Vidi kôd stranice Glamoč

{{pravopis}}
{{dz}}
{{Naselje
| ime = Glamoč
| ime_genitiv = Glamoča
| izvorno_ime =

| slika_panorama = Glamoč collage 1.png
| veličina_slike =
| opis_slike = Krenuvši od gore lijevo: Panoramski pogled Glamoča, panoramski pogled Lamela i Luka, katolička crkva, pravoslavna crkva, srednjovjekovna tvrđava.

| slika_zastava = 
| slika_zastava_veličina = 
| slika_pečat = 
| slika_pečat_veličina =
| slika_grb = Coat of arms of Glamoč.png
| slika_grb_veličina = 75px
| slika_amblem_prazno =
| slika_amblem_prazno_veličina =
| slika_amblem_prazno_opis =

| nadimak = 
| geslo =

| širina-stupnjevi =
| širina-minute =
| širina-oznaka =
| dužina-stupnjevi =
| dužina-minute =
| dužina-oznaka =

| lokacija_ime = [[Popis država|Država]]
| lokacija_info = [[Datoteka:Flag of Bosnia and Herzegovina.svg|border|25 px]] [[Bosna i Hercegovina]] 
| lokacija1_ime = [[Administrativna podjela Bosne i Hercegovine|Entitet]]
| lokacija1_info = [[Federacija BiH]]
| lokacija2_ime = [[Županije Federacije Bosne i Hercegovine|Županija]]
| lokacija2_info = [[Datoteka:Flag_of_the_Croatian_Republic_of_Herzeg-Bosnia.svg|border|25px]] [[Hercegbosanska županija|Hercegbosanska]]
| lokacija3_ime =
| lokacija3_info =

| utemeljenje_ime = 
| utemeljenje_datum = 
| utemeljenje1_ime = 
| utemeljenje1_datum =
| utemeljenje2_ime =
| utemeljenje2_datum =
| utemeljenje3_ime =
| utemeljenje3_datum =
| osnivač = 
| nazvan_po = 

| dijelovi =
| vrsta_dijelova =
| d1-d50

| vrsta_vlasti =
| vlast_bilješke =
| titula_vođe = [[Načelnik]]
| ime_vođe = Nebojša Radivojša
| stranka_vođe = [[Savez nezavisnih socijaldemokrata|SNSD]]
| titula_vođe1 = 
| ime_vođe1 = 
| titula_vođe2 =
| ime_vođe2 =
| titula_vođe3 =
| ime_vođe3 =
| titula_vođe4 =
| ime_vođe4 =

| površina_bilješke =
| površina_ukupna = 
| površina_kopna =
| površina_vode =
| postotak_vode =
| površina_uža =
| površina_šira = 
| površina_prazno1_ime = Općina
| površina_prazno1 = 1033,9 km²<ref>str. 7, http://www.fzs.ba/Podaci/10.pdf {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20130806003923/http://www.fzs.ba/Podaci/10.pdf |date=6. kolovoza 2013. }}</ref>
| površina_prazno2_ime = 
| površina_prazno2 =
| visina = 
| visina_izvor =
| visina_max =
| visina_min =

| stanovništvo_godina       = 2013.
| stanovništvo_bilješke     =
| stanovništvo              = 
| stanovništvo_gustoća      =
| stanovništvo_uže          =
| stanovništvo_uže_gustoća  =
| stanovništvo_šire         =
| stanovništvo_šire_gustoća =
| stanovništvo_prazno1_ime  = Općina
| stanovništvo_prazno1      = 3860
| stanovništvo_gustoća_prazno1 =
| stanovništvo_prazno2_ime     = Naseljeno mjesto
| stanovništvo_prazno2         = 1885
| stanovništvo_gustoća_prazno2 = 

| vremenska_zona = 
| utc_pomak = 
| vremenska_zona_DST = 
| utc_pomak_DST = 
| poštanski_broj = 80230
| pozivni_broj = (+387) 034
| gradovi_prijatelji =
| države_gradova_prijatelja =

| prazno_ime = 
| prazno_info = 
| prazno1_ime =
| prazno1_info =
| prazno2_ime =
| prazno2_info =
| prazno3_ime =
| prazno3_info =
| prazno4_ime =
| prazno4_info =
| prazno5_ime =
| prazno5_info =
| prazno6_ime =
| prazno6_info =

| web_stranica = [http://www.opstinaglamoc.ba/ www.opstinaglamoc.ba]

| slika_karta = Glamoc Municipality Location.png
| veličina_karte =
| opis_karte = Položaj općine Glamoč u Bosni i Hercegovini
| slika_karta1 = Glamoč plan.png
| veličina_karte1 =
| opis_karte1 = Plan grada

| slika_lokacijska_karta_država =

| bilješke =

}}

'''Glamoč''' je grad i središte istoimene općine u [[Hercegbosanska županija|Hercegbosanskoj županiji]] u [[Bosna i Hercegovina|Bosni i Hercegovini]].

== Zemljopis ==

=== Polje ===

[[Datoteka:Glamoč Field.JPG|mini|Glamočko polje|left]]
Prostor Glamoča i glamočke općine obuhvaća tipičan [[krš]]ki kraj s dva markantna geomorfološka područja – prostranu ravan polja od oko 129 km<sup>2</sup> površine i mnogo veće područje planinskih bila i krških visoravni od oko 867 km<sup>2</sup>. Četvrta po površini općina u BiH.

[[Glamočko polje]] je prostrana i dosta zatvorena krška ravnica koja se izdužila pravcem SZ-JI za oko 45 km. Polje je najšire, 12 km, u svom središnjemm dijelu na pravcu Glamoč – Podgreda. Najuže je između Vidimlija i Osoja gdje su se planinske strane, koje ga uokviruju, približile na samo 700 m. 

=== Planine ===

Sa svih strana [[Glamočko polje]] je zatvoreno visokim krškim planinama koje se izdižu na 2006 m nad razinom mora i 1100 m nad razinom polja. Počevši od krajnjeg jugoistoka ove krške visoravni i planinska bila nadovezuju se jedna na drugu ovim redom: [[Cincar]] 2006, [[Malovan]] 1830, Kurljaj 1590, [[Vitorog]] 1910, Čardak 1604, [[Mlinište (prijevoj)|Mliništa]] 1230, Riđuša 1361, Ovčar 1578, Bukovača 1651, Crni vrh 1359, Borovnjača 1040, [[Šator (planina)|Šator]] 1876, [[Staretina]] 1490, Čatrnja 1634, [[Golija]] 1890, [[Koričina]] 1172 i [[Krug-planina|Krug]] 1297 metara. Ovaj planinski lanac odvaja [[Glamočko polje]] od doline [[Vrbas]]a, [[Pliva (rijeka)|Plive]], [[Sana|Sane]] i [[Unac|Unca]], [[Grahovsko polje|Grahovskog]], [[Livanjsko polje|Livanjskog]] i [[Kupreško polje|Kupreškog polja]] praveći od njega na taj način dosta zatvorenu i izoliranu cjelinu.

