Save (grad)

Izvor: Wikipedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretraživanje
Save
(perz.) ساوه
Trg Šaherdari u Savi
Trg Šaherdari u Savi
Koordinate: 35°1′N 50°21′E / 35.017°N 50.35°E / 35.017; 50.35
Država Flag of Iran.svg Iran
Pokrajina Markazi
Okrug Savski okrug
Visina 1009 m
Stanovništvo (2006.)
 - Grad 180.548[1]
Vremenska zona IRST (UTC+3:30)
 - Ljeto (DST) IRDT (UTC+4:30)
Službena stranica www.saveh.ir
Zemljovid
Save na karti Iran
Save
Save
Save na zemljovidu Irana

Save (perz. ساوه, ili Sava[2]) je grad u pokrajini Markazi na sjeveru Irana. Nalazi se 120 km sjeveroistočno od Araka, 120 km jugozapadno od Teherana, te 60 km sjeverozapadno od Koma. Okolicom grada prevladava hladna stepska klima (BSk) s prosječnom godišnjom temperaturom od 16,6 °C odnosno količinom padalina od 223 mm. Grad je zemljopisno smješten u dolini prema zapadu omeđenom planinama Kuh-e Majlom (2236 m) i Kuh-e Šah-Pasandom (2755 m) i povijesno je predstavljao važno čvorište s obzirom da se nalazio na putu koji je povezivao Hamadan i Kermanšah na zapadu s Rajom i Damganom na istoku[3]. Pretpostavlja se da je bio naseljen još tijekom medijskog razdoblja (8.6. st. pr. Kr.)[3]. Prema legendi iz ranoislamskog doba, oko grada Sava je nekada postojalo veliko jezero koje je naglo presušilo zbog potresa na noć Muhamedovog rođenja[4]. Danas postoje znanstvene indicije da su obližnja jezera Hovz-e Soltan i Namak nekada bili homogena vodena masa, a potonje se također naziva i Savskim jezerom[2]. Oko 37 km od grada nalazi se brana Band-e Save (dosl. Savska brana, mjesno i Abasova brana) visine 40 m čija se gradnja seže u ilhanidsko (13.14. st.) odnosno obnova u safavidsko razdoblje (oko 1600. godine)[5]. Zbog velike rupe pri dnu brana je danas nerabljiva[5]. Južno od grada nalazi se i tvrđava s dobro očuvanom palačom koju su podigli asasini[6]. Najpoznatija povijesna znamenitost u samom gradu je Saborna džamija iz seldžučkog razdoblja odnosno 11. stoljeća, s kupolom dijametra 16 m i kufskim ornamentima[7]. Godine 1119., za vrijeme seldžučkih dinastijskih sukoba, kod Sava su se sukobile vojske Mahmuda II. i Ahmada Sandžara. U 13. stoljeću Save je posjetio Marko Polo zabilježivši proizvodnju pamuka[8] i tri velike grobnice koje je pripisao biblijskim magima. Gradsko gospodarstvo danas se temelji na industriji i poljoprivredi, poglavito uzgoju pšenice, pamuka, šipka i dinja. Nekoliko kilometara sjeverno smješten je veliki industrijski grad Kave. Save je prometno dobro povezan s ostatkom zemlje: autocesta 6 i državna cesta 48 povezuju ga s Hamadanom na zapadu, a autocesta 5 s Teheranom na sjeveroistoku odnosno Arakom na jugozapadu. Usporedno s njom proteže se i cesta 65 sve do Salafčegana odakle nastavlja u smjeru Isfahana. Prema popisu stanovništva iz 2006. godine u Savi je živjelo 180.548 ljudi[1].

Galerija[uredi | uredi kôd]

Unutarnje poveznice[uredi | uredi kôd]

Izvori[uredi | uredi kôd]

  1. 1,0 1,1 (perz.) (engl.) Statistical Centre of Iran. 2006. 2.8. Citis with a population of 100,000 and more. Iranian ministry of the Interior. Teheran.
  2. 2,0 2,1 (engl.) Ehlers, Eckart. 20. srpnja 2002. Qom Lake. Encyclopædia Iranica. Columbia University. New York.
  3. 3,0 3,1 (engl.) Porada, Edith; Dyson, Robert H.; Wilkinson, Charles Kyrle. 1965. The Art of Ancient Iran: Pre-Islamic Cultures. Art of The World. Crown. New York. str. str. 137. OCLC 291948
  4. (engl.) Ambraseys, Nicholas Neocles; Melville, Charles Peter. 1982. A History of Persian Earthquakes. Cambridge Earth Science Series. Cambridge University Press. New York. str. str. 197. doi:10.1002/eqe.4290110412. ISBN 9780521241120. OCLC 251672298
  5. 5,0 5,1 (engl.) Kiyāni Haftlang, Kiyānoosh. 2003. Rajabi, Azitā (ur.). A Survey of the Geography of Iran. Center for International Cultural Studies. Tehran. str. str. 33.-34. ISBN 9789649449135. OCLC 254565470
  6. (engl.) Kleiss, Wolfram. 15. prosinca 1990. Castles. Encyclopædia Iranica. Columbia University. New York.
  7. (engl.) Hillenbrand, Robert. 13. listopada 2013. vi. Islamic Iran. Archeology. Encyclopædia Iranica. Columbia University. New York. Nepoznati parametar |origdatum= zanemaren (pomoć)
  8. (engl.) Hakimian, Hassan. 13. listopada 2013. ii. Production and Trade in Persia. Cotton. Encyclopædia Iranica. Columbia University. New York. Nepoznati parametar |origdatum= zanemaren (pomoć)

Vanjske poveznice[uredi | uredi kôd]

Ostali projekti
Commons-logo.svgU Wikimedijinu spremniku nalazi se još gradiva na temu: Save