Grkovci

Izvor: Wikipedija
Grkovci
Entitet Federacija BiH
Županija Hercegbosanska
Općina/Grad Bosansko Grahovo
Stanovništvo (2013.)
 - ukupno 74

Grkovci su naseljeno mjesto u općini Bosansko Grahovo, Federacija Bosne i Hercegovine, BiH.[1]

Zemljopis[uredi | uredi kôd]

Grkovci se nalaze pod Dinarom. Na području Grkovaca važniji su toponimi: Bone, Dubrave, Grad, Gradski bunar, Heldovine, Klanci, Paškula, Ploča, Poprekuše, Rašnjeva glava, Runjavice, Sušan, Točak, Točilo, Veleva glavica.

Povijest[uredi | uredi kôd]

Iznad sjevernog dijela sela nalazi se Velika Gradina, koja se svrstava u trajno nastanjena mjesta još od preistorijskog dobu (1000 godina pr. n. e), a vezana je za ilirsko pleme Dicioni.[2] Rimljani su konačno osvojili sve ove krajeve nakon propasti ilirskog (Batonovog) ustanka 9. godine n.e.

U Grkovcima postoji i Kara Armanova - Gradina, rimsko utvrđenje iz kasne antike.[2] Ovo selo je bilo dio rimskog municipiuma, Salvium,[3] a jedno je od najstarijih naselja u Livanjskom polju. U njemu je nađeno mnoštvo epigragfskih oznaka s nadgrobnih spomenika, po čemu su grahovsko i glamočko polje najpoznatiji u Bosni i Hercegovini.[4]

Također, Grkovci su bili stalno nastanjeni i u srednjem vijeku. Livnjaci za sva stara naselja, gradine, gromile i drugo, da bi naglasili njihovu starost, kažu da je "još od Grka", pa je možda po tome selo prozvano Grkovci. Međutim, moguće je da ime sela potiče od riječi istog korijena („grk“), ali u značenju trgovac, jer su mještani Grkovaca bili poznati kao prekupci, odnosno trgovci koji su stanivništvu Livanjskog i Bosansko-grahovskog polja prodavali robu iz Dalmacije, a Dalmatincima ratarsko-stočarske proizvode iz Livanjskog polja.

Stanovništvo[uredi | uredi kôd]

1991.[uredi | uredi kôd]

Nacionalni sastav stanovništva 1991. godine, bio je sljedeći[5]:

ukupno: 190

  • Srbi - 178
  • Hrvati - 6
  • Jugoslaveni - 2
  • ostali, neopredijeljeni i nepoznato - 4

2013.[uredi | uredi kôd]

Nacionalni sastav stanovništva 2013. godine, bio je sljedeći[1]:

ukupno: 74

  • Srbi - 74

Izvori[uredi | uredi kôd]

  1. a b 2.2. Stanovništvo prema etničkoj/nacionalnoj pripadnosti i spolu, po naseljenim mjestima, popis.gov.ba, preuzeto 9. studenoga 2019.
  2. a b RIMSKA UTVRĐENJA U BiH S OSOBITIM OSVRTOM NA UTVRĐENJA KASNE ANTIKE -IRMA ČREMOŠNIK Topniška 62, YU-61000 Ljubljana
  3. BOSNA I HERCEGOVINA U ANTIČKO DOBA. -Ivo Bojanovski, Akadenija nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine, 1988
  4. ANTIQVI HOMINES BOSNAE -Salmedin Mesihović, Filozofski fakultet Sarajevo, 2011
  5. Nacionalni sastav stanovništva - Rezultati za republiku po opštinama i naseljenim mjestima 1991., Državni zavod za statistiku Republike Bosne i Hercegovine, Sarajevo, 1993.