Galaktički skupovi

Izvor: Wikipedija
(Preusmjereno s Grupe galaksija)
Jump to navigation Jump to search

Galaktički skupovi (eng. galaxy cluster, rus. скопление галактик, nje. Galaxienhaufen, fra. amas de galaxies) naziv je za nakupine galaktika međusobno vezane gravitacijskom silom. U njima je od 10 do više od sto galaktika,[1] do tisuću. Uzima se da je do 50 galaktika galaktička skupina, a preko toga galaktički skup. Skupovi i skupine udružuju se u superskupove.

Može se galaktičke skupove podijeliti na pravilne i nepravilne.

Skupove 1% čine galaktike u vidljivom svjetlu, unutarskupovno sredstvo (ICM, intracluster medium) je plazma među galaktikama koja odašilja rendgensko zračenje i ima je 9%, a preostalih 90% je tamna tvar. Skupovi su mase od 1014</su> do 1015 Sunčevih masa.

Pravilni skupovi[uredi VE | uredi]

Pravilni skupovi galaksija imaju koncentriranu jezgru i dobro definiranu sfernu strukturu. U njima prevladavaju eliptične galaksije. Dijele se prema svom bogatstvu, t.j. po broju galaktika unutar zone oko središta promjera 1,5 Mpc (megaparseka, mega = milijun), udaljenost nazvana "Abellov promjer". Tipični skupovi imaju promjere od 1 do 10 Mpc s masama reda veličine 1·1015 (bilijarda) masa Sunca. Kod većine pravilnih skupova se u centru može naći jedna divovska eliptična galaksija, ponekad s višestrukim jezgrama.

Vjeruje se da najveće galaktike nastaju u procesu koji se naziva "galaktički kanibalizam". Pravilni skupovi mogu se opaziti do udaljenosti od nekoliko milijardi godina svjetlosti.

Primjer je skup Coma u zviježđu Berenikine kose (Coma Berenices), promjera oko 10 000 000 s.g., udaljen oko 300 000 000 s.g.. Središte ovog skupa je jedno od najgušćih poznatih područja na ovoj ljestvici u svemiru.

Nepravilni skupovi[uredi VE | uredi]

Nepravilni skupovi galaksija nemaju lako prepoznatljinu jezgru, imaju isti raspon promjera, ali su mnogo manjih masa - tipično 1·1012 do 1·1014 masi Sunca. Primjer je obližnji skup Djevica u zviježđu Djevice (Virgo), promjera oko 7 000 000 s.g. i oko 50 000 000 s.g. udaljen, sadrži oko 2500 galaksija, uglavnom eliptičnih. Galaksija Messier 87 je najveća od 16 galaktika iz ovog skupa koje su uvrštene u poznati Messierov katalog.

Prostor između galaktika je ispunjen međugalaktičkim sredstvom. Ovo sredstvo ima nekoliko komponenta. Emisija X-zraka otkriva prisustvo rijetkog vrućeg plina. Tipična gustoća plina je oko 1 atom u dm3 (= 1 litra). Ovaj plin ukupno sudjeluje u masi skupa sa 10%. Gravitacijsko međudjelovanje galaktika je dovoljno da ponekad otrgne i izbaci pojedine zvijezde u međugalaktički prostor. Galaksije i spomenute vrste međugalaktičkog sredstva sveukupno daju samo 20% izračunate mase skupova. Ostatak čini tamna tvar.

Vidi[uredi VE | uredi]

Izvori[uredi VE | uredi]

  1. Hubble Pinpoints Furthest Protocluster of Galaxies Ever Seen (eng.). pristupljeno 13. siječnja 2012.

Vanjske poveznice[uredi VE | uredi]

  • ПостНаука Крупномасштабное распределение галактик, astrofizičar Anatolij Zasov, videozapis 27. travnja 2014. (ruski)
  • ПостНаука Системы галактик, astrofizičar Anatolij Zasov, videozapis 15. ožujka 2014. (ruski)
  • ПостНаука Внегалактическая астрономия, astrofizičar Anatolij Zasov, sedam videozapisa od 4. ožujka 2014. (ruski)