Ganges
Ganges
Ganga | |
|---|---|
 | |
| Duljina | 2 510 km |
| Nadm. visina izvora | 3 892 m |
| Prosječni istjek | 12 500 m3/s |
| Površina porječja | 1 080 000 km2 |
| Izvor | Utarančal (Indija) |
| Ušće | Bengalski zaljev (Bangladeš) (delta) |
| Pritoci | Ramganga, Gomti, Ghaghara, Gandaki, Burhi Gandak, Koshi, Mahananda, Jamuna, Tamsa, Son, Punpun |
| Države | Indija, Bangladeš |
| Gradovi | Kanpur, Jajmau, Alahabad, Varanasi, Patna, Kolkata |
| Slijev | Indijski ocean |
| Ulijeva se u | Indijski ocean |
 Zemljovid slijeva Gangesa i Brahmaputre
| |
Ganges je jedna od najvećih rijeka Indijskog potkontinenta.
Rijeka je duga 2,510 km (1,560 mi), izvire u zapadnom dijelu Himalaja u indijskoj saveznoj državi Uttarakhand, teče sjevernim dijelom Indija, prelazi u Bangladeš, te se ulijeva u Bengalski zaljev kao delta u području Sundarbans.
U hinduizmu, Ganges se smatra svetom rijekom.
Zemljopisne karakteristike[uredi | uredi kôd]
Ganges se oblikuje spajanjem pet vodotoka na južnim obroncima Himalaje; Bhagirathi, Alaknanda, Mandakini, Dhauliganga i Pindar, u indijskoj državi Utarančal. Dva najveća su Alaknanda i Bhagirathi, Alaknanda izvire 50 km sjeverno od himalajskog vrha Nanda Devi, a Bhagirathi iz izvora na 3000 m nadmorske visine, ispod glečera Gangotri kojeg Hindusi drže svetim.[1] Za izvor Gangesa se uzima mjesto Gaumukh koje leži 21 km jugoistočno od Gangotrija, gdje se spajaju Alaknanda i Bhagirathi, tek od se rijeka zove Ganga.
Ganges od obronaka Himalaje teče gotovo pravolinijski u smjeru jugoistoka prema Bengalskom zaljevu. Porječje Gangesa pokriva četvrtinu Indije, dijela koji je najgušće naseljen u kom živi stotine milijuna ljudi. U njemu su cvale i umirale povijesne civilizacije kao što je Maurijsko Carstvo (322. pr. Kr.) sve do Mogulskog carstva iz 16. stoljeća.[1] Ganges protiče kroz indijsku državu Uttar Pradesh gdje prima svoju najveću desnu pritoku Jamuna kod Alahabada, tu prima i tri velike lijeve pritoke; Ramgangu, Gomti i Ghagharu.[1]
Nakon tog rijeka teče kroz državu Bihar gdje prima pritoke s Himalaje; Gandaki, Burhi Gandak, Ghugri i Koshi i najvažniju južnu pritoku Son. Nakon tog rijeka teče kroz posljednju indijsku državu Zapadni Bengal, gdje prima zadnju indijsku pritoku Mahanandu.[1]
U svom donjem dijelu, rijeka teče kroz Bangladeš, tu se spaja s Brahmaputrom i zavija na jug. Zajednička rijeka se otad zove Padma, koja kod glavnog grada Bangladeša Dhake prima veliku pritoku Meghnu (odatle se rijeka i zove Meghna) i počinje formirati najveću deltu na svijetu - Deltu Ganges, s kojom utječe u Indijski ocean u Bengalskom zaljevu.[1]
Dio delte uz more, s najvećom šumom mangrove na svijetu znanom kao Sundarbans i Indija i Bangladeš proglasili su Nacionalnim parkom, koji je UNESCO uvrstio u Listu mjesta svjetske baštine, i to 1987. indijski dio, a 1997. i dio koji pripada Bangladešu.[1]
Povezane stranice[uredi | uredi kôd]
Vanjske poveznice[uredi | uredi kôd]
Izvori[uredi | uredi kôd]
- ↑ a b c d e f Ganges River. Encyclopædia Britannica Encyclopædia Britannica Online Library izdanje. 2011. Pristupljeno 16. studenoga 2015.