Jugoslavije. Godine 1948. završio je Vojnu akademiju Frunze u Sovjetskom Savezu.

Bio je zapovjednik gardijske divizije, zapovjednik vojnog područja, načelnik Više vojne akademije i zapovjednik teritorijalne odbrane SR Bosne i Hercegovine. Nosio je čin general-pukovnika JNA.

Više puta je biran za zastupnika u Saveznoj skupštini Jugoslavije. Dužnost saveznog sekretara za unutarnje poslove obnašao je od 17. svibnja 1974. do 16. svibnja 1982. godine. Bio je član Centralnog komiteta SK Bosne i Hercegovine. Na Desetom, Jedanaestom i Dvanaestom kongresu biran je za člana Centralnog komiteta SKJ.

Umro je 4. svibnja 1998. godine u Beogradu[2] te je pokopan u Aleji narodnih heroja na Novom groblju.

Odlikovanja[uredi VE | uredi]

Nosilac je Partizanske spomenice 1941., Ordena junaka socijalističkog rada i drugih jugoslavenskih odlikovanja. Ordenom narodnog heroja odlikovan je 20. decembra 1951. godine.

Izvori[uredi VE | uredi]

  1. 1,0 1,1 (srp.) Znaci.net Istočna Bosna u NOB-u: sjećanja učesnika. Druga knjiga. (ur. N. Albahari, M. Finci, S. Mićanović, J. Perić, A. Sarajlić), Beograd: Vojnoizdavački zavod, 1971., str. 717 (pristupljeno 28. srpnja 2017.)
  2. (srp.) Yurope. com – преминуо Фрањо Херљевић, Pristupljeno 29. travnja 2013.

Literatura[uredi VE | uredi]

  • Narodni heroji Jugoslavije. Beograd: Mladost. 1975.
  • Vojna enciklopedija (knjiga treća). Beograd 1978. godina.