Resanovci
| Resanovci | |
|---|---|
| Entitet | Federacija BiH |
| Županija | Hercegbosanska |
| Općina/Grad | Bosansko Grahovo |
| Stanovništvo (2013.) | |
| - ukupno | 102 |
 Spomenik u Resanovcima
| |
Resanovci su naseljeno mjesto u općini Bosansko Grahovo, Federacija Bosne i Hercegovine, BiH.[1]
Zemljopis[uredi | uredi kôd]
Sa sjeverozapadne strane općine Bosansko Grahovo su Resanovci. Tu je i otvoreni prijevoj prema dolini Une, preko doline Prastruge, čije je dno na visini od oko 860 metara nadmorske visine. Prema općini Drvar je udolina između Strlježnice i Jadovnika, čija je visina 980 metara te se na tom pravcu nalazi magistralna cesta Bosansko Grahovo – Drvar.
Pećina Lednica (Resanovačka pećina ili Ledenica) se nalazi u selu Resanovci 2,5 kilometra udaljena od magistralne ceste Bosansko Grahovo-Drvar. Prije rata bila je osvjetljena, a krasilo ju je izuzetno bogatstvo pećinskog nakita. U vremenu nakon rata rasvjeta je pokradena, a dio nakita uništen i odnešen. Pećina je specijalni geološki rezervat koju čini 13 dvorana ukupne dužine 697,5 metara, a površina 8.477 m2. u maju 2012. pokrenut je projekt revitalizacije ove pećine i Šatorskog jezera uz podršku Europske unije.
Povijest[uredi | uredi kôd]
Najstariji tragovi davno iščezlih kultura otkriveni su u Čađavoj (Gigića) pećini iznad sela Resanovci. U njenom predvorju su zapaženi tragovi prebivališta pračovjeka, a otkriven je i jedan kameni nožić, vrlo patiniran i još nekoliko paleolitskih kamenih izrađevina, te se smatra da je pračovjek posjećivao ovu pećinu prije oko 30.000 godina.
Stara rimska cesta iz Dalmacije za dolinu Sane i Une prolazila je kroz Resanovce gdje se i sada nalaze njegovi tragovi i gdje se čuvaju legende vezane za put.[2]
Stanovništvo[uredi | uredi kôd]
1991.[uredi | uredi kôd]
Nacionalni sastav stanovništva 1991. godine, bio je sljedeći[3]:
ukupno: 249
- Srbi - 242
- Jugslaveni - 7
2013.[uredi | uredi kôd]
Nacionalni sastav stanovništva 2013. godine, bio je sljedeći[1]:
ukupno: 102
- Srbi - 99
- ostali, neopredijeljeni i nepoznato - 3
Izvori[uredi | uredi kôd]
- ↑ a b 2.2. Stanovništvo prema etničkoj/nacionalnoj pripadnosti i spolu, po naseljenim mjestima, popis.gov.ba, preuzeto 9. studenoga 2019.
- ↑ DOLABELIN SISTEM CESTA U RIMSKOJ PROVINCIJI DALMACIJI -Ivo Bojanovski, Sarajevo 1974
- ↑ Nacionalni sastav stanovništva - Rezultati za republiku po opštinama i naseljenim mjestima 1991., Državni zavod za statistiku Republike Bosne i Hercegovine, Sarajevo, 1993.
| |||||