Grkovci

Izvor: Wikipedija
Skoči na: orijentacija, traži

Grkovci su naseljeno mjesto u Bosni i Hercegovini u općini Bosansko Grahovo koja pripada entitetu Federacija Bosne i Hercegovine. Na popisu stanovništva 1991. u njemu je živjelo 190 stanovnika.

Zemljopis[uredi VE | uredi]

Grkovci se nalaze pod Dinarom. Na području Grkovaca važniji su toponimi: Bone, Dubrave, Grad, Gradski bunar, Heldovine, Klanci, Paškula, Ploča, Poprekuše, Rašnjeva glava, Runjavice, Sušan, Točak, Točilo, Veleva glavica.

Historija[uredi VE | uredi]

Iznad sjevernog dijela sela nalazi se Velika Gradina, koja se svrstava u trajno nastanjena mjesta još od preistorijskog dobu (1000 godina p.n.e), a vezana je za ilirsko pleme Dicioni.[1]. Rimljani su konačno osvojili sve ove krajeve nakon propasti ilirskog (Batonovog) ustanka 9. godine n.e.

U Grkovcima postoji i Kara Armanova - Gradina, rimsko utvrđenje iz kasne antike.[1] Ovo selo je bilo dio rimskog municipiuma, Salvium,[2] a jedno je od najstarijih naselja u Livanjskom polju. U njemu je nađeno mnoštvo epigragfskih oznaka sa nadgrobnih spomenika, po čemu su grahovsko i glamočko polje najpoznatiji u Bosni i Hercegovini.[3]

Također, Grkovci su bili stalno nastanjeni i u srednjem vijeku. Livnjaci za sva stara naselja, gradine, gromile i drugo, da bi naglasili njihovu starost, kažu da je "još od Grka", pa je možda po tome selo prozvano Grkovci. Međutim, moguće je da ime sela potiče od riječi istog korjena („grk“), ali u značenju trgovac, jer su mještani Grkovaca bili poznati kao prekupci, odnosno trgovci koji su stanivništvu Livanjskog i Bosansko-grahovskog polja prodavali robu iz Dalmacije, a Dalmatincima ratarsko-stočarske proizvode iz Livanjskog polja.

Stanovništvo[uredi VE | uredi]

Nacionalnost 1991.
Srbi 178
Muslimani 0
Hrvati 6
Jugoslaveni 2
ostali 4
Ukupno 190

Privreda[uredi VE | uredi]

Izvori[uredi VE | uredi]

  1. 1,0 1,1 RIMSKA UTVRĐENJA U BiH S OSOBITIM OSVRTOM NA UTVRĐENJA KASNE ANTIKE -IRMA ČREMOŠNIK Topniška 62, YU-61000 Ljubljana
  2. BOSNA I HERCEGOVINA U ANTIČKO DOBA. -Ivo Bojanovski, Akadenija nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine, 1988
  3. ANTIQVI HOMINES BOSNAE -Salmedin Mesihović, Filozofski fakultet Sarajevo, 2011

Vanjske veze[uredi VE | uredi]