Gazela (Beograd)
| Gazela | |
|---|---|
| |
| Osnovni podatci | |
| Premošćuje | Sava |
| Mjesto | Beograd |
| Otvorenje | 1970. |
| Saniranje | 2010. - 2012. |
| Konstrukcija | čelik i armirani beton |
| Namjena | promet za osobna vozila |
| Mostarina | ne |
| Projektanti i izvođači radova | |
| Projektant | Milan Đurić |
| Graditelj | Mostogradnja, Goša |
| Tehnički podatci | |
| Ukupna dužina | 332 m |
| Visina mosta | 22 m |
| Širina mosta | 28 m |
| Koordinate | 44°48′09″N 20°26′28″E / 44.8025°N 20.4411°E |
Gazela je najznačajniji most u glavnom gradu Republike Srbije Beogradu. Proteže se preko rijeke Save, a izgrađen je kao dio Autoceste bratstva i jedinstva. Danas je dio autoceste E 75.
Povijest[uredi | uredi kôd]
Gradnja mosta započela je 1966. godine i trajala je četiri godine. Objekt je pušten u promet dana 4. prosinca 1970. godine, a nazočni su bili tadašnji predsjednik SFRJ Josip Broz Tito i predsjednik Skupštine grada Beogrda Branko Pešić. Gradnju su izvele tvrtke Mostogradnja iz Beograda i Goša iz Smederevske Palanke. Glavni arhitekt projekta bio je profesor s Građevinskog fakulteta u Beogradu Milan Đurić.[1]
Porijeklo imena[uredi | uredi kôd]
Ime mostu dao je Đorđe Lazarević, tadašnji predsjednik Komisije za gradnju mosta, rekavši „kako je ovaj most preskočio Savu kao gazela u skoku“.
Problemi s prometnim preopterećenjem[uredi | uredi kôd]
Iako je most projektiran za promet od 40.000 vozila na dnevnoj bazi, njime svakodnevno prometuje čak 165.000 vozila. Zbog tih razloga u razdoblju od 2010. do 2012. godine izvršena je sanacija koja je kapacitete povećala na 200.000 vozila dnevno sljedećih 40 godina.[2] Početkom 2012. godine u promet je pušten i Most na Adi, a dodatno rasterećenje Gazele planirano je i završetkom izgradnje Beogradske obilaznice.
Izvori[uredi | uredi kôd]
- ↑ O povijesti mosta (srpski jezik)
- ↑ Vijesti o proširenju kapaciteta (srpski jezik)
Vanjske poveznice[uredi | uredi kôd]
- Sestrinski projekti
 | Zajednički poslužitelj ima još gradiva o temi Gazela (Beograd) |