Jazd

Izvor: Wikipedija
Skoči na: orijentacija, traži
Jazd
(perz.) یزد
Panorama Jazda
Panorama Jazda
Nadimak: Grad vjetrohvata
(شهر بادگیرها Shahr-e Badgirha)
Koordinate: 31°54′N 54°22′E / 31.9°N 54.367°E / 31.9; 54.367Koordinate: 31°54′N 54°22′E / 31.9°N 54.367°E / 31.9; 54.367
Država Flag of Iran.svg Iran
Pokrajina Jazdska pokrajina
Nazvan po Jezdegerd I.
Visina 1216 m
Stanovništvo (2006.)
 - Urbano područje 486.152[1]
Vremenska zona IRST (UTC+3:30)
 - Ljeto (DST) IRDT (UTC+4:30)
Službena stranica www.yazd.ir
Zemljovid
Jazd na karti Iran
Jazd
Jazd
Jazd na zemljovidu Irana

Jazd (perz. یزد; /jæzd/) je grad u Iranu i sjedište Jazdske pokrajine. Jedan je od najstarijih gradova svijeta, a njeguje tisućljetnu zoroastrijsku baštinu pa ga se smatra sjedištem zoroastrijske kulture. Grad je poznat po svojoj arhitektonskoj jedinstvenosti i njegove adobe građevine su izbjegle modernizaciji, te je sačuvao tradicionalne četvrti, kanatski sustav, tradicionalne kuće, bazare, hamame, džamije, sinagoge, zoroastrijske hramove i povijesni vrt Dolat-abad. Zbog toga je povijesni grad Jazd upisan na UNESCO-v popis mjesta svjetske baštine u Aziji 2017. godine[2].

Panorama Jazda s džamije Amira Čakmaka
Magnify-clip.png
Panorama Jazda s džamije Amira Čakmaka
Jazd (crvena točkica) u središtu Jazdske pokrajine okružene pustinjama Dašt-e Kavir i Dašt-e Lut.

Zemljopisne i demografske odlike[uredi VE | uredi]

Grad je udaljen od Isfahana oko 175 km prema istoku i smješten je gdje se dodiruju Dašt-e Kavir i Dašt-e Lut, dvije iranske pustinje. Jazd je najsušiji veliki grad u Iranu s tek oko 49 mm kiše godišnje i 23 kišna dana (od čega 11 samo u travnju), te srednjim ljetnim temperaturama često iznad 40 °C. Zime su blage s hladnim jutrima kada temperatura često pada do 0 °C[3].

Prema popisu stanovništva iz 2011. godine u Jazdu je živjelo 656.152 ljudi, i to 297.546 muškaraca i 285.136 žena u 168.528 obitelji[4]. Većina stanovništva su Perzijanci koji govore starim perzijskim jazdskim narječjem, dok su ostali manjinski Azeri i Kaškajci koji govore perzijski kao drugi jezik. Većina stanovnika su muslimani, ali tu je i značajan broj zoroastrijanaca (5-10%), te velika židovska zajednica koja je u opadanju od osnutka Izraela (npr. bivši predsjednik izraela, Moše Kacav, je rođen u Jazdu).

Povijest[uredi VE | uredi]

Zoroastrijski Toranj tišine u okolici Jazda
Gradska džamija Jazda iz 12. st.

Jedan od najstarijih naselja na svijetu, grad je današnje ime dobio je po sasanidskom perzijskom vladaru Jezdegerdu I. (399. - 420./421.). Kada su Arapi osvojili Perziju, mnogi zoroastrijanci su iz okolice doselili u Jazd koji je poslužio kao sigurno sklonište. Naime, plaćajući danak Jazdu je dozvoljeno da zadrži svoju vjeru, a islam je tek postupno postao dominantnom religijom u gradu. Grad je poznat po svojoj arhitektonskoj jedinstvenosti, a o njegovim tepisima i svili pisao je i slavni hrvatski istraživač Marko Polo koji ga je 1272. opisao kao „plemeniti grad velike trgovine”.

Jazd je u 14. stoljeću jedno kratko vrijeme služio kao prijestolnica Muzafaridske dinastije (1314.–1393.) i 1350.-'51. godine neuspješno su ga opsjedale snage Indžujidskog (1335.–1357.) vladara Šaik Abu Išaka. Neke od najznačajinijih građevina u Jazdu potječu iz ovog doba. Tijekom vladavine Safavida (1501.–1736.) neki građani su odselili na rub Perzijskog carstva, u današnju afganistansku pokrajini Farah, gdje i danas žive i govore starim jazdskim narječjem. Za vrijeme Kadžarskog carstva (1785.–1925.) Jazdom su vladavi bahtijarijski kanovi.

Znamenitosti[uredi VE | uredi]

Stari grad Jazd

Flag of UNESCO.svg Svjetska baštinaUNESCO
Stari grad Jazd
Flag of Iran.svg Iran
Godina uvrštenja: 2017. (41. zasjedanje)
Vrsta: Kulturno dobro
Mjerilo: iii, v
Ugroženost: ne
Poveznica: 1544 UNESCO

Jazd je važno središte perzijske umjetnosti i arhitekture u blizini puta svile i puta začina. Njegove brojne adobe građevine su živo svjedočanstvo uporabe ograničenih sredstava za preživljavanje u pustinji<ref name=UNESCO>/. Grad je opskrbljivan vodom podzemnim kanatnim sustavom koji je jedan od najvećih na svijetu. Graditelji kanata iz Jazda se smatraju ponajboljima u Iranu. Kako bi se oduprijeli vrućim ljetnim danima, Jazd ima veličanstvene vjetrohvate i velike jakčale koji su služili kao hladnjaci s ledom s obližnjih planina.

Spomeničku baštinu Jazda čine i značajne zoroastrijske građevine. Toranj tišine (perz. دخمه, dahma) se nalazi u gradskoj okolici, dok je u gradu hram vatre (perz. dar-e mehr ) Ataš Behram („Vatre pobjede”) u kojemu se čuva vatra koja se održava kontinuirano od 470. god.

Gradska džamija Jazda (perz. مسجد جامع یزد‎‎ – Masdžid-e-Džāmeh Jazd) iz 12. stoljeća, izgrađena u azerskom stilu, ima neke od najljpših perzijskih mozaika i izvrsnu arhitekturu, a njezini minareti su najviši u Iranu. Novčanica od 200 rijala na stražnjoj strani ima sliku ove džamije.

Gradovi prijatelji[uredi VE | uredi]

Prijevoz[uredi VE | uredi]

Pored toga što je Jazd povezan sa svim većim iranskim gradovima državnom iranskom željeznicom (per. شركت راه‌آهن جمهوری اسلامی ایران, RAI), u čijem je prometnom središtu, u blizini grada nalazi se zračna luka Šahid Sadugi.

Izvori[uredi VE | uredi]

  1. (perz.)(engl.) Statistical Centre of Iran (2006.). 2.8. Citis with a population of 100,000 and more, Teheran: Iranian ministry of the Interior. Pristupljeno 13. kolovoza 2011.
  2. Eight new sites inscribed on UNESCO’s World Heritage List. UNESCO. pristupljeno 19. srpnja 2017.
  3. Yazd Climate Normals 1961–1990, National Oceanic and Atmospheric Administration (engl.) Pristupljeno 19. srpnja 2017.
  4. [1]

Vanjske poveznice[uredi VE | uredi]

Ostali projekti
Commons-logo.svg U Wikimedijinu spremniku nalazi se još gradiva na temu: Jazd