Sečanj (općina)

Izvor: Wikipedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretraživanje
Općina Sečanj
Serbia Sečanj.png

Lokacija općine Sečanj u Srbiji
Država Srbija
Okrug Srednjobanatski okrug
Administrativna jedinica AP Vojvodina
Sjedište općine Sečanj
Broj naselja 11
Površina (2004.)
 - ukupna 523 km²
 - poljoprivredna1 48.995 ha
 - šuma 196 ha
Stanovništvo
 - ukupno (2002.) 16.377
 - prirodni priraštaj (2004.) -10.8 %
 - zaposlenih (2004.) 2.691
Dužina puteva (2004.) 75 km
1 društvena i individualna poljoprivredna gospodarstva
Mapa općine Sečanj

Općina Sečanj je jedna od općina u Republici Srbiji. Nalazi se u AP Vojvodini i spada u Srednjobanatski okrug. Po podacima iz 2004. općina zauzima površinu od 523 km² (od čega na poljoprivrednu površinu otpada 48.995 ha, a na šumsku 196 ha).

Centar općine je selo Sečanj. Općina Sečanj se sastoji od 11 naselja. Po podacima iz 2002. godine u općini je živjelo 16.377 stanovnika, a prirodni priraštaj je iznosio -10.8 %. Po podacima iz 2004. broj zaposlenih u općini iznosi 2.691 ljudi. U općini se nalazi 11 osnovnih i 3 srednjih škola.

Zemljopis[uredi VE | uredi]

U srednjem dijelu Banata, na desnoj obali Tamiša, 32 km istočno od Zrenjanina, prostire se općina Sečanj sa selima:

Stanovništvo[uredi VE | uredi]

Nacionalni sastav općine prema popisu iz 2002. godine:

Sela sa većinskim srpskim stanovništvom su Banatska Dubica, Boka, Jarkovac, Jaša Tomić, Krajišnik, Sečanj i Sutjeska.

Busenje ima većinsko mađarsko stanovništvo. Konak, Neuzina i Šurjan imaju relativnu srpsku većinu.

Povijest[uredi VE | uredi]

Veća naseljavanja u ovom kraju nastaju istjerivanjem Turaka iz Banata, u 18. i 19. stoljeću. Većinu stanovnika činili su Nijemci, koji su se poslije Drugog svjetskog rata iselili, a koloniziralo se stanovništvo iz Bosne i Hercegovine i drugih krajeva.

Kultura[uredi VE | uredi]

U nekim mjestima ove općine sačuvane su umjetničke vrijednosti u slikarskim radovima Konstantina Danila i Stevana Aleksića (Jarkovac). U Jaši Tomiću (nekada Modoš) nalazi se i muzejska zbirka s arheološkim i etnološkim materijalom, kao i stara crkva (1746), obnovljena 1906. godine.

Gospodarstvo[uredi VE | uredi]

Razvijeni su poljoprivreda, trgovina i promet. U ovom kraju 1959. godine počelo je istraživanje i eksploatacija nafte i plina.

Izvor[uredi VE | uredi]