Avignon

Izvor: Wikipedija
Skoči na: orijentacija, traži
Avignon
Zastava Avignona
Grb Avignona
zastava grb
Geslo: Unguibus et rostro
(latinski: Kandžama i kljunom)
Paris plan pointer b jms.svg
Karta Francuske sa oznakom Avignona
Koordinate : 43°56'55"N,04°48'30"E
Vremenska zona : CET (GMT +1)
Uprava
Pokrajina Provansa-Alpe-Azurna obala
Departman Vaucluse (84)
Okrug Avignon
Kanton Glavno mjesto 4 kantona
Zemljopis
Visina najniža: 10 m, najviša: 122 m, prosječna: 23 m
Površina 64,78 km²
Stanovništvo
Broj stanovnika 89 300 stanovnika
Gustoća 1 326,6 stan./km²
Ostalo
Poštanski broj 84000
INSEE kôd 84007
Službena stranica http://www.avignon.fr/
Portal:Francuska

Avignon (klasični provansalski okcitanski: Avinhon ili Avignoun u mistralijanskom obliku, latinski: Avenio) je grad u Provansi u južnoj Francuskoj, najveći grad i prefektura departmana Vaucluse.

Povijest[uredi VE | uredi]

Antičko doba[uredi VE | uredi]

Područje gdje se nalazi današnji Avignon je naseljeno u ranoj povijesti, u današnjem sjevernom dijelu grada (le Rocher les Doms), gdje se nalazila keltska naseobina. Avenio tj. Avignon su osnovali Fokejci 539. pr. Kr. iz marseljske kolonije (Massilia), na području jednog galskog plemena. Za vrijeme rimske vladavine, grad je postao jedan od najprosperitetnijih gradova u Narbonskoj Galiji (Gallia Narbonensis).

Danas nije ostalo puno dokaza iz tog vremena, osim dijelova foruma iz ulice Molière.

Srednji vijek[uredi VE | uredi]

Grad je bio teško oštećen u 5. stoljeću, u barbarskim provalama. Padao je u ruke Gotima, kraljevstvima Burgundije i Arlesa, Ostrogotima, te na kraju 612. godine, Francima pod vodstvom Teodorika I., merovinškog vladara Austrazije. 736. godine, grad je pao u ruke Saracenima, te su ga 737. razorili Franci pod vodstvom Karla Martela, zbog udruživanja s Arapima.

Nakon podjele carstva Karla Velikog, Avignon je postao dio kraljevstva Arlesa ili kraljevstva dvije Burgundije, te su ga držali grofovi Provanse i Forcalquiera, pa Toulousea i Provanse. Avignon je bio republika sa konzularnom vladom od 1135. do 1146.

Krajem 12. stoljeća, proglašena je nezavisnost, koja je srušena 1226. u albižanskom pohodu, nakon što su građani odbili pustiti u grad kralja Luja VIII. i papinsko poslanstvo.

7. svibnja 1251. godine, Avignon je dan u posjed grofovima Alfonza od Poitiersa (Alphonse de Poitiers) i Karlu Anžuvincu (Charles d’Anjou), braći kralja. Nakon smrti Alphonsea, 1271. godine, Filip III. je nasljedio njegov dio, te ga je 1285. predao svom sinu Filipu Lijepom. Tako je grad potpao pod francusku krunu.

Razdoblje papā[uredi VE | uredi]

Palais des papes
Trg ispred Palače papā
Plan palače 1914. godine
Avignon, natpis

Vista-xmag.pngPodrobniji članak o temi: Avinjonsko papinstvo

Avignon je poznat kao staro sjedište poglavara Rimokatoličke Crkve.

1309. godine, papa Klement V. odabrao je Avignon kao svoju rezidenciju. U to vrijeme gradom i okolicom je vladala grofovija Venaissin, koja je bila pod kraljevima Sicilije iz plemićke dinastije Anžuvinci (Anjou). 9. ožujka 1309. godine, posjed je Ivana I. Napuljska, kraljica Napulja i grofica Provanse, prodala Klementu Šestom za 80 000 forinti.

Avignon je pripadao papinskoj stolici sve do 1791. godine, kada je u Revoluciji, vraćen u sastav Francuske.

Ukupno su devet papā vladali iz Avignona, od toga dvoje antipapā. Grad je, umjesto Rima, bio papinsko središte do 13. siječnja 1377.

Pape koji su vladali iz Avignona:

Razdoblje avinjonskog papinstva se naziva i „babilonsko progonstvo” u usporedbi sa biblijskim progonstvom Izraelaca. Kada je Grgur XI. vratio papinsko sjedište natrag u Rim, u Avignonu je postavljen legat. Pape su se vratili natrag u grad za vrijeme zapadnog raskola (1379. – 1411.). Od tada je opet gradom upravljao legat uz pomoć, od 1542. godine, vicelegata. 1691. godine, ukinuta je funkcija legata i gradom je upravljao vicelegat.

