Makedonci u Vojvodini

Izvor: Wikipedija
Jump to navigation Jump to search
Makedonci u Vojvodini prema popisu 2002. - podatci su prema općinama.
Makedonci u Vojvodini prema popisu 2002. - podatci su prema naseljima.

Makedonci su jedna od nacionalnih manjina u autonomnoj pokrajini Vojvodini u Republici Srbiji.

Jezik i vjera[uredi VE | uredi]

Govore makedonskim jezikom i srpskim jezikom. Po vjeri su pravoslavni.

Naseljenost[uredi VE | uredi]

Prema popisu iz 2002. u Vojvodini je živjelo 11.785 Makedonaca.

Najviše ih je u Banatu u općinama Plandište, gdje čine 9,69% i u Pančevo, gdje čine 4,14%.

Povijest[uredi VE | uredi]

Na područje današnje Vojvodine su u najvećem broju došli u 20. st. za Jugoslavije, osobito nakon Drugog svjetskog rata. To je bilo dijelom planske kolonizacije Vojvodine u kojoj je po određenoj kvoti sudjelovala NR Makedonija. Drugi razlog je doseljavanje u Vojvodinu kao posljedica ekonomske migracije.

Kultura[uredi VE | uredi]

Stanje po popisima[uredi VE | uredi]

Statistike prije 2. svjetskog rata ih bilježe kao Srbe ili kao Bugare.

1948. ih je bilo 9090 odnosno 0,5% i bili su 9. po brojnosti.

1953. ih je bilo 11.622 odnosno 0,5% i bili su 8. po brojnosti.

1961. ih je bilo 11.622 odnosno 0,7% i bili su 8. po brojnosti.

1971. ih je bilo 16.527 odnosno 0,8% i bili su 8. po brojnosti.

1991. ih je bilo 16.641 odnosno 0,8% i bili su 8. po brojnosti.

2002. ih je bilo 11.785 odnosno 0,58% i bili su 11. po brojnosti. Pad na ljestvici je posljedica od srbijanskih vlasti promicane podjele u hrvatskoj zajednici, predratnoj trećoj po brojnosti manjini, na Hrvate, Bunjevce, Šokce, kao i velikoj etničkoj mimikriji kojoj su pribjegle brojne nacionalne manjine, među ostalim izjasnivši se i kao Jugoslaveni, kojima se tako naglo povećao broj.

Izvori[uredi VE | uredi]