Gvinejsko-malijska granica
| Gvinejsko-malijska granica | |
|---|---|
 Gvineja Mali | |
| Osobine | |
| Entiteti |  Gvineja Mali |
| Duljina | 1062 km |
| Povijest | |
| Formirana | 1890-ih |
Granica Gvineje i Malija duga je 1.062 km, a proteže se od tromeđe sa Senegalom na sjeveru do tromeđe s Obalom Bjelokosti na jugu.[1]
Opis[uredi | uredi kôd]
Granica počinje na sjeveru na tromeđi sa Senegalom na rijeci Balinko, a zatim prati ovu rijeku prema jugu, prije nego što skrene prema jugoistoku, prateći različite rijeke.[2] Granica zatim doseže rijeku Bafing, koju prati prema istoku, a zatim do Djinka.[2] Granica zatim ide kopnom u smjeru juga, s vrlo kratkim dijelom gdje prati rijeku Niger, prije nego što se drugi kopneni dio spoji rijekom Sankarani, koju prati na određenoj udaljenosti prema jugozapadu.[2] Granica zatim napušta ovu rijeku, idući kopnom u smjeru istoka, a zatim prema jugu nizom nepravilnih linija do tromeđe s Obalom Bjelokosti.[2]
Povijest[uredi | uredi kôd]
Francuska se počela naseljavati na području modernog Senegala u 17. stoljeću, a kasnije je pripojila obalu današnje Gvineje u kasnom 19. stoljeću kao koloniju Rivières du Sud.[3] Područje je preimenovano u Francusku Gvineju 1893., a kasnije je uključeno u koloniju Francuske Zapadne Afrike.[2] Kao rezultat borbe za Afriku 1880-ih, Francuska je preuzela kontrolu nad gornjom dolinom rijeke Niger (otprilike ekvivalentno područjima modernog Malija i Nigera). Francuska je okupirala ovo područje 1900. godine; Mali (tada poznat kao Francuski Sudan) izvorno je bio uključen, zajedno s modernim Nigerom i Burkinom Faso, unutar kolonije Gornji Senegal i Niger, no kasnije je odvojen i postao je sastavni dio federalne kolonije Francuske Zapadne Afrike (Afrique occidentale française, skraćeno AOF).[4] Točan datum kada je povučena granica Gvineje i Malija nije siguran, ali se smatra da je povučena u vrijeme formalne institucije Francuske Gvineje 1890-ih; granica je kasnije detaljnije opisana u francuskom arretu iz 1911.[2]
Kako je pokret za dekolonizaciju rastao u razdoblju nakon Drugog svjetskog rata, Francuska je postupno davala više političkih prava i zastupljenosti svojim kolonijama podsaharske Afrike, što je kulminiralo davanjem široke unutarnje autonomije Francuskoj zapadnoj Africi i Francuskoj ekvatorijalnoj Africi 1958. unutar okvira francuske zajednice.[5] Godine 1958. Gvineja je stekla neovisnost, a nakon nje Mali 1960 [2]
Posljednjih godina intenzivirala se eksploatacija zlata u pograničnom području, što je rezultiralo s nekoliko lokalnih sukoba duž granice.[6][7]
Naselja uz granicu[uredi | uredi kôd]
Gvineja[uredi | uredi kôd]
Mali[uredi | uredi kôd]
Izvori[uredi | uredi kôd]
- ↑ CIA World Factbook – Mali. Pristupljeno 17. siječnja 2020.
- ↑ a b c d e f g Brownlie, Ian. 1979. African Boundaries: A Legal and Diplomatic Encyclopedia. Institute for International Affairs, Hurst and Co. str. 310–13
- ↑ Jean Suret-Canele (1971) French Colonialism in Tropical Africa 1900-1945 Trans. Pica Press, pp 87-88.
- ↑ Decree 7 September 1911, rattachant le territoire militaire du Niger au gouvernement général de l'Afrique occidentale française, published in the Official Journal of the French Republic on 12 September 1911 (Online)
- ↑ Haine, Scott. 2000. The History of France 1st izdanje. Greenwood Press. str. 183. ISBN 0-313-30328-2
- ↑ At least 17 killed in gold mine dispute on Mali-Guinea border. Reuters. 28. studenoga 2017. Pristupljeno 28. siječnja 2020.
- ↑ Mali/Guinea: Deadly clashes in Kourémalé (Mali-Guinea border). News Alerts. 7. svibnja 2018. Pristupljeno 28. siječnja 2020.