Žumberačka oaza

Izvor: Wikipedija
Jump to navigation Jump to search
Ovaj je članak dio niza o
štokavskom narječju hrvatskoga jezika

Osobine

Štokavski dijalekti:

Zapadnoštokavski dijalekti:

Prijelazni dijalekti:

Croatian subdialects.png

Riječ je o krajnjoj sjeverozapadnoj oazi novoštokavskog jekavskog dijalekta Područje se dijeli na dva dijela, od kojih zapadni imaju izrazito novoštokavsku akcentuaciju, a istočniji stariju. Refleks dugog jata je jednosložan. U množinskim padežima se čuva mnogo starine. Jotacije su izrazite, a izgubljeno je i [x]. Utjecaj susjeda (čakavci, kajkavci, rubni slovenski) je izrazit.
Najzanimljiviji su [a] kao refleks poluglasa (malin), zadržavanje l na kraju riječi u nekim primjerima (anđel, mil), potvrde kao (obišni, rušnik, šenišni umjesto obični, ručni, pšenični...), j u riječima breja i mejaš, ž u primjeru svjedožba...
Česta je kratka množina (brki i brkovi), u komparativu dolaze bržiji, rajši, slakši, brojevi od pet se dalje sklanjaju ("vas je sviju petiju teško predobiti"), 3. lice u prezentu je npr. beredu, kupujedu.
Utjecaj njemačkog ("što je to za edan čoek"/jednog čovjeka). Razlike u leksiku u obliku čakavizama i kajkavizama.
Govori su vrlo srodnog porijekla, iako su istočnožumberački bili udaljeniji od žarišta novoštokavskog akcentskog prenošenja.