Hrvatska Boka

Koordinate: 45°21′N 20°49′E / 45.350°N 20.817°E / 45.350; 20.817
Izvor: Wikipedija
Hrvatska Boka
Boka
Katolička crkva
Katolička crkva
Katolička crkva
Koordinate: 45°21′N 20°49′E / 45.350°N 20.817°E / 45.350; 20.817
Država Srbija
Pokrajina Vojvodina
Okrug Srednjobanatski okrug
Općina Sečanj
Površina
 - Ukupna 79,1 km²
Visina 53 m
Stanovništvo (2002.)
 - Naselje 1.734
 - Naselje gustoća 22 st./km²
Poštanski broj 23254
Pozivni broj 023
Registarska oznaka ZR
Zemljovid
Hrvatska Boka na zemljovidu Srbije
Hrvatska Boka
Hrvatska Boka

Hrvatska Boka (srpski: Boka, mađarski Bóka) je naselje u Banatu, u Vojvodini, u sastavu općine Sečanj.

Povijest[uredi | uredi kôd]

Odlukom Marije Terezije iz 1778. godine znatni dio posjeda zagrebačkoga biskupa i turopoljskog plemstva trebao je biti ustupljen vojnoj upravi. Nakon dugogodišnjih pregovora postignut je sporazum 1801. kojim su oštećeni plemići dobili posjede u Banatu među kojima i Hrvatsku Boku.[1]

Mjesni Hrvati su ovdje doselili iz područja Pokuplja i Turopolja nakon upravne reorganizacije koja je uslijedila nakon oslobađanja velikih područja dobivenih Karlovačkim mirom.Na ovo područje su došli jer im nove vlasti na njihovoj izvornoj zemlji nisu priznavale dotadašnje povlastice. Doselila je ih Zagrebačka biskupija kojoj su do tada pripadali. Budući da je ovo područje dobila kao naknadu za oduzeta imanja, predije, koje su vlasti oduzele i novom državnom upravnom organizacijom dodijelile Vojnoj Krajini, biskupija je svoje podanike preselila ovdje. Motiv je bio što nove vlasti u Pokuplju nisu priznavale plemićka prava dotadašnjim stanovnicima na tom prediju (predijalcima), čiji je dotadašnji vlasnik bio zagrebački biskup.

Da bi sačuvali svoja prava, u dogovoru s biskupom odlučili su se preseliti u Banat. Preseljavanje je trajalo od 1788. do 1801. godine. U Boku su došle porodice Matanović, Ilijević, Filković, Žunac, a u Neuzinu Berković i Miksić.[2] Hrvati iz Boke govore kajkavskim narječjem.[3]

O tome svjedoče i neka imena, na primjer selo Kaptalan kod Modoša - to jest Kaptol (mađarski: Káptalan, Módos, hrvatski danas Busenje, Jaša Tomić). Selo se je tada dijelilo na Hrvatsku i Srpsku Boku.

Prema popisu stanovništva iz 1910. godine u naselju je živjelo 2.975 stanovnika od čega 624 Mađara, 620 Hrvata, 261 Nijemac i 1.397 Srba. Prema vjeroispovijesti 1.437 rimokatolika, 37 evangelika i 1.457 pravoslavaca.

Stanovništvo[uredi | uredi kôd]

Prema popisu stanovništva iz 2002. godine u naselju Hrvatska Boka živi 1.734 stanovnika, od čega 1.365 punoljetnih stanovnika s prosječnom starosti od 41,2 godina (38,2 kod muškaraca i 44,3 kod žena). U naselju ima 647 domaćinstava, a prosječan broj članova po domaćinstvu je 2,67.

Prema popisu iz 1991. godine u naselju je živjelo 1.992 stanovnika.

Etnički sastav 2002.[4]
Narod Stanovnika %
Srbi 994 57,32%
Mađari 482 27,79%
Hrvati 83 4,78%
Romi 47 2,71%
Jugoslaveni 16 0,92%
Slovaci 8 0,46%
Makedonci 7 0,40%
Bugari 6 0,34%
Slovenci 5 0,28%
Rumunji 4 0,23%
ostali 4 0,23%
nepoznato 2 0,11%

[5]

Kretanje broja stanovnika od 1948. do 2001.
broj stanovnika
2912
2819
3260
2673
2246
1992
1734
1948.1953.1961.1971.1981.1991.2001.

Izvor[uredi | uredi kôd]

  1. Zavod za kulturu Vojvođanskih Hrvata. Inačica izvorne stranice arhivirana 15. svibnja 2009. Pristupljeno 15. kolovoza 2010.
  2. Hrvatska revija br.4/2008. Castilia Manea–Grgin: Hrvatska nacionalna_manjina u Rumunjskoj
  3. Govor kajkavaca u Boki. Sociolingvistički aspekt
  4. 2. Knjiga 1, Stanovništvo, nacionalna ili etnička pripadnost, podaci po naseljima, Republički zavod za statistikuArhivirana inačica izvorne stranice od 2. ožujka 2008. (Wayback Machine), Beograd, veljača 2003, ISBN 86-84433-00-9
  5. 1. Knjiga 9, Stanovništvo, uporedni pregled broja stanovnika 1948, 1953, 1961, 1971, 1981, 1991, 2002, podaci po naseljima, Republički zavod za statistiku, Beograd, Svibanj 2004, ISBN 86-84433-14-9

Vanjske poveznice[uredi | uredi kôd]