Iločki dijalekt

Izvor: Wikipedija
Jump to navigation Jump to search
Ovaj je članak dio niza o
štokavskom narječju hrvatskoga jezika

Osobine

Štokavski dijalekti:

Zapadnoštokavski dijalekti:

Prijelazni dijalekti:

Lokacija i granice govornika Iločkog po Ivi Lukežić
hrvatski dijalekti i lokacija iločkih govora i izvan Hrvatske
Iločki dijalekt

Riječ je o govorima koji su nekoć pripadali slavonskom dijalektu, međutim su pod utjecajem okolnih ekavaca prihvatili ekavski refleks jata i poprimili novoštokavsku akcenuaciju. Riječ je o rubnom dijalektu, koji se osim u Hrvatskoj nalazi i u područjima (nestajajućim enklavama) po Vojvodini u Srbiji.
Glavne karakteristike prijelaza (u vojvođansku novoštokavsku ekavicu) su;

  • ekavski refleks jata
  • gubljenje i zamjena suglasnika [x]
  • uklanjanje zijeva kontrakcijom ili umetanjem suglasnika (reko, jedanajst)
  • djelomično provođenje druge palatalizacije (momci, na nogi)
  • disimilacija nekih nazala (mlogo, tavno)
  • štakavizam (prišt, zviždit)
  • novoštokavska akcentuacija (uz znatna odstupanja)

Pri tome nedostaju;

  • otvoreniji izgovor vokala o i e
  • nema karakterističkog izgovora [š], [ž], [č] i [dž]
  • nema različitih elizija i redukcija nenaglašenih vokala
  • nema razvoja zvučnih suglasnika na kraju riječi u poluzvučne

Značajke slavonskog|dijalekta bi bile;

  • ikavizmi u nekim rječima (npr. vidit)
  • gubljenje ili zamjena suglasnika [x]
  • [l] na kraju riječi i sloga kod imenica i pridjeva obično ostaje nepromijenjen
  • sporadično mujiranje [l] ispred i ([gljista], [željiti]
  • disimilacija nazala (guvno)
  • djelomično provođenje 2. palatalizacije
  • glagoli tipa maknit

Dijalekt ne pripada slavonskom jer;

  • nije više šćakavski
  • nema više protetskog [j]
  • nema dominantne ikavske zamjene jata
  • nema starijih oblika lokativa, dativa i genitiva množine

Od tuđica su dosta česti turcizmi, a pojavljuju se i njemačke, latinske i druge strane riječi. Govornici dijalekta su srijemski i banatski Šokci.