=== Hidrologija ===

Glamočkim poljem teku ponornice Ribnik, Jaruga i dr. 
Osnovne hidrološke karakteristike ovog prostora u odnosu na susjedna mu područja su pomanjkanje vode, tipična krška hidrografska slika, prostrani planinski pašnjaci i veliki šumski kompleksi.

Voda, odnosno vodoopskrba predstavlja ograničavajući čimbenik u razvoju općine. Godišnja količina oborina je dovoljna za vodoopskrbu ali je problem to što je ona koncentrirana u zimskom periodu, dok ljeti nastupaju suše i redukcije opskrbe vodom.

Najveće jezero u glamočkoj općini je jezero [[Hrast (jezero)|Hrast]] površine 25.000 četvornih metara. Tu su još dva manja jezera: [[Šatorsko jezero|Šatorsko]] na Šator-planini površine 8000 četvornih metara i jezero [[Busija (jezero)|Busija]] – 4000 četvornih metara.

=== Klima ===

U klimatskom pogledu cijeli glamočki kraj pripada planinskom krškom klimatu s kratkim, sušnim i svježim ljetom i veoma dugim, snježnim i surovim zimama. Proljetno i jesenje vrijeme ovdje vrlo kratko traju. Već od rujna javljaju se prvi snjegovi, koji formiraju dosta visoki snježni pokrivač, koji se otopi tek polovicom svibnja. Prosinac, siječanj i veljača uvijek imaju prosječnu temperaturu ispod nule. Ljeti prosječna temperatura rijetko kada prelazi 20°, a prosječno se kreće oko 15°. Prosječna godišnja temperatura iznosi 7,2° C. Nad glamočkim krajem tijekom godine padne prosječno iznad 1480 mm padalina, od čega u hladnijem dijelu godine više od četiri petine. 

=== Promet ===

Grad i općinu s ostatkom Bosne i Hercegovine povezuju magistralna cesta M15 (Kozarska Dubica-Tomislavgrad) i županijska cesta R-408 (Drvar – Glamoč). Glamoč je uz tradicijsku cestu [[Livno]] – [[Mlinište (Mrkonjić Grad, BiH)|Mlinište]], koja vodi preko prijevoja [[Mlinište (prijevoj)|Mlinište]].

Četiri kilometra sjeverno od grada u sastavu vojarne nalazi se zračna pista Suhopolje.

== Stanovništvo ==

{{glavni|Dodatak:Popis stanovništva u Bosni i Hercegovini 1991.: Glamoč}}

<!-- Prije Drugog svjetskog rata, prema popisu iz [[1931.]] godine, tadašnji Glamočki srez imao je 24.877 stanovnika, od čega: pravoslavnih – 19.924 (80,09), muslimana – 3607 (14,49), katolika – 1342 (5,39), te ostalih vjeroispovijedi – 4 (0,03).{{ni}} -->

=== Popisi 1971. – 1991. ===

{| border="1" cellpadding="7" cellspacing="0" style="margin: 10px 0 10px 25px; background: #f9f9f9; border: 1px #AAA solid; border-collapse: collapse; font-size: 85%; float: center;"
|- style="background: #E9E9E9"
|colspan ="7" | '''Stanovništvo općine Glamoč'''
|-
|'''style="background: bgcolor="#F5DEB3" | '''godina popisa'''
|'''style="background: bgcolor="#C2B280" | '''[[1991.]]'''<ref name="knjiga">Nacionalni sastav stanovništva - Rezultati za republiku po opštinama i naseljenim mjestima 1991., Državni zavod za statistiku Republike Bosne i Hercegovine, Sarajevo, 1993.</ref> 
|'''style="background: bgcolor="#C2B280" | '''[[1981.]]'''
|'''style="background: bgcolor="#C2B280" | '''[[1971.]]''' 
|-
|'''Srbi'''
|9951 (79,02 %) 
|11 106 (78,65 %)
|13 870 (81,68 %)
|-
|'''Muslimani'''
|2257 (17,92 %) 
|2276 (16,11 %)
|2621 (15,43 %)
|-
|'''Hrvati'''
|184 (1,46 %)
|238 (1,68 %)
|378 (2,22 %)
|-
|'''Jugoslaveni'''
|118 (0,93 %)
|350 (2,47 %)
|31 (0,18 %)
|-
|'''ostali i nepoznato'''
|83 (0,65 %)
|150 (1,06 %)
|79 (0,46 %)
|-
|'''style="background: bgcolor="#F5DEB3" |'''ukupno'''
|'''12 593'''
|'''14 120'''
|'''16 979'''
|}

==== Glamoč (naseljeno mjesto), nacionalni sastav ====

{| border="1" cellpadding="7" cellspacing="0" style="margin: 10px 0 10px 25px; background: #f9f9f9; border: 1px #AAA solid; border-collapse: collapse; font-size: 85%; float: center;"
|- style="background: #E9E9E9"
|colspan ="7" | '''Glamoč'''
|-
|'''style="background: bgcolor="#F5DEB3" | '''godina popisa'''
|'''style="background: bgcolor="#C2B280" | '''[[1991.]]''' 
|'''style="background: bgcolor="#C2B280" | '''[[1981.]]'''
|'''style="background: bgcolor="#C2B280" | '''[[1971.]]''' 
|-
|'''Srbi'''
|3254 (76,45 %) 
|2686 (71,11 %)
|1701 (65,49 %)
|-
|'''Muslimani'''
|852 (20,01 %) 
|809 (21,41 %)
|758 (29,18 %)
|-
|'''Hrvati'''
|43 (1,01 %)
|52 (1,37 %)
|85 (3,27 %)
|-
|'''Jugoslaveni'''
|91 (2,13 %)
|213 (5,63 %)
|23 (0,88 %)
|-
|'''ostali i nepoznato'''
|16 (0,37 %)
|17 (0,45 %)
|30 (1,15 %)
|-
|'''style="background: bgcolor="#F5DEB3" |'''ukupno'''
|'''4256'''
|'''3777'''
|'''2597'''
|}

