Rumunji u Vojvodini

Izvor: Wikipedija
Jump to navigation Jump to search
Narodi u Vojvodini prema popisu 2002. - podatci su prema općinama.
Narodi u Vojvodini prema popisu 2002. - podatci su prema naseljima.
Službena uporaba rumunjskog jezika u Vojvodini:
narančasto - u cijeloj općini
zeleno - u dijelu općine

Rumunji su jedna od nacionalnih manjina u autonomnoj pokrajini Vojvodini u Republici Srbiji.

Jezik i vjera[uredi VE | uredi]

Govore rumunjskim jezikom. Po vjeri su pravoslavni.

Rumunjski jezik u Srbiji 2002. godine.

Naseljenost[uredi VE | uredi]

Prema popisu iz 2002. u Vojvodini je živjelo 30.419 Rumunja, što ih je činilo 7. po brojnosti nacionalnom zajednicom.

Najviše ih je u južnom i srednjem Banatu, a postoje manje zajednice u srednjoj zapadnoj Bačkoj

Naselja sa apsolutnom ili relativnom većinom prema popisu 2002. su bila:

U Banatu:

U Banatu su Rumunji značajnom zajednicom u općinama Alibunar (26,47% Rumunja), Vršac (10,87% Rumunja), Kovačica, Plandište, Bela Crkva, Kovin, Pančevo, Opovo, Zrenjanin, Sečanj i Žitište. Manje zajednice u Bačkoj gdje se rumunjski govori između 1 i 5% stanovnika su u Apatinu i Baču.

Kultura[uredi VE | uredi]

  • rumunjski je jedan od šest službenih jezika u Vojvodini [1]
  • tjednik Libertatea na rumunjskom jeziku

Stanje po popisima[uredi VE | uredi]

Statistike od 1880. do 1931. su bilježile govornike rumunjskog jezika, a od 1948. pa do 2002. kao narod.

  • 1880.: 69.668 (5,9%). Bili su 5. po brojnosti, iza Srba, Nijemaca, Mađara i Hrvata.
  • 1890.: 73.492 (5,5%). Bili su 5. po brojnosti, iza Srba, Nijemaca, Mađara i Hrvata.
  • 1900.: 74.718 (5,2%). Bili su 5. po brojnosti, iza Srba, Nijemaca, Mađara i Hrvata.
  • 1910.: 75.223 (5%). Bili su 4. po brojnosti, iza Srba, Nijemaca, Mađara. Pretekli su Hrvate jer je metodologija popisa iz 1910. "pojela" znatan broj Hrvata i Nijemaca u korist Mađara.
  • 1921.: 65.197 (4,3%). Bili su 5. po brojnosti, iza Srba, Mađara, Nijemaca i Hrvata.
  • 1931.: 78.000 (5%). Bili su 5. po brojnosti, iza Srba, Mađara, Nijemaca i Hrvata.
  • 1948.: 59.263 (3,6%). Bili su 5. po brojnosti, iza Srba, Mađara, Hrvata i Slovaka.
  • 1953.: 57.218 (3,4%). Bili su 5. po brojnosti, iza Srba, Mađara, Hrvata i Slovaka.
  • 1961.: 57.259 (3,1%). Bili su 5. po brojnosti, iza Srba, Mađara, Hrvata i Slovaka.
  • 1971.: 52.987 (2,7%). Bili su 5. po brojnosti, iza Srba, Mađara, Hrvata i Slovaka.
  • 1981.: 47.289 (2,3%). Bili su 5. po brojnosti, iza Srba, Mađara, Hrvata i Slovaka.
  • 1991.: 38.832 (1,9%). Bili su 7. po brojnosti, iza Srba, Mađara, osoba izjašnjenih kao Jugoslavena, Hrvata, Slovaka i Crnogoraca.
  • 2002.: 30.419 (1,5% stanovnika) Bili su 7. po brojnosti, iza Srba, Mađara, Slovaka, Hrvata, osoba izjašnjenih kao Jugoslavena i Crnogoraca.
Rumunjska pravoslavna crkva u Ečkoj.

Poznate osobe[uredi VE | uredi]

Izvori[uredi VE | uredi]

Vanjske poveznice[uredi VE | uredi]