Institut za fiziku
Institut za fiziku u Zagrebu javni je institut za znanstvena istraživanja u teorijskoj i eksperimentalnoj fizici čvrstog stanja, fizici površina, statističkoj fizici, biološkoj fizici, atomskoj i molekularnoj fizici i fizici plazme.[1] Institut se nalazi u Bijeničkoj ulici 46.
Institut je osnovan kao sastavnica Sveučilišta u Zagrebu na temelju mišljenja Savjeta za naučni rad SR Hrvatske i odluke Sveučilišnog vijeća koju je 9. veljače 1960. potvrdio Sveučilišni savjet. Planirano je da se istraživanja na Institutu odvijaju u tijesnoj suradnji s Institutom Ruđer Bošković, uz znanstvenu komplementarnost, što je poslije pet godina i formalizirano osnivanjem Zajednice instituta prirodnih nauka SR Hrvatske. Težište rada stavljeno je na fiziku čvrstoga stanja, a u manjoj mjeri i na fiziku izboja u plinovima. Institut se sastoji od tri povezana paviljona, sagrađena u blizini Instituta Ruđer Bošković na zemljištu koje je bilo predviđeno za Prirodoslovno-matematički fakultet, prema projektu Arhitektonskog biroa Centar 51 pod vodstvom Kazimira Ostrogovića. Institut u osnivanju opremljen je vrijednim uređajima, dijelom nabavljenim u inozemstvu, a dijelom izrađenim u Jugoslaviji. Istraživanja su posvećena fizici metala i poluvodiča te spektroskopiji za određivanje vjerojatnosti prijelaza u plinovima. S Tvornicom poluvodiča Radioindustrije Zagreb (RIZ) sklopljen ugovor o suradnji i opremanju laboratorija skupom specijalnom opremom. Za potrebe obrazovanja mladih fizičara osnovani su studentski laboratoriji za fiziku čvrstog stanja, atomsku fiziku, nuklearnu fiziku, dozimetriju i zaštitu od zračenja, elektroniku i nuklearnu elektroniku u kojima su studenti mogli izrađivati i svoje diplomske, magistarske i doktorske radove. Primljene su i donacije UNESCO-a, Međunarodne atomske agencije iz Beča, francuske vlade...[2]
Promjenom Zakona o znanosti 1993. godine Institut godine postaje javni institut u vlasništvu Republike Hrvatske, a službeno mijenja ime iz Institut za fiziku Sveučilišta (IFS) u Institut za fiziku (IF) promjenom statuta 1997. godine.[3] Institutom upravljaju upravno vijeće, ravnatelj i znanstveno vijeće, a ocjenjuje ga međunarodni znanstveni savjet.[4]
Znanstvenici[uredi | uredi kôd]
Na Institutu je stalno zaposleno oko 40 znanstvenika u raznim znanstvenim zvanjima. Najcitiraniji znanstvenici potekli s Instituta[5] s više od 1500 citata tijekom karijere prema podacima dostupnim u Googleovoj bazi Scholar, uz stanje u kolovozu 2023. godine:
|
|
|
Poveznice[uredi | uredi kôd]
- Službene stranice Instituta za fiziku Arhivirana inačica izvorne stranice od 7. lipnja 2023. (Wayback Machine)
Izvori[uredi | uredi kôd]
- ↑ O Institutu. ifs.hr. 13. prosinca 2009. Inačica izvorne stranice arhivirana 13. prosinca 2009. Pristupljeno 18. rujna 2023.CS1 održavanje: bot: nepoznat status originalnog URL-a (link)
- ↑ Šidak, Jaroslav, ur. 1969. Institut za fiziku (PDF). Spomenica u povodu proslave 300-godišnjice Sveučilišta u Zagrebu
- ↑ O Institutu. ifs.hr. Pristupljeno 1. rujna 2023.
- ↑ Uprava. ifs.hr. Pristupljeno 1. rujna 2023.
- ↑ Popis zaposlenika od osnutka Instituta za fiziku. ifs.hr. Pristupljeno 15. kolovoza 2023.