=== Popis 2013. ===

{| cellpadding=12
| valign=top |

{| border="1" cellpadding="7" cellspacing="0" style="margin: 10px 0 10px 25px; background: #f9f9f9; border: 1px #AAA solid; border-collapse: collapse; font-size: 85%; float: center;"
|- style="background: #E9E9E9"
|colspan ="7" | '''Stanovništvo općine Glamoč'''
|-
|'''style="background: bgcolor="#F5DEB3" | '''godina popisa'''
|'''style="background: bgcolor="#C2B280" | '''[[2013.]]'''<ref name="popis.gov.ba">[http://www.popis.gov.ba/popis2013/doc/Knjiga2/HRV/K2_T2-2_H.xlsx 2.2. Stanovništvo prema etničkoj/nacionalnoj pripadnosti i spolu, po naseljenim mjestima], popis.gov.ba, preuzeto 1. svibnja 2019.</ref>
|-
|'''Srbi'''
|1679 (43,50 %)
|-
|'''Bošnjaci'''
|1251 (32,41 %)
|-
|'''Hrvati'''
|906 (23,47 %) 
|-
|'''ostali i nepoznato'''
|24 (0,62 %)
|-
|'''style="background: bgcolor="#F5DEB3" |'''ukupno'''
|'''3860'''
|}

| valign=top |

{| border="1" cellpadding="7" cellspacing="0" style="margin: 10px 0 10px 25px; background: #f9f9f9; border: 1px #AAA solid; border-collapse: collapse; font-size: 85%; float: center;"
|- style="background: #E9E9E9"
|colspan ="7" | '''Glamoč – naseljeno mjesto'''
|-
|'''style="background: bgcolor="#F5DEB3" | '''godina popisa'''
|'''style="background: bgcolor="#C2B280" | '''[[2013.]]'''<ref name="popis.gov.ba"/> 
|-
|'''Hrvati'''
|762 (40,42 %) 
|-
|'''Srbi'''
|556 (29,50 %)
|-
|'''Bošnjaci'''
|549 (29,12 %) 
|-
|'''ostali i nepoznato'''
|18 (0,95 %)
|-
|'''style="background: bgcolor="#F5DEB3" |'''ukupno'''
|'''1885'''
|}
|}

== Naseljena mjesta ==

Općinu Glamoč sačinjavaju sljedeća naseljena mjesta:<ref name="popis.gov.ba"/> 

[[Babića Brdo]], 
[[Biličić]],
[[Crni Vrh (Glamoč, BiH)|Crni Vrh]], 
[[Ćirići]], 
[[Ćoslije]], 
[[Dolac (Glamoč, BiH)|Dolac]], 
[[Dragnjić]], 
[[Dubrave (Glamoč, BiH)|Dubrave]], 
[[Đuličan]], 
Glamoč, 
[[Glavica (Glamoč, BiH)|Glavica]], 
[[Halapić]], 
[[Hasanbegovci (Glamoč, BiH)|Hasanbegovci]], 
[[Hasići (Glamoč, BiH)|Hasići]], 
[[Hotkovci (Glamoč, BiH)|Hotkovci]], 
[[Hozići (Glamoč, BiH)|Hozići]], 
[[Hrbine (Glamoč, BiH)|Hrbine]], 
[[Isakovci]], 
[[Jakir]], 
[[Kamen (Glamoč, BiH)|Kamen]], 
[[Karajzovci]], 
[[Karlovac (Glamoč, BiH)|Karlovac]], 
[[Kopić]], 
[[Korićna]], 
[[Kovačevci (Glamoč, BiH)|Kovačevci]], 
[[Krasinac]], 
[[Malkočevci]], 
[[Malo Selo (Glamoč, BiH)|Malo Selo]], 
[[Maslina Strana]], 
[[Mladeškovci]], 
[[Odžak (Glamoč, BiH)|Odžak]], 
[[Opačić]], 
[[Perduhovo Selo]], 
[[Petrovo Vrelo]], 
[[Podglavica (Glamoč, BiH)|Podglavica]], 
[[Podgradina (Glamoč, BiH)|Podgradina]], 
[[Podgreda (Glamoč, BiH)|Podgreda]], 
[[Podkraj (Glamoč, BiH)|Podkraj]], 
[[Popovići (Glamoč, BiH)|Popovići]], 
[[Pribelja (Glamoč, BiH)|Pribelja]], 
[[Prijani]], 
[[Radaslije]], 
[[Rajićke]], 
[[Reljino Selo]], 
[[Rore]], 
[[Rudine (Glamoč, BiH)|Rudine]], 
[[Skucani (Glamoč, BiH)|Skucani]], 
[[Staro Selo (Glamoč, BiH)|Staro Selo]], 
[[Stekerovci]], 
[[Šumnjaci]], 
[[Vagan (Glamoč, BiH)|Vagan]], 
[[Vidimlije]], 
[[Vrba (Glamoč, BiH)|Vrba]], 
[[Zaglavica (Glamoč, BiH)|Zaglavica]] i 
[[Zajaruga]].

Poslije potpisivanja Daytonskog mirovnog sporazuma, najveći dio općine Glamoč ušao je u sastav Federacije BiH. U sastav Republike Srpske ušla su naseljena mjesta [[Hasanbegovci (Šipovo, BiH)|Hasanbegovci]], [[Hotkovci (Šipovo, BiH)|Hotkovci]], [[Hrbine (Šipovo, BiH)|Hrbine]], [[Odžak (Šipovo, BiH)|Odžak]] i [[Pribelja (Šipovo, BiH)|Pribelja]] koja su pripala općini [[Šipovo]].

== Povijest ==

=== Podrijetlo imena ===

[[Datoteka:Agneau lac chambon.jpg|minijatura|lijevo|Grad je vjerojatno nazvan po ovcama koje se uzgajaju na okolnim brežuljcima i planinama]]
Podrijetlo naziva grada nije sigurno. Ime grada vjerojatno potječe od ilirske riječi ''delma'' što znači ''ovca''. Grad je prvotno nazvan Delmoč, zatim Dlamoč da bi na koncu postao Glamoč. Prema ovome ovaj je prostor označavao kraj stočara odnosno područje pogodno za uzgoj ovaca.

Prema drugoj teoriji naziv potječe od riječi ''glama'' što označava stijenu, odnosno [[glamsko srebro]] (argentum de glama), mješavinu zlata i srebra.<ref>{{Cite book|last=Lukin Lazić|first=Sima |authorlink=|title=Kratka povjesnica Srba|year=2018|url=|publisher=Ganeša klub|location=Beograd|pages=120}}</ref>

