Prijeđi na sadržaj

Hrastova mrežasta stjenica

Izvor: Wikipedija
Hrastova mrežasta stjenica
Hrastova mrežasta stjenica
Sistematika
Carstvo:Animalia
Koljeno:Arthropoda
Razred:Insecta
Red:Hemiptera
Porodica:Tingidae
Rod:Corythucha
Vrsta:C. arcuata
Dvojno ime
Corythucha arcuata
Say, 1832.
Baze podataka

Hrastova mrežasta stjenica (lat. Corythucha arcuata) vrsta je iz roda Tingidae koja je štetnik hrastova. Porijeklom je iz Novog svijeta, a u Europi je prvi put uočena 2000. godine, a javlja se i u Hrvatskoj od 2013. godine.[1] Za ljude nije opasna, osim što neugodno može peckati kožu.[2]

Izgled

[uredi | uredi kôd]

Naraste do duljine od oko 3 mm i ima lisnato prošireni rub skuteluma (pronotuma) i krila s čipkastim uzorkom pa odozgo ima gotovo pravokutni oblik. Osnovna boja je kremasto bijela, s tamnosmeđim mrljama na prednjem dijelu krila. Podsjeća na plataninu mrežastu stjenicu, ali s manje smeđih mrlja. Nimfe su više ovalne, s trnovitim izraštajima na rubu tijela i tamne su boje.

Ženke polažu crna jaja u obliku bačve u raštrkanim skupinama od desetaka na donjoj strani lišća.[3] Nakon dva do tri tjedna, nimfe se izlegu i zatim prolaze kroz pet stadija prije transformacije u odraslu jedinku. Prvih nekoliko tjedana nakon izlijeganja skupljaju se zajedno. U izvornom području rasprostranjenja godišnje se razviju dva roda, ali u sjevernoj Italiji, zbog viših temperatura, tri roda, zbog čega se u povoljnim uvjetima može brzo razmnožavati. Odrasle jedinke hiberniraju skrivene u pukotinama ispod kore drveća i ponovno su aktivne od prve polovice svibnja, kada ženke polažu jaja i do kraja svibnja ugibaju. Prve odrasle jedinke sljedeće generacije tada se pojavljuju sredinom lipnja. Kasnije tijekom sezone, nimfe i odrasle jedinke izlaze zajedno.

Zaraženost stabla hrastovom žigosanom prepoznaje se i po brojnom crnom izmetu.

Status štetnika

[uredi | uredi kôd]

Desetljeće nakon unošenja u Europu, hrastova mrežasta stjenica počela se brzo širiti i postala je veliki invazivni štetnik u više od 20 zemalja EU-a, gdje čini velike infestacije na nekoliko vrsta hrastova (hrast lužnjak, hrast kitnjak i dr.) i često čini značajne štete, poput negativnih dugoročnih posljedica na zdravlje i preživljavanje hrasta te smanjenje uroda žira.

Od 2023. izgledi za kontrolu ovog invazivnog štetočina smatrani su lošima, s projekcijama da je kontinuirano širenje Europom neizbježno ukoliko se ne postigne kontrola. Iako postoji barem jedan potencijalni agens biološke kontrole koji je poznat iz svog prirodnog područja u Sjedinjenim Državama (parazitoid jaja mimaridne ose), u Europi nema poznatih predatora ili parazita.[4]

Izvori

[uredi | uredi kôd]
  1. Eichennetzwanze arbofux.de Preuzeto 15. kolovoza 2024.
  2. Hrastove mrežaste stjenice preplavile dvorišta: Jesu li opasne i kako se zaštititi? emedjimurje.net.hr Preuzeto 15. kolovoza 2024.
  3. Hrastova čipkarka (Corythucha arcuata) Gozdarski vestnik Preuzeto 15. kolovoza 2024.
  4. Hoch, G., Stemmelen, A., Eötvös, C. B., Hinterstoisser, W., Lanšćak, M., Stojnić, S., Tóth, M., Westergren, M., Zidar, S., Zlatković, M., Zoric, N., & de Groot, M. (2024). Infestation intensity by the invasive oak lace bug, Corythucha arcuata (Say) in mixed and pure oak stands. Journal of Applied Entomology, 148, 26–33. https://doi.org/10.1111/jen.13205

Galerija

[uredi | uredi kôd]