Ilhamija Žepčak
| šejh Ilhamija Žepčak | |
|---|---|
 Turbe šejha Ilhami-babe u Travniku | |
| Rođenje | 1773. |
| Smrt | 1821. |
| Portal o životopisima | |
Šejh Ilhamija Žepčak (poznat i kao Šejh es-Sejjid Abdulvehhab Ilhami-baba el Bosnevi) (Žepče, 1773. – Travnik, 1821.), bosanskohercegovački je teolog i alhamijado pjesnik, šejh nakšibendijskog tarikata.[1][2][3]
Životopis[uredi | uredi kôd]
Rođen u Žepču. Ilhamijin učitelj bio je sin pjesnika Abdulaha Karahodže Ahmed (rođ. 1730-ih).[4]
U Žepču se školovao u medresi džamije Ferhadije, glavne džamije u rodnom gradu. U fojničkoj tekiji učio mistiku (sufizam). Zatim ušao u nakšibendijski derviški red i hodočastio u Meku i stekao naslov hadži. Zadnjih godina života bio imam i hatib u Posljednje godine života službovao je kao imam i hatib (propovjednik i vjeroučitelj) u glavnoj žepačkoj džamiji.[3]
Piše pod snažnim utjecajem pučkog pjesništva. Po plodnosti jedan predstavnika hrvatske aljamijado književnosti s najvećim opusom. Autor zbirke pjesama Dîwân na hrvatskom, arapskom i turskom jeziku. U pjesmama politički angažiran. Nedvosmisleno iskazivao nezadovoljan sveopćim stanjem u Osmanskom Carstvu.[2] Opus mu čine pobožne i poučne pjesme (ilahije i kaside) na hrvatskom, turskom jeziku te nekoliko njih na arapskom.[3] Autor jednog katekizma islamskog vjeronauka,[2] male islamske početnice za djecu.[3]
Politički buntovan što je za cijenu imalo njegov život. Zbog stavova iskazanih u pjesmama uhićen.[2] Uhićen na prijevaru. Bosanski valija, kojeg je Ilhamija izrijekom spominjao u nekim kasidama, pozvao ga je u Travnik.[3] Bosanski valija, vezir Dželaleddin-paša (Seid Ali Dželal-paša) dao je nalog za Ilhamijino pogubljenje[2] i još nekih drugih uglednih Bosanaca.[3] Bile su to tri krvave godine Dželal-pašina vezirovanja "mnogi alajbeg, beg i kapetan nedužno je platio glavom, to je fakat", sretniji su svoj život iskupili svoj život skupim plaćanjem, ugledne kapetane opremio je u progonstvu uz uvjet da se nitko ne smije vratiti u Bosnu, neki su se spasili bijegom iz Travnika ili čak napustivši cijelu Bosnu čekajući bolja vremena.[5] Pogubljen je u Travniku[2] u varoškoj tvrđavi. Na mjestu gdje je pogubljen, na periferiji grada sahranjen je i podignuto je turbe. Srušeno 1959. kada su njegovi ostaci preneseni u starije turbe u zapadnom dijelu Travnika.[6] Nalazi se iza katoličke crkve, u Potur-mahali, unutar starog muslimanskoga greblja. I danas na glasu kao jedan od najvećih moralnih uzora u Bosni i Hercegovini.[7]
Izvori[uredi | uredi kôd]
- ↑ Enciklopedija.hr adžamijska književnost, pristupljeno 17. travnja 2016.
- ↑ a b c d e f Hrvatski leksikon A-K, Naklada Leksikon d.o.o., Zagreb, 1996., ISBN 9539672813, str. 495
- ↑ a b c d e f Hrvatski biografski leksikon Pejo Ćošković (2009): Ilhami, Abdulvehab (pristupljeno 27. ožujka 2017.)
- ↑ Hrvatski biografski leksikon Pejo Ćošković (2009): 'Karahodža, Abdulah (pristupljeno 27. ožujka 2017.)
- ↑ Safvet beg Bašagić-Redžepašić (Mirza Safvet): Kratka uputa u prošlost Bosne i Hercegovine (od g. 1463–1850), vlastita naklada, Sarajevo 1900., str. 130-131 (pristupljeno 27. ožujka 2017.)
- ↑ Facebook Travnicki.info, post Ilhamija je sahranjen na periferiji grada ... 23. travnja 2016. (pristupljeno 27. ožujka 2017.)
- ↑ Vimeo Ilhamijino turbe (pristupljeno 27. ožujka 2017.)
Vanjske poveznice[uredi | uredi kôd]
- Bportal.ba Arhivirana inačica izvorne stranice od 19. veljače 2021. (Wayback Machine) FOTO Travnik: Ilhamijino turbe posjetioci napuštaju nadahnuti, 23. travnja 2016.
- Travnicki.info Arhivirana inačica izvorne stranice od 25. travnja 2016. (Wayback Machine)