Geza Pašti
Geza Pašti (1934.[1] ili 1936.[2] u Čepinu – Fruška Gora, oko 1965.[3]) bio je hrvatski politički emigrant i revolucionar, prvi tajnik i jedan od utemeljitelja tajne organizacije Hrvatskog revolucionarnog bratstva u Australiji 1961. godine.[4][2] Sastavio je većinu HRB-ovih dokumenata (Temeljna načela HRB-a, Stegovni pravilnik HRB-a i Prisegu HRB-a). Prema izvješću američke Središnje obavještajne agencije (CIA) bili su najradikalnija od hrvatskih ekstremističkih skupina,[5] a zagovarali su »oslobođenje hrvatskog naroda od stranog nasilja i uspostavljanje hrvatske države u granicama po uzoru na Nezavisnu Državu Hrvatsku«.[3] Pašti je u Njemačkoj bio osuđen na kraću zatvorsku kaznu 1963. godine zbog posjedovanja oružja i zavjere oko ubacivanja devetorice diverzanata u Jugoslaviju.[5]
Iz Jugoslavije je bio pobjegao sredinom 1951. godine.[1][6] UDBA ga je otela 1965. u Nici u Francuskoj, nakon što je razgovarao s nepoznatom osobom i žurno napustio hotel.[1][3] Prema izjavama visokih dužnosnika, bio je odveden u Jugoslaviju, gdje mu je ponuđena suradnja koju je on odbio pa je odveden na Frušku Goru, gdje je ispitivan, mučen i ubijen.[1][3][6] U dokumentaciji UDBA-e stoji: „U Osijeku 11. travnja 1967. Prijedlog: Geza Pašti, prijedlog za brisanje iz obrade.”[1][6]
Na mjestu glavnog tajnika HRB-a naslijedio ga je Josip Senić.[2][potreban bolji izvor]
- ↑ a b c d e Vijeće za utvrñivanje poratnih žrtava komunističkog sustava ubijenih u inozemstvu. 30. rujna 1999. Izvješće o radu od 28. travnja 1992. do 15. rujna 1999 (PDF). Inačica izvorne stranice arhivirana 4. rujna 2014. Pristupljeno 21. studenoga 2019.CS1 održavanje: bot: nepoznat status originalnog URL-a (link)
- ↑ a b c Ramski branitelji Arhivirana inačica izvorne stranice od 10. listopada 2011. (Wayback Machine) Analiza: Akcija "Fenix '72," , s hrsvijet.net
- ↑ a b c d Farkaš, Ivana. 13. srpnja 2018. Jugoslavenske tajne službe kao sredstvo državne represije (disertacija). Josip Juraj Strossmayer University of Osijek. Faculty of Humanities and Social Sciences. Department of History. str. 32
- ↑ Tajna čuvana pola stoljeća. www.vecernji.ba. Pristupljeno 30. rujna 2024.
- ↑ a b Yugoslav emigre extremists. CIA. Pristupljeno 30. rujna 2024.
- ↑ a b c Nemilosrdne likvidacije političkih emigranata. Slobodna Dalmacija. 17. kolovoza 2000. Inačica izvorne stranice arhivirana 1. veljače 2009. Pristupljeno 30. rujna 2024.CS1 održavanje: bot: nepoznat status originalnog URL-a (link)