U razdoblju od 1335. do 1364. je građena papinska palača "Palais des Papes" koja je služila i u svrhu obrane papā, budući da gradske utvrde nisu bile dovoljno jake. Zgrada je građena u gotičkom stilu, sa vrlo debelim zidovima. Bila je korištena i kao vojarna za vrijeme Revolucije.

Poslije odlaska papā[uredi VE | uredi]

Avignon je preživio kao papinska enklava, iako je preko Rone postojao veliki francuski vojni garnizon u Villeneuve-lès-Avignonu. Francuski su kraljevi silno nastojali priključiti grad svojoj kruni. 1476. godine, Luj XI. je poslao vojsku u opsadu grada, zbog izbora Giuliana della Rovere za legata, umjesto njegovog izabranika Charlesa od Bourbona. Vojsku je povukao tak nakon što je njegov izabranik proglašen kardinalom. 1536. godine, Franjo I. je napao ovaj papinski teritorij kako bi istjerao tadašnjeg vladara Provanse Habsburgovca Karla V.. 1583. godine, Henrik III. Valois je pokušao zamijeniti Saluzzo za Avignon, ali je papa Grgur XIII. to odbio.

1663. godine, kralj Luj XIV. je okupirao Avignon, izazvan napadom na svog veleposlanika u Rimu. Nakon isprike kardinala Chigija, iduće godine je grad vraćen. Još jedan pokušaj okupacije grada se dogodio i 1688. godine.

Kralj Luj XV., je nezadovoljan postupcima Klementa XIII., okupirao Papinske Države od 1768. do 1774., sa odobravanjem stanovnika Avignona, nakon masakra kod La Glacièrea između papinskih pristalica i republikanaca. Nakon priključenja grada Francuskoj, za vrijeme Revolucije, 30. svibnja 1814. godine, papa je priznao Francuskoj suverenitet nad gradom. Kardinal Ercole Consalvi je bezuspješno pokušao vratiti grad Svetoj Stolici na Bečkom kongresu 1815. godine. Te iste godine u gradu je ubijen bonapartistički maršal Guillaume Marie Anne Brune, koga su likvidirali pristalice rojalista za vrijeme Bijelog terora.

Zemljopis[uredi VE | uredi]

Rona i Avignon

Avignon se nalazi na lijevoj obali Rhône, te nedaleko od Durance. Avignon je na području koje nije prenaseljeno, te je puno parkova i vrtova. Grad je izložen žestokim vjetrovima, najviše maestralu.

Grad se nalazi u blizini Orangea (sjeverno), Nîmesa (jugozapadno), Arlesa (južno), i Salon de Provence (jugoistočno).

Stanovništvo[uredi VE | uredi]

Razvoj stanovništva
1962 1968 1975 1982 1990 1999
72 717 86 096 90 786 89 132 86 939 85 929
Razvoj od 1962. godine

Uprava[uredi VE | uredi]

Avignon je glavno mjesto departmana Vaucluse, okruga Avignon i četiri kantona :

  • kanton Avignon-Est se sastoji od jednog dijela Avignona (uključujući Montfavet) i općine Morières-lès-Avignon (32 228 stanovnika)
  • kanton Avignon-Nord se sastoji od jednog dijela Avignona i općine Pontet (33 028 stanovnika)
  • kanton Avignon-Ouest se sastoji od jednog dijela Avignona (23 118 stanovnika)
  • kanton Avignon-Sud se sastoji od jednog dijela Avignona (19 690 stanovnika)

Nadalje, Avignon je sjedište aglomerizacijske zajednice (communauté d’agglomération) Grand Avignon.

Popis gradonačelnika
Razdoblje Osoba Stranka
19952008 Marie-Josée Roig UMP
19891995 Guy Ravier PS
19831989 Jean-Pierre Roux RPR
19581983 Henri Duffaut [Socijalistička stranka (Francuska)|PS]]
19531958 Édouard Daladier Radikalna soc. partija
19501953 Noël Hermitte bez stranke
19481950 Henri Mazo RPF
19471948 Paul Rouvier SFIO
19451947 Georges Pons PCF
19441945 Louis Gros SFIO
19421944 Edmond Pailheret
19401942 Jean Gauget
19291940 Louis Gros SFIO
19281928 Marius Jacquet
19251928 Louis Nouveau
1925 Louis Gros SFIO
19191925 Ferdinand Bec
19101919 Louis Valayer
19041910 Henri Guigou
19031904 Alexandre Dibon
18881903 Gaston Pourquery de Boisserin
18841888 Paul Poncet
18811884 Charles Deville
1881 Eugène Millo
18781881 Paul Poncet
18741878 Roger du Demaine
18711874 Paul Poncet
18701871 Paul Bourges
1865-1870 Paul Poncet
18531865 Paul Pamard
18521853 Eugène Poncet
18501852 Martial Bosse
Razdoblje Osoba Stranka
18481850 Gabriel Vinay
1848 Frédéric Granier
1848 Alphonse Gent
18471848 Hyancinthe Chauffard
18431847 Eugène Poncet
18411843 Albert d’Olivier de Pezet
18371841 Dominique Geoffroy
18341837 Hippolyte Roque de Saint-Prégnan
18321833 Balthazar Delorme
18301832 François Jullian
18261830 Louis Pertuis de Montfaucon
18201826 Charles Soullier
18191820 Louis Duplessis de Pouzilhac
18151819 Charles de Camis-Lezan
1815 Hippolyte Roque de Saint-Prégnan
18111815 Guillaume Puy
18061811 Agricol Joseph Xavier Bertrand
18001806 Guillaume Puy
17991800 Cadet Garrigan
17981799 Cadet Garrigan
17971798 Père Minvielle
17961797 Faulcon
1796 Père Minvielle
17951796 Alexis Bruny
1795 Guillaume Puy
17931795 Jean-François Rochetin
1793 Jean-André Cartoux
17921793 Jean-Étienne Duprat
17911792 Levieux-Laverne
17901791 Antoine Agricol Richard
1790 Jean-Baptiste d’Armand

