Galaktički skupovi

Izvor: Wikipedija
Skoči na: orijentacija, traži

Galaktički skupovi (ponekad i grupe- ili skupovi galaksija naziv je za nakupine galaktika međusobno vezane gravitacijskom silom.

Može ih se podijeliti na pravilne i nepravilne.

Pravilni skupovi[uredi VE | uredi]

Pravilni skupovi galaksija imaju koncentriranu jezgru i dobro definiranu sfernu strukturu. U njima prevladavaju eliptične galaksije. Dijele se prema svom bogatstvu, t.j. po broju galaktika unutar zone oko središta promjera 1.5 Mpc (megaparseka, mega = milijun), udaljenost nazvana "Abellov radijus". Tipični skupovi imaju promjere od 1 do 10 Mpc s masama reda veličine 1·1015 (milijun milijardi) masi Sunca. Kod većine pravilnih skupova se u centru može naći jedna divovska eliptična galaksija, ponekad sa višestrukim jezgrama.

Vjeruje se da najveće galaktike nastaju u procesu koji se naziva "galaktički kanibalizam". Pravilni skupovi mogu se opaziti do udaljenosti od nekoliko milijardi godina svjetlosti.

Primjer je skup Coma u zviježđu Berenikine kose (Coma Berenices), promjera oko 10 000 000 s.g., udaljen oko 300 000 000 s.g.. Središte ovog skupa je jedno od najgušćih poznatih područja na ovoj skali u svemiru.

Nepravilni skupovi[uredi VE | uredi]

Nepravilni skupovi galaksija nemaju lako prepoznatljinu jezgru, imaju isti raspon promjera, ali su mnogo manjih masa - tipično 1·1012 do 1·1014 masi Sunca. Primjer je obližnji skup Virgo u zviježđu Djevice (Virgo), promjera oko 7 000 000 s.g. i oko 50 000 000 s.g. udaljen, sadrži oko 2500 galaksija, uglavnom eliptičnih. Galaksija Messier 87 je najveća od 16 galaktika iz ovog skupa koje su uvrštene u poznati Messierov katalog.

Prostor između galaktika je ispunjen međugalaktičkim medijem. Ovaj medij ima nekoliko komponenti. Emisija X-zraka otkriva prisustvo rijetkog vrućeg plina. Tipična gustoća plina je oko 1 atom u dm3 (= 1 litra). Ovaj plin ukupno sudjeluje u masi skupa sa 10%. Gravitacijsko međudjelovanje galaktika je dovoljno da ponekad otrgne i izbaci pojedine zvijezde u međugalaktički prostor. Galaksije i spomenute vrste međugalaktičkog medija sveukupno daju samo 20% izračunate mase skupova. Ostatak čini tamna tvar.

Izvori[uredi VE | uredi]