Gamzigrad

Koordinate: 43°53′57″N 22°11′06″E / 43.89917°N 22.18500°E / 43.89917; 22.18500
Izvor: Wikipedija
Galerijeva palača Gamzigrad-Romuliana
Svjetska baštinaUNESCO
}}
Država Srbija
Godina uvrštenja2007. (31. zasjedanje)
VrstaKulturno dobro
Mjeriloiii, iv
Ugroženost
PoveznicaUNESCO:1253
Koordinate43°53′57″N 22°11′06″E / 43.89917°N 22.18500°E / 43.89917; 22.18500
Gamzigrad na zemljovidu Srbije
Gamzigrad
Gamzigrad
Lokacija Gamzigrada u Srbiji

Gamzigrad (srpski: Гамзиград; latinski: Felix Romuliana) je odmaralište u Srbiji koje se nalazi južno od rijeke Dunav, u blizini grada Zaječara. U središtu Gamzigrada leže ostaci ogromnog rimskog kompleksa Felix Romuliana s kraja 4. stoljeća, jednog od najvažnijih kasnorimskih lokaliteta u Europi.

Gamzigrad-Romuliana

Povijest[uredi | uredi kôd]

Portret cara Galerija od porfira

Osnovao ju je i izgradio jedan od tetrarha, car Galerije, usvojeni sin i zet velikog cara Dioklecijana. Galerije je započeo izgradnju 289. godine (nakon pobjede nad Perzijancima kojom se proslavio) na mjestu svog rođenja. Ime palači „Felix Romuliana“ dao je u spomen svoje majke Romule, koja je bila svećenica poganskog kulta. Kompleks hramova i palača je služio trima glavnim svrhama: kao mjesto obožavanja majčine božanske osobnosti, spomenik carskim djelima i luksuzna vila gdje se Galerije povukao nakon svoje abdikacije. Romuliana je preživjela stoljeća sve do pljačkaškog pohoda Huna polovicom 5. stoljeća. Kasnije je palača postala skromna naseobina seljaka i obrtnika, da bi na posljetku bila napuštena s dolaskom Slavena početkom 7. stoljeća.

Raniji istraživači su vjerovali kako se radi o rimskom vojnom kampu, zbog brojnih tornjeva i njihove veličine. Sustavna arheološka iskapanja provedena od 1953. god. otkrila su da se zapravo radi o carskoj palači. Arhaeološka iskapanja unutar utvrde su otkrila ostatke dvorskih zgrada s iznimno vrijednim mozaicima, kupaonicama i impresivnim portalima. Nekoliko vrijednih skupina rimskih zlatnika su iskopane na lokaciji, na kojoj se još uvijek iskapaju nova rimska blaga i predmeti.

Među najvažnijim nalazima s ove lokacije su portreti rimskih careva koji su isklesani od egipatskog purpurnog kamena - porfira i novčići kojima je moguće precizno datirati kompleks.

Za vrijeme 31. zasjedanja Unescove skupštine u Christchurchu, Novi Zeland, od 23. lipnja do 2. srpnja 2007. godine, Skupština svjetske baštine je odlučila da se lokalitet „Gamzigrad-Romuliana“, Palača cara Galerija, upiše na popis mjesta svjetske baštine u Europi.[1]

Gamzigrad je danas popularno turistička lokacija na „Putu rimskih careva“ koji povezuje rodna mjesta 17 rimskih Careva koji su rođeni na teritoriju današnje Srbije. Tri rimska cara rođeni su u blizini Gamzigrada, u današnjoj općini Zaječar:

Vanjske poveznice[uredi | uredi kôd]

Ostali projekti[uredi | uredi kôd]

Zajednički poslužitelj ima još gradiva o temi Gamzigrad