Isfahan

Koordinate: 32°41′N 51°41′E / 32.683°N 51.683°E / 32.683; 51.683
Izvor: Wikipedija
Isfahan
اصفهان
Spadana, Spahan, Sepahan,
Espahan, Hispahan, Esfahan
Isfahanske znamenitosti
Isfahanske znamenitosti
Isfahanske znamenitosti
Nadimak: Nesfe Džahan („Pola svijeta”)
Koordinate: 32°41′N 51°41′E / 32.683°N 51.683°E / 32.683; 51.683
Država Iran
Pokrajina Isfahanska pokrajina
Vlast
 - Gradonačelnik Morteza Sakaeian Nedžad
Površina
 - Ukupna 106.179 km²
Visina 1590 m
Stanovništvo (2006.)
 - Grad 1,583.609
Vremenska zona IRST (Iransko standardno vrijeme) (UTC+3:30)
 - Ljeto (DST) IRDT (UTC+4:30)
Službena stranica www.isfahan.ir
Zemljovid
Plan grada Isfahana
Plan grada Isfahana

Plan grada Isfahana
Isfahan na zemljovidu Irana
Isfahan
Isfahan
Isfahan na zemljovidu Irana

Isfahan 1 (perzijski: اصفهان [esfæˈɦɔːn]), također poznat i kao Ispahan ili Esfahan 2, grad u središnjem Iranu i administrativno sjedište Isfahanske pokrajine. Nalazi se oko 400 kilometara južno od glavnoga grada Teherana, na rubu planinskog masiva Zagros odnosno u dolini rijeke Zajande-Rud. Grad ima 1,600.554 stanovnika, a šire gradsko područje oko dva milijuna što ga čini drugom aglomeracijom po veličini u zemlji.

Povijest[uredi | uredi kôd]

Isfahan je bio značajno gradsko središte još u predislamsko doba, no nagli razvoj grada započinje nakon islamskog osvajanja 640. godine. Najveći je procvat doživio u doba vladavine dinastije Safavida koji su Isfahan 1598. proglasili prijestolnicom i u njemu podigli brojne velebne građevine i zasadili vrtove. U 17. stoljeću u gradu živi oko 600.000 stanovnika, ne samo iranskih šijita, već i velik broj armenskih kršćana, Gruzijaca i Židova.

Upravo iz razdoblja vladavine Safavida (16. i 17. stoljeće) potječe većina impresivnih džamija koje spadaju među najznačajnije u Iranu, a mnoge su uvrštene na UNESCO-ov popis svjetske baštine. Na tom se popisu nalazi i veličanstveni Imamov trg (ranije poznat i kao Meidān-e Šāh - „Šahov trg” ili Nakš-e Džahan - „Slika svijeta”), građen između 1590. i 1595. godine. Sa svojom površinom od gotovo 9 hektara spada među najveće trgove na svijetu.

Godine 1722. Isfahan osvajaju paštunski Hotakiji, čime započinje postupni pad političkog značenja ovog grada. Tako Isfahan gubi status prijestolnice, a glavni grad postaje Mašhad, kasnije Širaz odnosno Teheran.

No Isfahan do današnjeg dana ostaje važno kulturno, obrazovno, vjersko i gospodarsko središte. Ekonomsku okosnicu stoljećima čini tradicionalni umjetnički obrt, poput proizvodnje svjetski poznatih perzijskih sagova, a dvadesetih godina 20. stoljeća (dolaskom na vlast pahlavijske dinastije) počinje se razvijati i moderna industrija pa Isfahan postaje i značajan industrijski centar (prehrambena, metaloprerađivačka, naftna, tekstilna industrija). Osim toga, grad je jedan od centara spornog iranskog nukleranog programa.

Spomenici i znamenitosti[uredi | uredi kôd]

Sakralni objekti[uredi | uredi kôd]

Palače[uredi | uredi kôd]

  • Kraljevska palača Ālī Kāpū, 17. st.
  • Palača Talar-e-Ašraf, 17. st.
  • Palača Hašt Behešt (Palača osam rajeva), 17. st.
  • Palača-paviljon Čehel Sotun (Palača četrdeset stupova), 17. st.

Mostovi[uredi | uredi kôd]

  • Pol-e Šahrestan, vjerojatno 11. st
  • Si-o-se Pol (Most na 33 luka), 17. st.
  • Pol-e Hadžu, 17. st
  • Pol-e Džuj, 17. st

Galerija[uredi | uredi kôd]

Poveznice[uredi | uredi kôd]

Vanjske poveznice[uredi | uredi kôd]

Logotip Zajedničkog poslužitelja
Logotip Zajedničkog poslužitelja
Zajednički poslužitelj ima još gradiva o temi Isfahan

Napomene[uredi | uredi kôd]

  1. 1  Hrvatski jezični portal [1]
  2. 2  Hrvatski obiteljski leksikon daje prednost nazivu Esfahan [2]