Galaktički skupovi

Izvor: Wikipedija
Skoči na: orijentacija, traži

Galaktički skupovi (eng. galaxy cluster, rus. скопление галактик, nje. Galaxienhaufen, fra. amas de galaxies) naziv je za nakupine galaktika međusobno vezane gravitacijskom silom. U njima je od 10 do više od sto galaktika,[1] do tisuću. Uzima se da je do 50 galaktika galaktička skupina, a preko toga galaktički skup. Skupovi i skupine udružuju se u superskupove.

Može se galaktičke skupove podijeliti na pravilne i nepravilne.

Skupove 1% čine galaktike u vidljivom svjetlu, unutarskupovno sredstvo (ICM, intracluster medium) je plazma među galaktikama koja odašilja rendgensko zračenje i ima je 9%, a preostalih 90% je tamna tvar. Skupovi su mase od 1014</su> do 1015 Sunčevih masa.

Pravilni skupovi[uredi VE | uredi]

Pravilni skupovi galaksija imaju koncentriranu jezgru i dobro definiranu sfernu strukturu. U njima prevladavaju eliptične galaksije. Dijele se prema svom bogatstvu, t.j. po broju galaktika unutar zone oko središta promjera 1,5 Mpc (megaparseka, mega = milijun), udaljenost nazvana "Abellov promjer". Tipični skupovi imaju promjere od 1 do 10 Mpc s masama reda veličine 1·1015 (bilijarda) masa Sunca. Kod većine pravilnih skupova se u centru može naći jedna divovska eliptična galaksija, ponekad s višestrukim jezgrama.

Vjeruje se da najveće galaktike nastaju u procesu koji se naziva "galaktički kanibalizam". Pravilni skupovi mogu se opaziti do udaljenosti od nekoliko milijardi godina svjetlosti.

Primjer je skup Coma u zviježđu Berenikine kose (Coma Berenices), promjera oko 10 000 000 s.g., udaljen oko 300 000 000 s.g.. Središte ovog skupa je jedno od najgušćih poznatih područja na ovoj ljestvici u svemiru.

Nepravilni skupovi[uredi VE | uredi]

Nepravilni skupovi galaksija nemaju lako prepoznatljinu jezgru, imaju isti raspon promjera, ali su mnogo manjih masa - tipično 1·1012 do 1·1014 masi Sunca. Primjer je obližnji skup Djevica u zviježđu Djevice (Virgo), promjera oko 7 000 000 s.g. i oko 50 000 000 s.g. udaljen, sadrži oko 2500 galaksija, uglavnom eliptičnih. Galaksija Messier 87 je najveća od 16 galaktika iz ovog skupa koje su uvrštene u poznati Messierov katalog.

Prostor između galaktika je ispunjen međugalaktičkim sredstvom. Ovo sredstvo ima nekoliko komponenta. Emisija X-zraka otkriva prisustvo rijetkog vrućeg plina. Tipična gustoća plina je oko 1 atom u dm3 (= 1 litra). Ovaj plin ukupno sudjeluje u masi skupa sa 10%. Gravitacijsko međudjelovanje galaktika je dovoljno da ponekad otrgne i izbaci pojedine zvijezde u međugalaktički prostor. Galaksije i spomenute vrste međugalaktičkog sredstva sveukupno daju samo 20% izračunate mase skupova. Ostatak čini tamna tvar.

Vidi[uredi VE | uredi]

Izvori[uredi VE | uredi]

  1. Hubble Pinpoints Furthest Protocluster of Galaxies Ever Seen (eng.). pristupljeno 13. siječnja 2012.

Vanjske poveznice[uredi VE | uredi]

  • ПостНаука Крупномасштабное распределение галактик, astrofizičar Anatolij Zasov, videozapis 27. travnja 2014. (ruski)
  • ПостНаука Системы галактик, astrofizičar Anatolij Zasov, videozapis 15. ožujka 2014. (ruski)
  • ПостНаука Внегалактическая астрономия, astrofizičar Anatolij Zasov, sedam videozapisa od 4. ožujka 2014. (ruski)