Gvineja

Izvor: Wikipedija
Jump to navigation Jump to search
Disambig.svg Ovo je glavno značenje pojma Gvineja. Za druga značenja, pogledajte Gvineja (razdvojba).
Republika Gvineja
République de Guinée
Zastava Grb
Zastava Grb
Geslo
Travail, Justice, Solidarité
(francuski: Rad, pravda, solidarnost)
Himna
Liberté
Položaj Gvineje
Glavni grad Conakry
Službeni jezik francuski
Državni vrh
 - Predsjednik Alpha Condé
 - Predsjednik Vlade Mohamed Saïd Fofana
Neovisnost Od Francuske
2. listopada 1958.
Površina 75. po veličini
 - ukupno 245.857 km2
 - % vode 0 %
Stanovništvo 83. po veličini
 - ukupno (2006) 9.690.222
 - gustoća 39,4/km2
Valuta gvinejski franak (100 centima1)
Pozivni broj 224
Vremenska zona UTC +0
Internetski nastavak .gn
1 izvan upotrebe

Gvineja je država u zapadnoj Africi. Na zapadu izlazi na Atlantski ocean, a na kopnu graniči sa sljedećim državama: Gvinejom Bisau i Senegalom na sjeveru, Malijem na sjeveroistoku, Bjelokosnom Obalom na istoku, Liberijom na jugu te Sijera Leoneom na jugozapadu.

Zemljopis[uredi VE | uredi]

Terirotrij Gvineje je uglavnom nizinski koji je pokriven savanama. Osim nizina, Gvineja je jednim dijelom brdovita i pokrivena gustim tropskim šumama. Obilježje Gvineje jest u tomu da je izvorište triju rijeka koje opskrbljuju vodom dobrim dijelom subsaharsko područje zapadne Afrike, a to su rijeke Gambia, Bafing i Niger. U području sjeverno od planine Nimba, izvire i rijeka Cavalla.

Povijest i stanovništvo[uredi VE | uredi]

U kolonijalnom razdoblju dio Francuske zapadne Afrike, Gvineja je umnogome tipična afrička država. Zajednica je više naroda koji su prisutni i u susjednim zemljama: do 1984. dominirao je narod Malinke (Mandingo) čiji je pripadnik bio prvi predsjednik Ahmed Sékou Touré, a od tada vodeću ulogu ima narod Susu iz kojeg potječe dugogodišnji predsjednik Lansana Conté; najmnogoljudniji su Fulani (Peuhl). Islam je religija gotovo cijelog stanovništva. U postkolonijalnom razdoblju politički sustav Gvineje bio je stabilan (samo dva predsjednika), ali autoritaran. Predsjednik Conté dopustio je u devedesetima nekoliko višestranačkih izbora koji nisu doveli do promjene vlasti. Krajem desetljeća ponovno su ojačale autoritarne tendencije. Predsjednik Lansana Conté je preminuo 23. prosinca 2008. i nakon njegove smrti je došlo do napetosti u zemlji. Privremeni predsjednik je postao general Moussa Dadis Camara koji je obećao da će uvesti demokraciju.

Gospodarstvo[uredi VE | uredi]

Samo se 20% stanovnika ne bavi poljoprivredom, ali nepoljoprivredni sektor ostvaruje 75% BDP-a. Rudarstvo donosi većinu izvoznih prihoda – Gvineja je drugi po veličini izvoznik boksita i posjeduje 30% svjetskih rezervi. Važno je i dobivanje zlata i dijamanata. BDP je u 2004. iznosio 2.100 USD po stanovniku, mjereno po PPP-u. Službena valuta je gvinejski franak.

Religija[uredi VE | uredi]

Islam je najrasprostranjenija religija u Gvineji. Tu monoteističku religiju propovijeda 85% stanovništva. Kršćanstvo propovijeda 8% stanovništva, a 7% stanovnika su Animisti.


P countries.png Nedovršeni članak Gvineja koji govori o državi treba dopuniti. Dopunite ga prema pravilima Wikipedije.