Hercegovačka franjevačka provincija

Izvor: Wikipedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretraživanje

Hercegovačka franjevačka provincija Uznesenja BDM obuhvaća prostor Hercegovine, a osnovana je 27. travnja 1892. godine.

Prisutnost franjevaca u Hercegovini zabilježena je već u 15. stoljeću. No, život na ovom području za katoličko hrvatsko pučanstvo, pa tako i franjevce, nije bio niti malo lagan, pogotovo dolaskom Turaka.

Turci su 1563. godine srušili i spalili franjevačke samostane u Mostaru i Ljubuškom, a prije toga, 1524. godine u Konjicu. Franjevce su protjerali ili poubijali.

Na području Hercegovine uslijedilo je teško razdoblje za crkvu, fratri su po grobljima i misištima krišom pastorizirali preostali porobljeni puk. Na početku su djelovali iz Živogošća i Zaostroga, a poslije Karlovačkog mira 1699. godine i iz samostana provincije Bosne Srebrene (Kreševa, Fojnice i Kraljeve Sutjeske).

Hercegovina se odvaja od matične provincije Bosne Srebrene 16. svibnja 1844. godine. Temeljni kamen samostanu na Širokom Brijegu položen je 23. srpnja 1846. godine, a Kustodija je osnovana 3. listopada 1852. godine.

Uprava

  • Provincijal - fra Miljenko Šteko
  • Vikar - fra Iko Skoko
  • Definitor - fra Dragan Ružić
  • Definitor - fra Mladen Vukšić
  • Definitor - fra Ljubo Kurtović
  • Definitor - fra Sretan Ćurčić
  • Definitor - fra Ivan Landeka ml.