Harry Mulisch

Izvor: Wikipedija
Jump to navigation Jump to search
Harry Mulisch
Harry Mulisch 2010.JPG
Rođenje 29. srpnja 1927.
Haarlem, Nizozemska
Književni period Poslijeratna književnost

Harry Kurt Victor Mulisch (Haarlem, Nizozemska, 29. srpnja 1927. - Amsterdam, 30. listopada 2010.) smatrao se jednim od najvažnijih poslijeratnih nizozemskih pisaca. Zajedno s W.F. Hermansom i Gerardom Reveom činio je Veliku trojku (De Grote Drie) nizozemske poslijeratne književnosti. Pisao je romane, drame, eseje, poeme i filozofske refleksije.

Životopis[uredi VE | uredi]

Mulisch je rođen u Haarlemu i živi u Amsterdamu od 1958., nakon smrti svoga oca Kurta Victora Karla Mulischa (koji je emigrirao u Nizozemsku poslije Prvog svjetskog rata). Otac mu je za vrijeme Drugog svjetskog rata radio za jednu njemačku banku koja se između ostalog bavila i konfiskacijom imovine Židova. Njegova majka, Alice Schwarz, bila je Židovka. Mulisch i njegova majka izbjegli su transportaciju u koncentracijski logor zahvaljujući njegovom ocu, koji je kolaborirao s Nacistima. Zbog svih čudesnih događaja koje je već od malih nogu prošao tvrdio je da je on Drugi svjetski rat. Najviše ga je odgajala sobarica njegovih roditelja, Frieda Falk.

Tematika[uredi VE | uredi]

Česta tema njegovih djelâ je Drugi svjetski rat. Zbog suradnje s Nijemcima za vrijeme Drugog svjetskog rata otac mu je nakon završetka rata bio osuđen na tri godine zatvora. Slučaj 40/61 (De Zaak 40/61) naziv je reportaže sa suđenja Adolfu Eichmannu u Jeruzalemu.

Mulisch često koristi antičke legende (npr. De elementen), židovski misticizam (u De ontdekking van de Hemel i De Procedure), dobro poznate urbane legende i politiku (Mulisch je politički lijevo orijentiran, posebice braneći Fidela Castra i Kubansku revoluciju). Mulischa čita širok spektar ljudi.

Mulisch je postao međunarodno priznat nakon ekraniziranja njegovog romana De Aanslag (Atentat) 1986. godine. Film je dobio Oscara i Zlatni globus za najbolji strani film i bio je preveden na više od 20 jezika.

Pored mnogih nagrada koje je dobio za pojedine knjige kako i za cjelokupni rad, sigurno najvažnija je "De Prijs der Nederlandse Letteren" (Nagrada nizozemske književnosti), koju je dobio 1995.

Zanimljivosti[uredi VE | uredi]

Asteroid 10251 Mulisch je nazvan njemu u čast u listopadu 2006. Njegov odgovor na to bio je: "Nu ben ik in de hemel" ("Sada sam na nebu") te da je posebno polaskan jer se čak i dobitnici Nobelove nagrade znaju zaboraviti, ali nebeska tijela ne.