Koordinate: 35°1′N 50°21′E / 35.017°N 50.350°E / 35.017; 50.350

Save (grad)

Izvor: Wikipedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretraživanje
Save
(perz.) ساوه
Trg Šaherdari u Savi
Trg Šaherdari u Savi
Koordinate: 35°1′N 50°21′E / 35.017°N 50.350°E / 35.017; 50.350
Država Flag of Iran.svg Iran
Pokrajina Markazi
Okrug Savski okrug
Visina 1009 m
Stanovništvo (2006.)
 - Grad 180.548[1]
Vremenska zona IRST (UTC+3:30)
 - Ljeto (DST) IRDT (UTC+4:30)
Službena stranica www.saveh.ir
Zemljovid
Save na karti Iran
Save
Save
Save na zemljovidu Irana

Save (perz. ساوه, ili Sava[2]) je grad u pokrajini Markazi na sjeveru Irana. Nalazi se 120 km sjeveroistočno od Araka, 120 km jugozapadno od Teherana, te 60 km sjeverozapadno od Koma. Okolicom grada prevladava hladna stepska klima (BSk) s prosječnom godišnjom temperaturom od 16,6 °C odnosno količinom padalina od 223 mm. Grad je zemljopisno smješten u dolini prema zapadu omeđenom planinama Kuh-e Majlom (2236 m) i Kuh-e Šah-Pasandom (2755 m) i povijesno je predstavljao važno čvorište s obzirom da se nalazio na putu koji je povezivao Hamadan i Kermanšah na zapadu s Rajom i Damganom na istoku.[3] Pretpostavlja se da je bio naseljen još tijekom medijskog razdoblja (8.6. st. pr. Kr.)[3]. Prema legendi iz ranoislamskog doba, oko grada Sava je nekada postojalo veliko jezero koje je naglo presušilo zbog potresa na noć Muhamedovog rođenja.[4] Danas postoje znanstvene indicije da su obližnja jezera Hovz-e Soltan i Namak nekada bili homogena vodena masa, a potonje se također naziva i Savskim jezerom[2]. Oko 37 km od grada nalazi se brana Band-e Save (dosl. Savska brana, mjesno i Abasova brana) visine 40 m čija se gradnja seže u ilhanidsko (13.14. st.) odnosno obnova u safavidsko razdoblje (oko 1600. godine).[5] Zbog velike rupe pri dnu brana je danas nerabljiva[5]. Južno od grada nalazi se i tvrđava s dobro očuvanom palačom koju su podigli asasini.[6] Najpoznatija povijesna znamenitost u samom gradu je Saborna džamija iz seldžučkog razdoblja odnosno 11. stoljeća, s kupolom dijametra 16 m i kufskim ornamentima.[7] Godine 1119., za vrijeme seldžučkih dinastijskih sukoba, kod Sava su se sukobile vojske Mahmuda II. i Ahmada Sandžara. U 13. stoljeću Save je posjetio Marko Polo zabilježivši proizvodnju pamuka[8] i tri velike grobnice koje je pripisao biblijskim magima. Gradsko gospodarstvo danas se temelji na industriji i poljoprivredi, poglavito uzgoju pšenice, pamuka, šipka i dinja. Nekoliko kilometara sjeverno smješten je veliki industrijski grad Kave. Save je prometno dobro povezan s ostatkom zemlje: autocesta 6 i državna cesta 48 povezuju ga s Hamadanom na zapadu, a autocesta 5 s Teheranom na sjeveroistoku odnosno Arakom na jugozapadu. Usporedno s njom proteže se i cesta 65 sve do Salafčegana odakle nastavlja u smjeru Isfahana. Prema popisu stanovništva iz 2006. godine u Savi je živjelo 180.548 ljudi[1].

Galerija[uredi | uredi kôd]

Unutarnje poveznice[uredi | uredi kôd]

Izvori[uredi | uredi kôd]

  1. a b (perz.) (engl.) Statistical Centre of Iran. 2006. 2.8. Citis with a population of 100,000 and more. Iranian ministry of the Interior. Teheran.
  2. a b (engl.) Ehlers, Eckart. 20. srpnja 2002. Qom Lake. Encyclopædia Iranica. Columbia University. New York.
  3. a b (engl.) Porada, Edith; Dyson, Robert H.; Wilkinson, Charles Kyrle. 1965. The Art of Ancient Iran: Pre-Islamic Cultures. Art of The World. Crown. New York. str. str. 137. OCLC 291948
  4. (engl.) Ambraseys, Nicholas Neocles; Melville, Charles Peter. 1982. A History of Persian Earthquakes. Cambridge Earth Science Series. Cambridge University Press. New York. str. str. 197. doi:10.1002/eqe.4290110412. ISBN 9780521241120. OCLC 251672298
  5. a b (engl.) Kiyāni Haftlang, Kiyānoosh. 2003. Rajabi, Azitā (ur.). A Survey of the Geography of Iran. Center for International Cultural Studies. Tehran. str. str. 33.-34. ISBN 9789649449135. OCLC 254565470
  6. (engl.) Kleiss, Wolfram. 15. prosinca 1990. Castles. Encyclopædia Iranica. Columbia University. New York.
  7. (engl.) Hillenbrand, Robert. 13. listopada 2013. [15. prosinca 1986.] vi. Islamic Iran. Archeology. Encyclopædia Iranica. Columbia University. New York.
  8. (engl.) Hakimian, Hassan. 13. listopada 2013. [15. prosinca 1993.] ii. Production and Trade in Persia. Cotton. Encyclopædia Iranica. Columbia University. New York.

Vanjske poveznice[uredi | uredi kôd]

Ostali projekti
Commons-logo.svgU Wikimedijinu spremniku nalazi se još gradiva na temu: Save