Hazena

Hazena, češki rukomet ili narodni rukomet (češ. národní házená) je povijesna inačica rukometa na otvorenome. Izmišljena je 1905. u Pragu, u Češkoj.

Hrvatska je hazena pridonijela razvitku svjetske hazene, promjenom pravila 1936. godine.^[1]

Hazena se iz Češke proširila u Rusiju i u Sloveniju, koja je bila najjača u hazeni u ondašnjoj Kraljevini SHS. 40 je klubova djelovalo, a 1923. prvak je bio zagrebački HAŠK. Na SP-u u hazeni za žene 1934., hazenašice HŠK Concordije predstavljale su Jugoslaviju i osvojile zlatno odličje,^[2]^[3]^[4]^[5] a na prvenstvu prije, bile su srebrne.

Prvu hazenašku sekciju u Jugoslaviji imao je 1. SSK Maribor.^[6]

U Hrvatskoj se hazena brzo širila. Prvi klubovi bili su sekcijama klubova: HAŠK (1922.), Concordia (1922.), 1. hrvatski građanski športski klub (1923.), HŠK Penkala (1923.) ŠD Podravac Virje (1924.) i prvi športski klub učenica: Vesna (1925.) (klub 2. realne gimnazije).^[5] Hazenaški su klubovi poslije osnovani i u drugim hrvatskim gradovima (Vukovar, Osijek, Gradiška itd.).

Vidi

Izvori

↑ (češ.) Roku 1936 došlo ke změně pravidel, z nichž nejzávažnější byla změna brankoviště podle jugoslávského vzoru na půlkruhové o poloměru 6 m a hra se stala zajímavější.
Valja uzeti u obzir da su hrvatski klubovi bili najjači u hazeni u Kraljevini Jugoslaviji.
↑ Historie národní házené Reprezentačni družstvo Jugoslavie v roe 1934.
↑ ŠHK Concordia Arhivirana inačica izvorne stranice od 28. rujna 2013. (Wayback Machine) Hazenašice - prvakinje svijeta 1934. Na 4. svjetskim ženskim igrama u Londonu.
↑ ŠHK Concordia Zagreb^{[neaktivna poveznica]} Hazenašice - prvakinje svijeta 1934.
1 2 Svjetske prvakinje 1934. Arhivirana inačica izvorne stranice od 29. listopada 2013. (Wayback Machine), autor Milka Babović
↑ Album nogometnih klubova Jugoslavije, 1925., str. 116.