=== Antika ===

Na ovim područjima je u antičko doba živjelo ilirsko pleme, [[Dalmati]], o čemu svjedoči tridesetak ilirskih gradina raspoređenih po uzvišenjima rubom [[Glamočko polje|Glamočkog polja]]. Raspored ovih gradina je takav da se uvijek s jedne vide još najmanje dvije druge, što je omogućavalo gotovo trenutačno obavještavanje svih ovih utvrda o kretanju neprijatelja. Stanovništvo, koje se uglavnom bavilo stočarstvom, bi se u kriznim trenutcima sklanjalo u ove utvrde pred najezdama različitih neprijatelja. Zbog ovako dobro organizirane obrane [[Rimljani]]ma je trebalo gotovo 200 godina da osvoje ovo područje. Nakon što su Rimljani osvojili ilirski teritorij, cijelo ovo područje od [[Jadran]]a do [[Sava|Save]] nazivaju Dalmacijom (raniji Ilirik). Kraj je prometno raskrižje na cesti Salona – [[Siscia]]. S vremenom na području polja razvilo se nekoliko rimskih municipija. U današnjem selu [[Halapić]], sjeverno od Glamoča, razvio se rimski grad [[Salvium]]. Imao je i status [[municipij]]a, a obuhvaćao je Glamočko i dio Livanjskog polja. Na prostoru ovog municipija sagrađene su dvije [[Rano kršćanstvo|ranokršćanske]] [[bazilika|bazilike]]. Sagrađene su vjerojatno na ostacima rimskih hramova u 6. stoljeću. Jedna je bila smještena južnije od Salviuma, a druga se nalazila na sjeveru Glamočkog polja. Obje bazilike uništene su tijekom [[invazija Avara|invazije Avara]]. U selu [[Vrba (Glamoč, BiH)|Vrba]] otkrivena je starokršćanska bazilika.<ref name="BL" /> U spisima II. [[Solin]]skog koncila iz [[533.]] godine spominje se [[župa]] u Salviumu. Do tada je župa pripadala [[Salonitanska biskupija|Salonitanskoj biskupiji]], a nakon 533. pripada novoosnovanoj biskupiji u [[Ludrum]]u ([[Knin]]).
Kod Glamoča, u blizini mjesta gdje je poslije sagrađena tvrđava i obiteljska kuća, nalazi se pećina. Po legendi u nju su tijekom progona pod Dioklecijanom sklonila sedmorica spavača. Imena tih spavača uklesana su u kamen: Jemliha, Mislina, Miksilina, Mernoš, Debernoš, Šadnoš i Kefeštatioš.

=== Srednji vijek ===

[[Datoteka:Monument to the Kingdom of Croatia Glamoč.jpg|mini|Spomenik tisućitoj godišnjici Hrvatskog Kraljevstva nalazi se u blizini katoličke crkve|lijevo]]
[[Datoteka:Glamoč Fortress.JPG|minijatura|Srednjovjekovna tvrđava]]
Nakon pada Zapadnog Rimskog Carstva, prvo su barbarska plemena, a zatim Bizantsko carstvo zauzeli ovo područje. U sedmom stoljeću ova područja naseljavaju [[Hrvati]] te ovaj prostor postaje središte srednjovjekovne [[Hrvatska|Hrvatske]] države, o čemu svjedoči i svehrvatski sabor na obližnjem [[Duvanjsko polje|Duvanjskom polju]]. S vremenom će se među doseljene Hrvate asimilirati i ilirska plemena pa će tako biti stvorena jedinstvena hrvatsko-ilirska zajednica koja će na jednom od brežuljaka sagraditi '''naselje''' iz kojeg će se kasnije razviti grad Glamoč. To gradsko naselje je postojalo i nestalo još u srednjem vijeku.<ref name="BL">[http://www.biskupija-banjaluka.org/?page_id=1822 Banjalučka biskupija] Župa Glamoč, Rimokatolički župni ured Sv. Ilije proroka GLAMOČ (pristupljeno 16. ožujka 2017.)</ref>
Nakon što je [[Tomislav]] [[925.]] uspostavio [[Hrvatsko Kraljevstvo|Hrvatsko kraljevstvo]], Glamoč će dobiti status župe u sastavu [[Livanjska županija|Livanjske županije]]. U povijesnim se spisima Glamoč prvi put spominje 1078. godine. Unutar grada je sagrađena [[crkva Presvete Bogorodice u Glamoču|crkva sv. Marije]], a u blizini grada [[franjevački samostan sv. Ilije proroka u Glamoču|franjevački samostan]], vjerojatno na brdu Radaslije. Samostan je djelovao od 13. stoljeća. Od 14. st. datira glamočka župa.<ref name="BL" /> Crkva i samostan se spominju 1446.<ref name="BL" /> kada im je papa [[Eugen IV.]] udjelio posebni oprost. [[Crkvom sv. Katarine u Glamoču|Crkva sv. Katarine]] postoji također u to vrijeme. Ostaci crkava pronađeni su i u okolnim naseljima što svjedoči o gustoj naseljenosti ovog područja u srednjem vijeku: postoje u selima Dragniću, Dolcu, Jakiru, Halapiću, Opačiću, Prehodcu, Radaslijama, Vidimlijama i dr.<ref name="BL" />

U srednjem vijeku zvao se Dlamoč i bio središte istoimene hrvatske županije. Od 1326. u sastavu bosanske države kao posjed Hrvatinića.<ref>{{Citiranje weba|url=https://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=22164|title=Glamoč {{!}} Hrvatska enciklopedija|author=|date=|work=www.enciklopedija.hr|language=|publisher=|accessdate=2020-12-26|quote=U srednjem vijeku zvao se Dlamoč i bio središte istoimene hrvatske županije. Od 1326. u sastavu bosanske države kao posjed Hrvatinića, koji su ga 1357. ustupili kralju Ludoviku I. Anžuvincu u zamjenu za posjede u Slavoniji. Potkraj XIV. st. dospio je u posjed bosanskog vojvode Pavla Klešića.}}</ref> Oko [[1355.]] godine (za Tvrtka I.) Završje se vraća pod vlast hrvatsko-ugarskoga kralja [[Ludovik I. Anžuvinac|Ludovika I.]], da bi nedugo nakon toga opet pripalo [[Tvrtko I. Kotromanić|Tvrtku I.]] U 14. stoljeću Glamočem upravljaju [[Hrvatinić]]i. Krajem 14. stoljeća gospodar Glamoča postaje [[Pavao Klešić]] no taj mu naslov oduzima kralj [[Stjepan Ostoja]]. Stjepan Ostoja je na prostoru Starog grada podigao tvrđavu [[Tabija (Glamoč)|Tabiju]]. Kada mu je Pavao zatrebao kao saveznik, vratio mu je vlast nad gradom. Klešići su upravljali tvrđavom do dolaska Turaka. Crkva sv. Marije nalazila se unutar stare tvrđave.