Sveučilište[uredi VE | uredi]

Avinjonsko sveučilište je osnovano 1303. godine, bulom pape Bonifacija VIII., te sudjelovanjem Karla II., napuljskog i sicilijskog kralja, te grofa Provanse. Sveučilište je napravljeno od već postojećih škola, a naglasak je bio na građanskom i crkvenom pravu. Sveučilište je ukinuto za vrijeme Revolucije, 15. rujna 1793. Današnji naslijednik ovog sveučilišta je "Université d'Avignon et des Pays du Vaucluse", koje danas ima 7 642 studenta.

Spomenici, muzeji i turistička mjesta[uredi VE | uredi]

Stara jezgra Avignona s Papinskom palačom, episkopalnim kompleksom i Avignonskim mostom

Flag of UNESCO.svg Svjetska baština - UNESCO
Stara jezgra Avignona s Papinskom palačom, episkopalnim kompleksom i Avignonskim mostom
Flag of France.svg
Godina uvrštenja: 1995. (19. zasjedanje)
Vrsta: Kulturno dobro
Mjerilo: i, ii, iv
Ugroženost: ne
Poveznica: UNESCO
Sjeveroistočni pogled na rijeku Ronu (u pozadini je Mont Ventoux)

Stara jezgra Avignona je UNESCOv spomenik svjetske baštine (Popis mjesta svjetske baštine u Europi) od 1995. godine. On uključuje Papinsku palaču iz 14. stoljeća i most Saint-Bénezet (avinjonski most) iz 7. stoljeća. Avignon ima status grada povijesti i umjetnosti (Ville d’Art et d’Histoire). Grad je okružen bedemima unutar kojih se nalazi mnoštvo starih kuća.

Muzeji u Avignonu :

  • Collection Lambert
  • Maison Jean Vilar
  • Musée Angladon
  • Musée Calvet
  • Musée de l’Œuvre
  • Musée du Mont-de-piété
  • Musée du Petit Palais
  • Musée lapidaire
  • Musée Louis-Vouland
  • Musée Requien
  • Palais du Roure

U gradu se nalaze dva kina iz kinematografske mreže Utopia.

Festivali[uredi VE | uredi]

Avignon je poznat po svom kazališnom festivalu, a u gradu se održavaju i drugi festivali i manifestacije tokom cijele godine:

Siječanj
  • Cheval Passion
Veljača
  • Salon antikvara
  • Les Hivernales d’Avignon, festival modernog plesa
  • Les Oléades, maslinarska manifestacija
Ožujak
  • Salon Auto-moto rétro
Travanj
  • Proljetni sajam
Svibanj
  • "Alterarosa, les roses que vous n’avez jamais vues" (Alterarosa, ruže kakve nikad niste vidjeli). Vrtna manifestacija u suradnji sa Francuskim društvom za ruže: (više informacija na: [1]).
Lipanj
  • Lončarski sajam
  • Avignon/New York & Avignon Film Festivals, euroamerički festival nezavisnih filmova
  • Festival du Cor
  • Ljetna izložba u palači papâ
  • Fête du Rhône
  • Glazbeni festival
  • Triathlon du Pont d’Avignon
Srpanj
  • Festival d’Avignon
    Svake godine od 1947.
  • Provansalski festival, kazališne predstave i glazba na provansalskom jeziku
  • Obrtnički sajam za vrijeme festivala
  • Avignon-Jazz Festival
Kolovoz
  • Fête des Foins et des associations
Rujan
  • Sajam rabljene robe
  • Ban des vendanges
  • Journées du patrimoine, (Dani baštine) nacionalna manifestacija
Listopad
  • Festival stare glazbe
  • Animal notre ami, životinjski salon
  • Model Show, salon maketa
Studeni
  • Festival des jeux de l’esprit
  • Fête des Côtes du Rhône
  • Les Automnales de l’orgue
Prosinac
  • Božićni sajam

Zbratimljeni gradovi[uredi VE | uredi]

Slavni stanovnici[uredi VE | uredi]

Vanjske poveznice[uredi VE | uredi]

Logotip Zajedničkog poslužitelja
Na Zajedničkom poslužitelju postoje datoteke na temu: Avignon.
Flag of France.svg Portal Francuske – Pristup člancima s tematikom o Francuskoj.