Vanjske poveznice

(hrv.) Bogdan Cuvaj, Bosanski Šamac po dužini hazene 1922 — 1926. postaje razvijeno sportsko mjesto, Povijest sporta, god. 4., br. 16., prosinac 1973.
(hrv.) Bogdan Cuvaj, Češki rukomet — hazena na sletovima jevrejske omladine u Jugoslaviji 1920 — 1925, Povijest sporta, god. 3., br. 9., ožujak 1972.
(hrv.) Bogdan Cuvaj, Dvanaest utakmice reprezentacije Jugoslavije u češkom rukometu — hazeni 1924 — 1935, Povijest sporta, god. 3., br. 10., lipanj 1972.
(hrv.) Bogdan Cuvaj, Hazena srednjoškolskog športskog kluba »Viktorija« u Križevcima i zaslužni učitelj Zlatko Weisz, Povijest sporta, god. 4., br. 15., rujan 1973.
(hrv.) Bogdan Cuvaj, Igračice hazene naprednog kluba Borac u Podvinju, Povijest sporta, god. 4., br. 13., ožujak 1973.
(hrv.) Bogdan Cuvaj, Igranje hazene osvojilo je mnogo pristaša u Bakru, Povijest sporta, god. 9., br. 37., prosinac 1978.
(hrv.) Bogdan Cuvaj, Osnivači rukometa — češke hazene i Jugoslaviji, Povijest sporta, god. 4., br. 13., ožujak 1973.
(hrv.) Bogdan Cuvaj, Prve družine i utakmice češkog rukometa - hazene u Zagrebu, Povijest sporta, god. 2., br. 7., rujan 1971.
(hrv.) Bogdan Cuvaj, Prvenstvo u igranju hazene od 1921. do 1938. godine, Povijest sporta, god. 3., br. 11., rujan 1972.
(hrv.) Bogdan Cuvaj, Varaždinke među prvima u Hrvatskoj igraju hazenu, Povijest sporta, god. 12., br. 49., listopad, studeni, prosinac 1981.
(hrv.) Zlata Cuvaj, Uspomene igračice Jugoslavije sa svjetskog prvenstva u Londonu 1934. godine, Povijest sporta, god. 2., br. 5., ožujak 1971.
(srp.) Dragoljub D. Čolić, Igračice hazene u Vojvodini od 1920. do 1941. godine, Povijest sporta, god. 6., br. 25., prosinac 1975.
(hrv.) Franjo Frntić, Hazenašice HŠK Concordije, Zagreb — jedinstveni primjer požrtvovanja, samoodricanja, ustrajnosti i uspjeha u sportu, Povijest sporta, god. 11., br. 44., rujan 1980.
(hrv.) Eugen Njirjak, Hazena preteča rukometa, Povijest sporta, god. 20., br. 80., travanj, svibanj, lipanj 1989.
(hrv.) Eugen Njirjak, Osnutak četiriju hazenskih sekcija u Đakovu, Povijest sporta, god. 26., br. 104., ožujak 1995.
(hrv.) Eugen Njirjak, Prva međunarodna hazenska utakmica u Đakovu, Povijest sporta, god. 26., br. 107., prosinac 1995.
(hrv.) Eugen Njirjak, Prvenstvene hazenske utakmice u Đakovu, Povijest sporta, god. 27., br. 110., rujan 1996.
(hrv.) Ivo Petranović, Hazena preteča rukometa (primjeri i iskustva slavonskih klubova), Povijest sporta, god. 20., br. 80., travanj, svibanj, lipanj 1989.
(hrv.) Ivo Petranović, Promidžbena turneja novogradiških hazenašica 1951. godine po Hrvatskom primorju i Sloveniji, Povijest sporta, god. 27., br. 111., prosinac 1996.
(hrv.) Ivo Petranović, Prvi pisani tragovi o novogradiškoj hazeni, Povijest sporta, god. 19., br. 78., listopad, studeni, prosinac 1988.
(srp.) Stanislava Zdravković, Hazena u Kruševcu od 1933. do 1941. godine, Povijest sporta, god. 18., br. 74., listopad, studeni, prosinac 1987.
(hrv.) Zvonimir Mikić, Hazena u Đakovu - od rukometa do rukometa, Zbornik Muzeja Đakovštine, Vol. 13 No. 1, 2017.
(hrv.) HAZENA – preteča ženskog rukometa, vtsportal.com Arhivirana inačica izvorne stranice od 3. listopada 2015. (Wayback Machine)
(češ.) Povijest hazene
(srp.) Pravila hazene: Politika, 28. ožujka 1922., str. 5.

Članak Hazena koji govori o rukometu je mrva. Dopunite ga prema pravilima Wikipedije.

[1] (češ.) Roku 1936 došlo ke změně pravidel, z nichž nejzávažnější byla změna brankoviště podle jugoslávského vzoru na půlkruhové o poloměru 6 m a hra se stala zajímavější.
Valja uzeti u obzir da su hrvatski klubovi bili najjači u hazeni u Kraljevini Jugoslaviji.

[2] Historie národní házené Reprezentačni družstvo Jugoslavie v roe 1934.

[3] ŠHK Concordia Arhivirana inačica izvorne stranice od 28. rujna 2013. (Wayback Machine) Hazenašice - prvakinje svijeta 1934. Na 4. svjetskim ženskim igrama u Londonu.

[4] ŠHK Concordia Zagreb^{[neaktivna poveznica]} Hazenašice - prvakinje svijeta 1934.

[#1-5] 1 2 Svjetske prvakinje 1934. Arhivirana inačica izvorne stranice od 29. listopada 2013. (Wayback Machine), autor Milka Babović

[album-6] Album nogometnih klubova Jugoslavije, 1925., str. 116.

[1]

[2]

[3]

[4]

[5]

[6]