=== Osmanska vlast ===

[[Datoteka:Klamoch-1788.png|mini|300px|Glamoč na karti iz 18. stoljeća]]
Zlatno doba kršćanstva i hrvatstva potrajalo je u Glamoču sve do pada grada pod tursku vlast. Tada je propala župa, nestao srednjovjekovni grad, franjevački samostan na Radasliji.<ref name="BL" /> Nije poznato kada su Osmanlije osvojile Glamoč. Dolaskom [[Turci|Turaka]] srednjovjekovni Glamoč je uništen i stoga je izgubio svoje nekadašnje značenje te postaje samo pogranično naselje Turske carevine. Turci podižu svoje naselje nepoznate godine, a neko je vrijeme nosilo naziv Biograd.<ref name="BL" /> Vrlo stara glamočka župa propala je nakon pada Glamoča pod tursku vlast, vjerojatno nakon 1500. godine. Crkva sv. Katarine pretvorena je u džamiju.<ref name="BL" /> Franjevački samostan postojao je do 15. stoljeća. Tvrđavu Tabiju spalio je [[Gazi Husrev-beg]]. Na srušenim zidinama Osmanlije su podigli novu tvrđavu s kulom. Turski putopisac [[Evlija Čelebija]] opisao je Glamoč kao "mjesto u kutu, nikom na putu". Do 1537. godine Glamoč je pripadao [[Bosanski sandžak|Bosanskom sandžaku]], vilajetu i [[kadiluk]]u Neretva, čije je sjedište bilo u Konjicu. Glamoč se nalazio u [[nahija|nahiji]] Dlamoč ili Belgrad, koja se prvi put spominje 1516. godine kao vlaška nahija u kadiluku Neretvi. Godine 1550. i 1574. nahija Glamoč se spominje u Skradinskom kadiluku, koji je 1537. ušao u sastav Kliškog sandžaka. U sastavu tog kadiluka ostala je do kraja 17. stoljeća. Središte nahije bio je Glamoč u kome je kliški namjesnik [[Malkoč-beg]] sredinom 16. stoljeća podigao džamiju. Poslije gubitka Klisa 1648. godine i dijela teritorija Kliškog sandžaka preostale nahije koje su bile u osmanskom posjedu postale su dio Livanjskog kadiluka. Turci su na ostacima srednjovjekovnog grada podigli novo naselje koje nazivaju Biograd (Belgradčik). Za vrijeme osmanske vlasti gradom je upravljao [[dizdar]], a od 1624., kada Glamoč postaje [[kapetanijo]]m, gradom upravlja kapetan. Glamočki kapetani su bili iz obitelji Ćirić, a zatim iz obitelji Jakirlić. Sjedište glamočkih kapetana bilo je u glamočkoj tvrđavi sve do 1835. godine. Prvi poznati kapetan Glamoča bio je Mustafa, koji se javlja u povijesnim izvorima 1719. i 1730. godine. Iz obitelji Jakirlić poznati su kapetani Ahmed- kapetan i njegov sin Ejub, koji ga je naslijedio prije 1789. i bio na tom položaju do 1789. godine. U povijesnimm izvorima Ibrahim-beg kao kapetan spominje se 1814., a Hasan-kapetan 1818. godine, kao, vjerojatno, posljednji kapetan Glamoča. Godine 1778. zabilježeno je da je habsburška vojska prodrla u blizinu grada, ali ga nije osvojila. 

Veći dio [[Hrvati|Hrvata]], kršćana pred [[Osmansko Carstvo|Turcima]] bježi na jug i zapad, a najveći broj nastanjuje se u [[Istra|Istri]]. Najpoznatiji potomak glamočkih prognanika u Istri bio je [[Franjo Glavinić]], svećenik, povjesničar i književnik koji je djelovao u 17. stoljeću. Unatoč teškom položaju pod osmanskom vlašću manji dio Hrvata nastavio je živjeti u Glamoču. Najpoznatiji među njima bio je fra [[Pavao Posilović]] (Mošunjanin), skradinski, makarski, duvanjski biskup i [[apostolski vikar]] u Slavoniji rođen 1600. u Glamoču, a umro 1653. u [[Rama|Rami]].<ref name="BL" /> Prvi poznati broj katolika tijekom osmanske vlasti u Glamoču je iz godine 1741., a iznosio je 58. Godine 1768. katolika je bilo 139, a do 1855. broj je narastao do 215. Godine 1851. napuštena je glamočka tvrđava. Sjedište kadiluka od 1851. godine. 

Godine 1864. obnovljena je glamočka župa kao samostalna kapelanija. 1872. godine obnovljena je glamočka župa koja je bila uništena nakon turskih osvajanja.<ref name="BL" />

Tijekom ljeta 1875. godine katoličko stanovništvo glamočkog kraja pridružuje se katolicima livanjskog kraja koje je diglo veliku bunu 21. lipnja nakon što su livanjski muslimani ubili duhovnog vođu livanjskog kraja fra [[Lovro Karaula|Lovru Karaulu]]. Vođe te borbe bili su franjevci Stjepan Krešić i Bonaventura Šarić-Drženjak. Tri godine tropoljski katolici kontrolirali su planinske predjele Glamoča, Livna, Kupresa i Grahova. 1878. godine u Tropolje ulazi osloboditeljska austrijska vojska kojoj se zatim pridružuju i pobunjeni katolici. Nakon kratkotrajnih borbi s mjesnim muslimanskim i pravoslavnim stanovništvom udružene hrvatsko-austrijske snage oslobodile su ovaj kraj od osmanskog jarma u ljeto 1878. godine.

=== Austrijska vlast ===

Dolaskom [[Austro-Ugarska Monarhija|Austro-Ugarske Monarhije]] stanje se mijenja. Godine 1882. djelimice je porušena već napuštena glamočka tvrđava. Doselio se veći broj Hrvata, najviše iz Dalmacije. Župna kuća sagrađena je 1894., a župna crkva sv. Ilije 1903. godine.<ref name="BL" /> 
Nasuprot stare tvrđave sagrađena je bolnica. Taj objekt srušen je za rata u BiH 1990-ih.

Crkva sv. Ilije proroka spaljena je u Drugom svjetskom ratu, a obnovljena 1969. Četnici su ju srušili do temelja između travnja i srpnja 1992. godine, a netom obnovljenu župnu kuću također.<ref name="BL" /> Nova suvremena crkva obnovljena je 2005. godine;<ref name="HS"/> od 2001. građena je nova crkva, a 2005. stavljena pod krov. Godine 1997. na istom je mjestu podignut župni pastoralni centar, čiji se dio koristio se godinama za bogoslužna i druga okupljanja.<ref name="BL" />
Do dolaska austrijske vlasti središte grada nalazilo se na Gornjem gradu koji se razvio oko gradske tvrđave. No nakon što je cesta Livno-Banja Luka koja prolazi kroz podnožje tvrđave početkom 20. stoljeća dobila na važnosti, središte grada se premješta u Donji grad koji doživljava rast dok Gornji grad zamire.
Od 1910. u Glamoču djeluje povjerenstvo [[HKD Napredak|Hrvatskoga kulturnog društva Napredak]] koje je s prekidima djelovalo do 1942. godine.<ref name="BL"/>

=== 20. stoljeće ===
Godine [[1938.]] u Glamoču živi 1395 Hrvata, kojima je te godine rođeno 73 djece. Ovo vrijeme je obilježeno gospodarskim i demografskim rastom na području Glamoča koji će biti zaustavljen pred Drugim svjetskim ratom. U [[Drugi svjetski rat|Drugom svjetskom ratu]] samo iz sela Mladeškovci stradale su 33 osobe. Do [[1942.]] godine svi su Hrvati napustili Glamoč, da bi se poslije rata jedan dio vratio. Do te 1942. godine djelovalo je, s prekidima, povjerenstvo Hrvatskoga kulturnog društva Napredak. U blizini Glamoča poginuo je 1943. godine [[Ivo Lola Ribar]].
Godine 1969. obnovljena je župna crkva. Mnogi od Hrvata koji su 1942. napustili Glamoča i poslije se vratili, kasnije su, pod ekonomskim pritiskom iselili, pa je pred sam rat [[1992.]] godine ovdje živjelo 150 Hrvata i djelovala je jedna župa.

