Ivan Fiorović

Izvor: Wikipedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretraživanje

Ivan Fiorović (Jean Fiorovich) (Vodovađa, 29.[1]/30. prosinca[2] 1819. - Bikfaia,[3] Bejrut, 4. rujna 1898.), hrvatski isusovački misionar [2] Djelovao u Egiptu, Turskoj, Libanonu i Siriji.

Životopis[uredi VE | uredi]

Rodio se u Konavlima. Od rane mladosti radio. Bio je mornar.[1] Radio kod nekog plemića u Dubrovniku.[2] Potom ga život odvodi na Bliski Istok te službuje u Aleksandriji kod francuskog konzula i trguje hranom. U Carigradu posjedovao hotel.[1] Trgovao u Carigradu i na Malti.[2] Vratio se u rodno mjesto gdje je ličio sukno. Na jednom putovanju oko Male Azije doživio brodolom. Život odvodi na drugi kraj Europe i kreće drugim smjerom. Pristupio je u Avignonu isusovcima 1852. godine. Družba ga šalje na staro odredište, na Bliski Istok,[1] u Siriju kao misionar[2] 1858. godine.[4] Studirao bogoslovlje u Ghaziru[5] i 1860. zaredio se za svećenika. Živio u Bejrutu gdje je upravljao isusovačkim sirotištem za djecu. Bila su to djeca koja su preživjela pokolj koji su počinili islamskih Druzi nad kršćanskim maronitima[1] (18. lipnja 1860. u Libanonu).[4] U istom je mjestu osnovao karitativno-nabožnu udrugu, Kongregaciju Blažene Djevice Marije od sedam žalosti[1] (Congregación de Nuestra Señora de los Siete Dolores,[4] Congrégation Notre-Dame des Sept douleurs[6]) za muževe i mladiće iz radničkih i siromašnih slojeva. Fiorovićeva Marijina kongregacija pročula se u mnogim zemljama po društvenim i kulturnim aktivnostima.[2] Vodio je Kongregaciju od osnutka 1863. do svoje smrti 1898.[4] Osim za tu djecu skrbio o prosjacima, zatvorenicima i bolesnima, ponaosob okuženima u doba kolere. Autor brošurice o njegi zaraženih.[1] Nije imao povjesničarske ni arheološke kompetencije, pa mu je jedini naslov za interveniranje bio godišnje vođenje pedesetero kršćana iz Sirije na hodošašće na glavna svetišta u Palestini.[3] Fiorović je bio misionar i među radništvom i iseljenicima.[7][8]

Izvori[uredi VE | uredi]

  1. 1,0 1,1 1,2 1,3 1,4 1,5 1,6 Večernji list Na današnji dan - 29. prosinca, 29. prosinca 2002. (pristupljeno 1. prosinca 2016.)
  2. 2,0 2,1 2,2 2,3 2,4 2,5 Hrvatski leksikon A-K, Naklada Leksikon d.o.o., Zagreb, 1996., ISBN 9539672813, s.351
  3. 3,0 3,1 Google knjige Bernard Montagnes: Marie-Joseph Lagrange: une biographie critique, Editions du CERF, s.291, (fra.)
  4. 4,0 4,1 4,2 4,3 Google knjige Charles E. O'Neill,Joaquín María Domínguez: Diccionario histórico de la Compañía de Jesús: Costa Rossetti-Industrias, Univ Pontifica Comillas, s. 1464 (španj.)
  5. HR - Radio Dubrovnik Sebastijan Vukosavić: Gradoplov, emitirano 4. rujna 2016. (pristupljeno 1. prosinca 2016.)
  6. Archive ouverte HAL Chantal Verdeil: Travailler `a la renaissance de l’Orient chrétien. Les missions latines en Syrie (1830-1945), s.25 (fra.)
  7. KTABKBIH kta/ika: Završio radni dio Hrvatskoga iseljeničkog kongresa, 27. lipnja 2014. (pristupljeno 1. prosinca 2016.)
  8. Studia croatica 053 - Hrvati u svijetu prije iseljenika: znanstveni, kulturni, društveni i vjerski aspekt Mijo Korade, abstrakt, Hrvatski iseljenički kongres, Zagreb 23. - 26. lipnja 2014. (pristupljeno 1. prosinca 2016.)