Hijatalna kila

Izvor: Wikipedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretraživanje
Klasifikacija i vanjske poveznice
MKB-10-CM K44 Uredi na Wikidati
MeSH D006551 Uredi na Wikidati

Hijatalna kila (lat. hernia hiatalis je protruzija ili hernijacija gornjeg dijela želuca u prsni koš (thorax) kroz ošit (diaphragma). Naziva se i hijatalna hernija.

Simptomi[uredi | uredi kôd]

Velika hijatalna hernija na rendgenskom snimku označena otvorenom strjelicom za razliku od sjene srca koja je označena zatvorenom strjelicom.
Gastroskopija prikazuje hijatalnu kilu.

Uključuju gastroezofagelni refluks (vraćanje želudačnog sadržaja u jednjak), žgaravicu, bol iza prsne kosti i u žličici. Mnogi pacijenti nemaju tegoba.

Uzroci nastanka[uredi | uredi kôd]

Sljedeći faktori mogu biti odgovorni za nastanak hijatus hernije.

Dijagnoza[uredi | uredi kôd]

Dijagnosticira se gastroskopijom ili RTG pregledom želuca u Trendelembergovom položaju koji pokaže ulazi li želudac u grudni koš.

Tipovi[uredi | uredi kôd]

Shematski prikaz različitih tipova hijatalnih kila. Zeleno je jednjak, crveno je dijafragma, plavo je HIS-ov kut. A normalna anatomija, B predstadij, C hijatalna kila (klizeća) i D paraezofagelni tip

Postoje dva tipa ove kile:

  • Najčešća (95%) jest klizeća hijatalna kila (sliding hiatus hernia) gdje se gastroezofagelno ušće pomiče zajedno sa želucem.
  • Druga je vrsta je kotrljajuća ili paraezofagealna (rolling) hijatalna kila gdje dio želuca ulazi u grudni koš, ali gastroezofagealni prijelaz ostaje u trbušnoj duplji. Javlja se u pet posto slučajeva.[2]

Treći tip hijatalne kile opisuje se kao kombinacija prva dva tipa.

Terapija[uredi | uredi kôd]

U većini slučajeva terapija nije potrebna. Međutim, ako je kila velika ili je u pitanju paraezofagelni tip izazvat će tegobe i strikturu jednjaka. Pacijenti trebaju podignuti uzglavlje i izbjegavati ležanje nakon jela. Smanjenje tjelesne težine može pomoći. H2 blokatori ili inhibitori protonske pumpe smanjuju kiselost želuca i na taj način smanjuju tegobe. Kod težih slučajeva preporučuje se kirurška terapija. Kronični refluks može oštetiti sluzokožu jednjaka i dovesti do pojave raka.


Kirurška se procedura naziva Nissenova fundoplikacija.Dio se želuca omota oko jednjaka i na taj se način spriječava refluks.[3]

Komplikacije su teškoće s podrigivanjem, disfagija (teže gutanje), rijetko ahalazija.

Komplikacije[uredi | uredi kôd]

GERB (Gastroezofagealna refluksna bolest) nastaje zbog vraćanja kiselog sadržaja u jednjak koje je olakšano zbog nižeg pritiska u prsnom košu. Posljedice su - žgaravica, ezofagitis, Barrettov ezofagus i rak jednjaka. Posljedice nekada mogu biti ozbiljne. Paraezofagelna kila može se uklještiti i uzrokovati opstrukciju i nekrozu zida želuca.

Većina pacijenata nema simptome.

Epidemiologija[uredi | uredi kôd]

Učestalost raste sa starosti. Oko 60% osoba preko 50 godina ima hijatalnu kilu.[4] Samo 9 % njih ima simptome.

Prema Dr. Denisu Burkittu, Hijatalna kila ima maksimalnu prevalenciju u SAD-u i zapadnoeuropskim zemljama. Bolest je rijetka u seoskim afričkim društvima. [1] Burkitt smatra da hrana siromašna biljnim vlaknima dovodi do povećanog naprezanja kod defekacije.[5]

Izvori[uredi | uredi kôd]

  1. 1,0 1,1 Burkitt DP. 1981. Hiatus hernia: is it preventable? (PDF). Am. J. Clin. Nutr. 34 (3): 428–31. PMID 6259926
  2. Lawrence, P.: Essentials of General Surgery, Baltimore, Williams & Wilkins, 1992. str. 178 ISBN 0-683-04869-4
  3. Lange CMDT 2006
  4. Goyal Raj K, "Chapter 286. Diseases of the Esophagus". Harrison's Principles of Internal Medicine, 17e.
  5. Sontag S. 1999. Defining GERD. Yale J Biol Med. 72 (2–3): 69–80. PMC 2579007
Esculaap4.svg    Molimo pročitajte upozorenje o korištenju medicinskih informacija.
Ne provodite liječenje bez konzultiranja liječnika!