Hijatalna kila
Klasifikacija i vanjske poveznice | |
MKB-10-CM | K44 |
MeSH | D006551 |
Hijatalna kila (lat. hernia hiatalis je protruzija ili hernijacija gornjeg dijela želuca u prsni koš (thorax) kroz ošit (diaphragma). Naziva se i hijatalna hernija.
Uključuju gastroezofagelni refluks (vraćanje želudačnog sadržaja u jednjak), žgaravicu, bol iza prsne kosti i u žličici. Mnogi pacijenti nemaju tegoba.
Sljedeći faktori mogu biti odgovorni za nastanak hijatus hernije.
- Povišeni tlak u trbušnoj šupljini uzrokovan jednim od sljedećih čimbenika:
- dizanje teških tereta ili pregibanje
- često i snažno kašljanje
- snažno kihanje
- trudnoća i porod
- povraćanje
- napinjanje kod zatvora (constipatio)
- pretilost (dodatna težina pritišće trbuh i povećava tlak)
- sjedeći položaj kod defekacije[1] (v. Epidemiologija dolje)
- nasljeđe
- pušenje
- stres
- slabost dijafragme (ošita)
Dijagnosticira se gastroskopijom ili RTG pregledom želuca u Trendelembergovom položaju koji pokaže ulazi li želudac u grudni koš.
Postoje dva tipa ove kile:
- Najčešća (95%) jest klizeća hijatalna kila (sliding hiatus hernia) gdje se gastroezofagelno ušće pomiče zajedno sa želucem.
- Druga je vrsta je kotrljajuća ili paraezofagealna (rolling) hijatalna kila gdje dio želuca ulazi u grudni koš, ali gastroezofagealni prijelaz ostaje u trbušnoj duplji. Javlja se u pet posto slučajeva.[2]
Treći tip hijatalne kile opisuje se kao kombinacija prva dva tipa.
U većini slučajeva terapija nije potrebna. Međutim, ako je kila velika ili je u pitanju paraezofagelni tip izazvat će tegobe i strikturu jednjaka. Pacijenti trebaju podignuti uzglavlje i izbjegavati ležanje nakon jela. Smanjenje tjelesne težine može pomoći. H2 blokatori ili inhibitori protonske pumpe smanjuju kiselost želuca i na taj način smanjuju tegobe. Kod težih slučajeva preporučuje se kirurška terapija. Kronični refluks može oštetiti sluzokožu jednjaka i u veoma rijetkim slučajevima može dovesti do pojave raka.
Kirurška se procedura naziva Nissenova fundoplikacija.Dio se želuca omota oko jednjaka i na taj se način sprječava refluks.[3]
Komplikacije su teškoće s podrigivanjem, disfagija (teže gutanje), rijetko ahalazija.
GERB (Gastroezofagealna refluksna bolest) nastaje zbog vraćanja kiselog sadržaja u jednjak koje je olakšano zbog nižeg pritiska u prsnom košu. Posljedice su - žgaravica, ezofagitis, Barrettov ezofagus i rak jednjaka. Posljedice nekada mogu biti ozbiljne. Paraezofagelna kila može se uklještiti i uzrokovati opstrukciju i nekrozu zida želuca.
Većina pacijenata nema simptome.
Učestalost raste sa starosti. Oko 60% osoba preko 50 godina ima hijatalnu kilu.[4] Samo 9 % njih ima simptome.
Prema Dr. Denisu Burkittu, Hijatalna kila ima maksimalnu prevalenciju u SAD-u i zapadnoeuropskim zemljama. Bolest je rijetka u seoskim afričkim društvima.[1] Burkitt smatra da hrana siromašna biljnim vlaknima dovodi do povećanog naprezanja kod defekacije.[5]
- ↑ a b Burkitt DP. 1981. Hiatus hernia: is it preventable? (PDF). Am. J. Clin. Nutr. 34 (3): 428–31. PMID 6259926
- ↑ Lawrence, P.: Essentials of General Surgery, Baltimore, Williams & Wilkins, 1992. str. 178 ISBN 0-683-04869-4
- ↑ Lange CMDT 2006
- ↑ Goyal Raj K, "Chapter 286. Diseases of the Esophagus". Harrison's Principles of Internal Medicine, 17e.
- ↑ Sontag S. 1999. Defining GERD. Yale J Biol Med. 72 (2–3): 69–80. PMC 2579007
Molimo pročitajte upozorenje o korištenju medicinskih informacija. Ne provodite liječenje bez savjetovanja s liječnikom! |