=== Rat u Bosni i Hercegovini ===

[[Datoteka:Ruins of church.JPG|minijatura|Katolička crkva izgrađena 1903., a srušena 1992. tijekom rata u Bosni i Hercegovini]]
Tijekom srpske agresije na Hrvatsku glamočko područje je jedan od agresorovih logističkih centara. Nakon proglašenja Srpske republike Bosne i Hercegovine u siječnju 1992., Glamoč je postao njezinim sastavnim dijelom s obzirom na to da su Srbi činili 79 % stanovništva. Nedugo nakon ovoga srpski ekstremisti će početi provoditi teror nad nesrpskim stanovništvom, zbog kojega će većina Hrvata i Bošnjaka napustiti grad. Teror nad nesrbima počinje srpskim napadom na Livno [[13. travnja]] 1992. Prva žrtva srpskog ekstremizma bio je hrvatski liječnik dr. Alojzije Kelava, specijalist dječje medicine, kojeg je 24. veljače 1992. na središnjem gradskom trgu ubio Petar Vrakela, pripadnik [[Vojska Republike Srpske|Vojske Republike]] Srpske, navodno po zapovijedi vojnog vrha. Nedugo nakon ovog ubojstva, 30. svibnja, počet će otvoreno i izravno etničko čišćenje nesrpskog stanovništva (bojstva i protjerivanja) i u samom gradu te uništavanje kulturne i povijesne ostavštine. U proljeće 1992., katolička crkva sv. Ilije, župni dvor i gradska džamija bit će uništeni.<ref>[https://www.radioljubuski.ba/bihiregija5/32100-24-veljace-1992-glamoc--srbi-ubili-nevinog-djecjeg-lijecnika-alojzija-kelavu.html Radio Ljubuški] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20170317233632/https://www.radioljubuski.ba/bihiregija5/32100-24-veljace-1992-glamoc--srbi-ubili-nevinog-djecjeg-lijecnika-alojzija-kelavu.html |date=17. ožujka 2017. }} Izvor: narod.hr ''24. veljače 1992. Glamoč – Srbi ubili nevinog dječjeg liječnika Alojzija Kelavu'', 24. veljače 2017. (pristupljeno 16. ožujka 2017.)</ref><ref>[http://www.livno-online.com/zupanija/19970-na-jucerasnji-dan-1992-pala-prva-zrtva-srpskog-ekstremizma-u-glamocu-hrvatski-lijecnik-dr-alojzije-kelava Livno Online] ''Na jučerašnji dan 1992. pala prva žrtva srpskog ekstremizma u Glamoču — hrvatski liječnik dr. Alojzije Kelava'' + videozapis sprovoda dr Alojzija Kelave, 25. veljače 2017.  (pristupljeno 16. ožujka 2017.)</ref> Minirali su ju srpski ekstremisti. Katoličkog župnika Zvonimira Matijevića uhitili su 12. travnja 1992. na Cvjetnu nedjelju i odveli u kninski zatvor gdje je bio okrutno mučen. Tražili su od njega da na televiziji javno kaže da je ratni zločinac, da su katolički svećenici zločinci i da odgajaju zločince, ali nije popustio i u vrlo teškom stanju odveden je u bolnicu. Razmijenjen je kao ratni zarobljenik.<ref>[http://www.ktabkbih.net/info.asp?id=56701 KTA] ''Svjedočenje banjolučkog svećenika vlč. Zvonimira Matijevića (HR, EN, IT)'', 6. lipnja 2016.  (pristupljeno 16. ožujka 2017.)</ref> Budući da je s područja Glamoča obližnji grad [[Livno]] bio bombardiran, u ljeto 1995. pokrenuta je vojna [[operacija Ljeto '95.]] koja je imala za cilj oslobađanje ovoga područja. Dana 29. srpnja 1995. u grad Glamoč dolaze snage [[HVO|HVO-a]] i Hrvatske vojske te oslobađaju čitavo glamočko područje od srpskih snaga.<ref>[https://www.youtube.com/watch?v=p692UejcanM Youtube, Croarhivtv] ''Glamoč - vojna operacija Hrvatske vojske i Hrvatskog vijeća obrane "Ljeto 95", croarhivtv''. Datum prijenosa: 16. velj 2012.  (pristupljeno 16. ožujka 2017.)</ref> Srpska je propaganda pustila u svijet priče da su hrvatske snage minirale i spalile pravoslavne crkve u Glamoču. Radi demontiranja te laži, HVO je 30. srpnja organizirao stranim novinarima posjet. Posjetili pravoslavnu crkvu u središtu Glamoča i crkvu zadužbinu Veselina Naerlovića u selu Vrbi. Televizijske snimke pokazale su svijetu da su obje netaknute i izvana i unutra, nedirnute liturgijske opreme, slika i namještajem. Ostale su pod danonoćnim nadzorom hrvatske policije. Pri povlačenju, srpska je vojska sa sobom odvezla većinu srpskog stanovništva te se ovo područje našlo opustošeno na kraju rata. Ostalo je veoma malo Srba, uglavnom bolesnih i nemoćnih, ali su ih hrvatske snage u potpunosti zbrinule. Hrvate su dočekali Muslimani koje Srbi nisu protjerali ili pak služili kao roblje za utvrđivanje položaja. Nije bilo Hrvata da ih dočeka, jer su ih Srbi protjerali do zadnjeg. U Glamoču nije bilo paljenja kuća, osim domova protjeranih Hrvata koje su četnici zapalili pri napuštanju Glamoča. U danima netom nakon napuštanja, četnici su se povremeno dalekometnim topništvom nastojali se osvetiti za poraz. U napušteni su Glamoč iz ostalih krajeva Bosne i Hercegovine počeli pristizati hrvatsko i bošnjačko stanovništvo. Ponajviše ih je bilo iz Republike Srpske te Srednje Bosne. Godine 1999. glamočka župa imala je čak 2.120 novopridošlih vjernika, ali ju je za samo godinu dana napustilo blizu 1.000 članova.<ref name="Reportaže">[https://web.archive.org/web/20080308234549/http://www.svjetlorijeci.ba/arhiva/html/2003/04-2003/revija/reportaze1.html "Svjetlo riječi", Franjevačka provincija Bosna Srebrena] Marijan Karaula: ''Slikom i riječju iz Glamoča: stara župa mlade nade'', broj 241, Sarajevo, travanj 2003.</ref>

