Most

Izvor: Wikipedija
Skoči na: orijentacija, traži
Disambig.svg Ovo je glavno značenje pojma Most. Za druga značenja, pogledajte Most (razdvojba).
Kameni most

Most je građevina napravljena radi prelaženja prirodnih i umjetnih prepreka. Svrha mosta je omogućiti prolaz ljudima i vozilima. Prvi mostovi bili su drveni i kameni, a sada su građeni od različitih materijala, kao što su čelik, željezo (više ne), beton, armirani beton, prednapregnuti beton. I dalje se mostovi grade od tradicionalnih materijala kao što su drvo i kamen. Gradnja mostova tekla je stoljećima svojim polaganim razvojem, pretežito na osnovi iskustva s već izvedenih objekata. U početku, zadaci graditeljstva bili su ograničeni na pješačke prijelaze i manje mostove. Pojava željeznice i razvoj cestovnog prometa uvjetovali su izgradnju mostova velikih otvora i duljina, koji su trebali biti brzo sagrađeni. Projektiranje mostova složen je građevinsko-tehnički zadatak, koji treba zadovoliti mnoge zahtjeve, a ne samo tehničko rješenje njegove nosive konstrukcije. U povijesti hrvatske arhitekture armirani se beton u gradnji mostova počinje koristiti u prvom desetljeću 20. stoljeća. Iako su i neki strani arhitekti projektirali pojedine hrvatske mostove najveći dio realizacija pripada domaćim inženjerima, vukovarskom ing. Franu Funtaku iz tvrtke Josip Banheyer i sin te zagrebačkom ing. Josipu Dubskom.

Vrste mostova[uredi VE | uredi]

Primjer lučnog mosta - Krčki most
Konzolni most
Primjer ovješenog mosta - Most dr. Franje Tuđmana (Dubrovački most)
Viseći most Golden Gate
Željeznički most kod Siska
  • Viseći mostovi sastoje se od ceste obješene na nekoliko dugačkih željeznih kabela pričvršćenih na visoke tornjeve. Prvi takvi mostovi izrađivani su od užadi ili povijuša prekrivenim bambusovim štapovima. Visećim se mostovima mogu premostiti najveće udaljenosti jer su prilično lagani.
  • Lučni mostovi imaju luk koji, preko niza uspravnih stupova, drži cestu te se proteže od jednog do drugog kraja obale. Takvi su mostovi najsnažniji upravo zbog luka koji predstavlja jednu iznimno čvrstu konstrukciju.
  • Konzolni mostovi sastoje se od nekoliko konzola (uglavnom dvije) koje su učvršćene za betonske oslonce u rijeci, ali samo na jednome mjestu. Tako most, budući da su konzole u obliku romba, ima oslonaca onoliko koliko ima konzola, izuzev dvije obale. Otuda i naziv konzola, što znači pričvršćen na jednom kraju, slobodno obješen. Čest je i kratki središnji luk na mjestu gdje se dvije konzole mosta dodiruju.
  • Ovješeni most se također sastoji od tornjeva i na njih pričvršćenih kabela, samo što kabeli odozgo pridržavaju gotovo cijeli most. Kabela je manje i stupovi su niži kod ove vrste mosta. Ovakvi su mostovi u pitanju kada je potreban velik raspon između dvaju tornjeva.
  • Pomični most može se pomicati kako bi propustio neko plovilo. Najčešći su dvodijelni pomični mostovi, čija se dva kraka, svaki sa suprotne strane, podižu. Postoje i mnoge druge vrste pomičnih mostova, kao npr. oni koji se pomiču rotiranjem, koji se uranjaju u vodu, koji se uvlače, itd.
  • Gredni most čine više usporednih stupova u rijeci (ili na kopnu) koji podupiru most s cestom.

Vrste mostova prema namjeni[uredi VE | uredi]

Primjeri mostova[uredi VE | uredi]

Vanjske poveznice[uredi VE | uredi]



AB-AS-grün.svg Nedovršeni članak Most koji govori o prometu treba dopuniti. Dopunite ga prema pravilima Wikipedije.