Ivan Geometar

Izvor: Wikipedija

Ivan Geometar ili Kyriotes (grč.: Ιωάννης Γεωμέτρης/Κυριώτης) bio je bizantski pjesnik, vojnik i redovnik. Bio je jedan on najznačajnijih književnika makedonske renesanse.

Životopis[uredi | uredi kôd]

Ivan Geometar je vjerojatno bio plemićkog porijekla, ali ništa se ne zna o njegovoj rodbini. Bio je vrlo dobro obrazovan i služio je bizantsku vojsku prije nego se povukao u redovništvo.[1] Stvarao je za vrijeme vladavine Nikefora II. Foke (963. – 969.), Ivana I. Cimiska (969. – 976.) i rane godine vladavine Bazilija II. (976. – 1025.). Kao posljedica toga, njegovo je pjesništvo puno upućivanja na ondašnje bizantske ratove s Bugarima i Rusima, kao i na pobune Varde Sklira i Varde Foke Mlađeg. Među bizantksim carevima najviše je hvalospjeva napisao o Nikeforu II. Foki, a ocrnio je njegovog ubojicu i nasljednika Ivana Cimiskija.[1][2] U prošlosti su ga netočno identificirali s drugim pjesnikom Ivanom, biskupom Melitene.[1]

Ivan Geometar je pisao i u pjesmi i u prozi. Njegovi su radovi bili epigrami, uključujući i zbirku Paradeisos ("Raj"), himne Djevici Mariji, encomium stablu hrasta, djela u prozi o retorici, oratorije i egzegeze.[1][2]

Izdanja[uredi | uredi kôd]

Prvo izdanje njegovih pjesama objavio je 1841., na temelju rukopisa Paris. suppl. gr. 352 iz 13. stoljeća,[3] ali njegovo je izdanje bilo prepuno grešaka. Novo prerađeno izdanje s prijevodom na francuski objavila je Émilie Marlène van Opstall 2008.[4]

Izvori[uredi | uredi kôd]

  1. a b c d Kazhdan (1991), str. 1059.
  2. a b Vasiliev (1958), str. 365.
  3. J. A. Cramer, Appendix ad excerpta poetica: codex 352 suppl., Anecdota Graeca e Codd. Manuscriptis Bibliothecae regiae Parisiensis, vol. Ⅳ (Oxford, 1841, repr. Hildesheim, 1967), str. 265.–352.
  4. E.M. van Opstall, Jean Géomètre: Poèmes en Hexamètres et en Distiques Elégiaques, BRILL 2008 DOI:10.1163/ej.9789004164444.I-606 , ISBN 9789047432586

Literatura[uredi | uredi kôd]

  • Kazhdan, Alexander. 1991. John Geometres. Kazhdan, Alexander (ur.). The Oxford Dictionary of Byzantium. Oxford University Press. New York and Oxford. str. 1059. ISBN 978-0-19-504652-6
  • Vasiliev, A. A. 1958. History of the Byzantine Empire, 324–1453, Volume I. THe University of Wisconsin Press. ISBN 9780299809256

Dodatna literatura[uredi | uredi kôd]