Od 2. studenoga 1995. ovdje djeluju sestre [[Klanjateljice Krvi Kristove]].<ref name="BL"/> Došle su zajedno s hrvatskim prognanicima. Dugo su bile bez vlastitih kuća i smještaja. Vremenom su širile svoj apostolat: katehizirale, animirale liturgiju, djelovale na socijalno-karitativnom području, radile u bolnici. 2002. godine kupile su kuću i preuredile ju u samostan.<ref>[http://www.klanjateljice.hr/?page_id=1284 Klanjateljice Krvi Kristove] ''Glamoč - samostan Duha Svetoga'' (pristupljeno 16. ožujka 2017.)</ref> Redovnice sada drže vjeronauk i rade u državnom vrtiću. Svoju redovničku kuću Duha Svetoga imaju od 11. listopada 2003. godine.<ref name="BL"/>

Grobljanska kapelica u Kopiću posvećena je BDM, a ona u Kovačevcima sv. Ani.<ref name="BL" />

== Poslije rata ==

Učinci rata su bili uništena gospodarska, prometna i stambena infrastruktura te demografsko slabljenje područja općine Glamoč. Dio katoličkih Hrvata koji su se po završetku rata 1995. godine doselili iz različitih župa Bosne i Hercegovine ponovo se odselio.
Sestre Klanjateljice Krvi Kristove djeluju u Glamoču od 2. studenoga 1995. godine u Glamoču Drže vjeronauk i rade u državnom vrtiću. 1997. podignut je župni pastoralni centar na mjestu srušene crkve sv. Ilije. Crkva je nanovo građena od 2001. i pod krov stavljena 2005. godine. 
Od 11. listopada 2003. sestre Klanjateljice Krvi Kristove imaju svoju redovničku kuću posvećenu Duhu Svetomu. Danas župi Glamoč pripadaju naselja Glamoč, Dragnić, Dolac, Jakir, Halapić, Kopić, Kovačevci, Opačić, Prehodac, Radaslije, Vidimlije i Vrba. U Kopiću je grobljanska kapelica posvećena BDM i u Kovačevcima grobljanska kapelica posvećena sv. Ani.
2005. godine graditeljska cjelina – Stari grad Glamoč u Glamoču proglašena je nacionalnim spomenikom BiH. Čine ju tvrđava iz srednjovjekovnog i osmanskog perioda, džamija u tvrđavi i mezar “Dobrog”.

== Uprava ==

Glavno upravno tijelo općine Glamoč je Općinsko vijeće koje se sastoji od 15 vijećnika izabranih na lokalnim izborima na četiri godine.Predsjednik OV je Marko Damjanović ( HDZBiH). 

=== Općinsko vijeće (2012. – 2020.) ===

{| class="wikitable"
|-
! rowspan="2" | &nbsp;&nbsp;&nbsp;
! rowspan="2" | Stranka
! colspan="5" | Broj vijećnika
! colspan="4" rowspan="2" | Trenutačni broj (2020.)
|-
! 2000.
! 2004.
! 2008.
! 2012.
! 2016.
|-
| bgcolor=#c50200 | &nbsp;
| [[Savez nezavisnih socijaldemokrata|Savez nezavisnih socijaldemokrata (SNSD)]]
| style="text-align: right" | ''2''
| style="text-align: right" | ''2''
| style="text-align: right" | ''3''
| style="text-align: right" | ''4''
| style="text-align: right" | ''4''
| bgcolor=#c50200 | &nbsp;
| bgcolor=#c50200 | &nbsp;
| bgcolor=#c50200 | &nbsp;
| bgcolor=#c50200 | &nbsp;
|-
| bgcolor=#009900 | &nbsp;
| [[Stranka demokratske akcije|Stranka demokratske akcije (SDA)]]
| style="text-align: right" | ''4''
| style="text-align: right" | ''2''
| style="text-align: right" | ''3''
| style="text-align: right" | ''2''
| style="text-align: right" | ''2''
| bgcolor=#009900 | &nbsp;
| bgcolor=#009900 | &nbsp;
| &nbsp;
| &nbsp;
|-
| bgcolor=#0a377b | &nbsp;
| [[Srpska napredna stranka FBiH|Srpska napredna stranka (SNS FBiH)]]
| style="text-align: right" | ''-''
| style="text-align: right" | ''-''
| style="text-align: right" | ''-''
| style="text-align: right" | ''-''
| style="text-align: right" | ''-''
| bgcolor=#0a377b | &nbsp;
| bgcolor=#0a377b | &nbsp;
| &nbsp;
| &nbsp;
|-
| bgcolor=#FF6600 | &nbsp;
| [[Demokratska fronta|Demokratska fronta (DF)]]
| style="text-align: right" | ''-''
| style="text-align: right" | ''-''
| style="text-align: right" | ''-''
| style="text-align: right" | ''-''
| style="text-align: right" | ''-''
| bgcolor=#FF6600 | &nbsp;
| &nbsp;
| &nbsp;
| &nbsp;
|-
| bgcolor=#4682B4 | &nbsp;
| [[Hrvatska demokratska zajednica Bosne i Hercegovine|Hrvatska demokratska zajednica (HDZ)]]
| style="text-align: right" | ''4''
| style="text-align: right" | ''3''
| style="text-align: right" | ''2''
| style="text-align: right" | ''2''
| style="text-align: right" | ''2''
| bgcolor=#4682B4 | &nbsp;
| &nbsp;
| &nbsp;
| &nbsp;
|-
| bgcolor=#B22222 | &nbsp;
| [[Hrvatska republikanska stranka|Hrvatska republikanska stranka (HRS)]]
| style="text-align: right" | ''-''
| style="text-align: right" | ''-''
| style="text-align: right" | ''-''
| style="text-align: right" | ''-''
| style="text-align: right" | ''-''
| bgcolor=#B22222 | &nbsp;
| &nbsp;
| &nbsp;
| &nbsp;
|-
| bgcolor=#4682B4 | &nbsp;
| [[Hrvatska demokratska zajednica 1990|Hrvatska demokratska zajednica 1990 (HDZ 1990)]]
| style="text-align: right" | ''-''
| style="text-align: right" | ''-''
| style="text-align: right" | -
| style="text-align: right" | ''1''
| style="text-align: right" | ''1''
| bgcolor=#4682B4 | &nbsp;
| &nbsp;
| &nbsp;
| &nbsp;
|-
| bgcolor=#e10006 | &nbsp;
| [[Socijaldemokratska partija Bosne i Hercegovine|Socijaldemokratska partija (SDP)]]
| style="text-align: right" | ''-''
| style="text-align: right" | ''-''
| style="text-align: right" | ''-''
| style="text-align: right" | ''1''
| style="text-align: right" | ''1''
| bgcolor=#e10006 | &nbsp;
| &nbsp;
| &nbsp;
| &nbsp;
|-
| bgcolor=lightblue | &nbsp;
| [[Hrvatska kršćanska demokratska unija Bosne i Hercegovine|Hrvatska kršćanska demokratska unija (HKDU)]]
| style="text-align: right" | ''-''
| style="text-align: right" | ''3''
| style="text-align: right" | ''1''
| style="text-align: right" | ''1''
| style="text-align: right" | ''1''
| bgcolor=lightblue | &nbsp;
| &nbsp;
| &nbsp;
| &nbsp;
|-
| bgcolor=gray | &nbsp;
| Ivica Jurić (nezavisni; prethodno HDZ BiH)
| style="text-align: right" | ''-''
| style="text-align: right" | ''-''
| style="text-align: right" | ''-''
| style="text-align: right" | ''-''
| style="text-align: right" | ''-''
| bgcolor=gray | &nbsp;
| &nbsp;
| &nbsp;
| &nbsp;
|-
| colspan="11" style="text-align: center;"| '''Izvori:'''[http://www.izbori.ba/Rezultati/RezultatiPotvrdjeni/files/Glavni_report_trka_9_opstina_085.html] [http://www.izbori.ba/Mandati27102008/ShowMunicipality.asp?MunicipalityCode=085] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20101124190000/http://izbori.ba/Mandati27102008/ShowMunicipality.asp?MunicipalityCode=085 |date=24. studenoga 2010. }} [http://www.izbori.ba/Documents/Documents/Rezultati%20izbora%2096-2002/Rezultati2004/Puni/OpcinskavijecaSkupstineopstina.pdf] [http://www.izbori.ba/Documents/Documents/Rezultati%20izbora%2096-2002/2000mun/FinalPartyVotes085_20000420_11_51.PDF]
|}

