Prijeđi na sadržaj

Friesland

Koordinate: 53°10′N 5°40′E / 53.167°N 5.667°E / 53.167; 5.667
Izvor: Wikipedija
Friesland
Provincie Friesland
Provinsje Fryslân

Tipični pejzaž provincije
Država Nizozemska

Vlast
 • Kraljevski komesarArno Brok

Površina
 • Kopno2217 km²[1]
Koordinate53°10′N 5°40′E / 53.167°N 5.667°E / 53.167; 5.667

Stanovništvo (2009.)
 • Metropolitansko područje644.811[1]

Vremenska zonaUTC+1 (UTC+2)
Stranicawww.Friesland.nl/
Zemljovid

Položaj provincije na zemljovidu Nizozemske

Friesland (nizozemski: Friesland, zapadnofrizijski: Fryslân) jedna je od 12 nizozemskih provincija smještena na sjeveru zemlje.[1]

Geografija

[uredi | uredi kôd]

Primorska provincija ima površinu od 2217 km² i 644 811 stanovnika (procjena 2009.)[1] Treća je po površini nizozemska provincija, ali tek osma po broju stanovnika, te ima najnižu gustoću naseljenosti u odnosu na druge provincije. Većinsko stanovništvo su protestantski Frizi koji i danas održavaju svoj vlastiti jezik i vlastitu književnost.[1] Friesland zauzima zapadni dio povijesne regije Frizije, koji se proteže od jezera IJsselmeer do Sjevernoga mora i Zapadnofrizijskih otoka, od kojih četiri pripadaju Frieslandu.[1] Sa zapada graniči s provincijama Groningenom i Drentheom, a s juga s provincijama Overijsselom i Flevolandom. Najveće urbano središte je Leeuwarden, koji je ujedno i glavni grad provincije, a leži u unutrašnjosti sjevernije.[1]

Zemljovid Frieslanda

Provincijom Friesland prolayi ogroman sustav kanala i jezera, osobito na sjeveru i zapadu, po kojem se prostiru najveća jezera Tjeukemeer, Slotermeer, Fluessen i Sneekermeer. Friesland je velika obalna ravnica i visina mu rijetko prelazi 15 metara iznad razine mora.[1]

Frizijsko-holštajnska goveda

Teren na jugoistoku prekriven je šumama i voćnjacima, a tu pasu i čuvene frizijsko-holštajnske krave. Zemljište je pješčana vriština omeđena močvarama, na koje se nastavljaju tresetišta. Između močvara i pješčane obale proteže se pojas gotovo ravnog vlažnog glinenog tla i poldera, u kom se melioriranje i kultiviranje tla još i danas nastavlja i to uglavnom pored sjeverne obale. Posljednja ozbiljna velika poplava pogodila je taj kraj 1825. godine. Tlo tog dijela provincije omogućuje uzgoj krumpira, pšenice, šećerne repe i krmiva za frizijska goveda.[1] Na otoku Terschelling nalazi se rezervat prirode posvećen očuvanju tuljana.[1]

Gospodarstvo i gradska središta

[uredi | uredi kôd]

Poljoprivreda čini gospodarsku osnovu provincije Friesland, poznate po prodaji velikih količina govedine i mliječnih proizvoda. Uz to ima i nešto industrije, vezane uz proizvodnju poljoprivrednih strojeva. Za gospodarstvo provincije važan je i turizam, koji se u velikoj mjeri temelji na vodenim sportovima.[1] Osim Leeuwardena, veći grad je i Harlingen ujedno jedina luka provincije, koja joj služi kao izlaz na more. Ostala veća naselja su Sneek, Heerenveen, Drachten, Bolsward, Franeker, Dokkum[1] i Lemmer.

Općine (gemeente) Frieslanda

[uredi | uredi kôd]

Drevni gradovi Frieslanda

[uredi | uredi kôd]
Nizozemski Zapadnofrizijski Povelja dana
Leeuwarden Ljouwert 1285, obnovljena 1435..
Sneek Snits 1456.
IJlst Drylts 1268.
Sloten Sleat 1426.
Stavoren Starum 1118.
Hindeloopen Hylpen 1285.
Workum Warkum 1399.
Bolsward Boalsert 1425.
Harlingen Harns 1234.
Franeker Frjentsjer 1374.
Dokkum Dokkum 1298.

Vidi još

[uredi | uredi kôd]

Izvori

[uredi | uredi kôd]
  1. a b c d e f g h i j k l Friesland (engleski). Encyclopædia Britannica. Pristupljeno 19. siječnja 2014.

Vanjske poveznice

[uredi | uredi kôd]
Logotip Zajedničkog poslužitelja
Logotip Zajedničkog poslužitelja
Zajednički poslužitelj ima još gradiva o temi Friesland