== Gospodarstvo ==

Prehrambena i drvna industrija. Na području Glamoča tradicionalno se uzgaja krumpir. Planira se u susjedstvu izgradnja crpne hidroelektrane (CHE) Vrilo i reverzibilne hidroelektrane (RHE) Vrilo i Kablić te mini elektrane na rijeci Šuici i to Stržanj, Šuica i Mokronoge. CHE Vrilo bi se nalazila na području općine Tomislavgrad, a za potrebe nje i drugih planiranih elektranae koristilo bi se pored postojećih akumulacija poput Buškog jezera, Lipe, Mandaka, Blidinja i Župice, napravile bi se nove vodene površine: Kablić u općini Livno, Kovači, Vrilo i Mokronoge u općini Tomislavgrad, Mrtvica u općini Kupres te akumulacija Pučine u općini Glamoč.

== Obilježja grada ==

=== Grb ===

[[Datoteka:Coat of arms of Glamoč.png|mini|150px|desno|Grb grada Glamoča]]
Grb ima oblik štita. Na grbu su prikazane planine koje okružuju Glamoč i [[glamočko polje]], oranice prekrivene snijegom koje simboliziraju plodno glamočko polje te zelena stabla koja ukazaju na bogatstvo šumama. Na dnu grba je prikaz srednjovjekovne tvrđave koja se još zove Tabija.

== Poznate osobe ==

* [[Mirsad Begić]], kipar
* [[Zaim Topčić]], književnik
* [[Vladimir Džanko]], hrvatski slikar, ilustrator i likovni pedagog
* [[Pavao Posilović]], skradinski i duvanjski biskup

== Spomenici i znamenitosti ==

=== Manastir Veselinje ===

Pravoslavni [[manastir Veselinje]] se nalazi u selu Vrbi, kod Glamoča. Posvećen je [[Sveti Ivan Krstitelj|sv. Ivanu Krstitelju]], a sagrađen je u drugoj polovici [[20. stoljeće|20. stoljeća]]. Pored manastira je podignuta i posebna kripta u kojoj su položeni posmrtni ostatci žrtava [[Drugi svjetski rat|drugog svjetskog rata]].

=== Glamočka tvrđava ===

[[Datoteka:Medieval fortress Glamoč.JPG|thumb|150ox|desno|Srednjovjekovna tvrđava]]
Iznad središta Glamoča, u dijelu koji nosi ime Stari grad, nalaze su ostatci [[Glamočka tvrđava|tvrđave]] kojima dominira kamena kula. Tvrđava je vjerojatno sagrađena u srednjem vijeku. Bosanski kralj [[Stjepan Ostoja]] je na prostoru Starog grada podigao tvrđavu, koju je dao na upravljanje obitelji Klešić. Klešići su upravljali tvrđavom sve do dolaska [[Osmansko carstvo|Turaka]]. Staru tvrđavu u čijim se prostorima nalazila crkva [[Bogorodica|Blažene Djevice Marije]], spalio je [[Gazi Husrev-beg]], a Turci su na srušenim zidinama podigli novu tvrđavu s kulom. U tvrđavi se do sredine 19. stoljeća nalazilo sjedište glamočkih kapetana. Tvrđava je napuštena 1851., a djelomično porušena 1882. U blizini tvrđave nalazila se pećina na kojoj je kasnije sagrađena obiteljska kuća. Za pećinu je vezana legenda koja kaže da su se u nju tijekom progona pod Dioklecijanom sklonila sedmorica spavača. Njihova imena su uklesana u kamen: ''Jemliha, Mislina, Miksilina, Mernoš, Debernoš, Šadnoš i Kefeštatioš''. Graditeljsku cjelinu Stari grad u Glamoču Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika proglasila je 2005. godine [[Nacionalni spomenik BiH|nacionalnim spomenikom Bosne i Hercegovine]].

=== Središnji križ ===

U središtu grada nalazi se [[spomen-križ u Glamoču|Središnji spomen-križ]], u spomen hrvatskim osloboditeljima iz Domovinskog rata.<ref name="HS">(): Domovinski rat - povijesna akcija. Veterani 4. gbr obilježili 20. obljetnicu Zime'94. , Hrvatsko slovo, 5. prosinca 2014., str. 12</ref>

== Obrazovanje ==

U Glamoču djeluju dvije škole:
* Osnovna škola "[[Franjo Glavinić|Fra Franjo Glavinić]]"
* Srednja škola "[[Tin Ujević]]" Glamoč, u sklopu koje je opća gimnazija i strukovna tehnička škola

== Šport ==

* [[NK Šator Glamoč]], županijski ligaš

Od 2016. održava se ''Streetball turnir 3 na 3 "Glamoč cup".

== Galerija ==

<gallery>
Datoteka:P6260279.JPG|Panorama zapadnog dijela Glamoča
Datoteka:Panorama Glamoč.JPG|Panorama Grada
Datoteka:Panoramic view Glamoč 2.jpg|naselja Luke i Lamele
Datoteka:Church of Glamoč.JPG|Gornji Grad i rimokatolička crkva
</gallery>

== Izvor ==

{{izvori|30em}}

== Vanjske poveznice ==

* [https://web.archive.org/web/20111120003440/http://www.opstinaglamoc.ba/ Službena stranica općine]
* [http://zupa-glamoc.site90.net/ Stranice župe Glamoč] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20111104094123/http://zupa-glamoc.site90.net/ |date=4. studenoga 2011. }}
* [http://www.hbzup.com/glamoc/ Turistička zajednica Hercegbosanske županije - Glamoč]

{{BiH}}
{{Glamoč}}

[[Kategorija:Općine u Federaciji Bosne i Hercegovine]]
[[Kategorija:Hercegbosanska županija]]
[[Kategorija:Glamoč| ]]