Ivan Lovrinović

Izvor: Wikipedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretraživanje
Prof. dr. sc. Ivan Lovrinović
Ivan Lovrinović

Prof. dr. sc. Ivan Lovrinović u Hrvatskom saboru

zastupnik u Hrvatskom saboru
trenutačno
u službi od
14. listopada 2016.
sveučilišni profesor
trenutačno
u službi od
1988.
Rođenje 7. ožujka 1960.
Politička stranka Promijenimo Hrvatsku
Zanimanje sveučilišni profesor

Ivan Lovrinović rođen je 7. ožujka 1960. godine u Gučoj Gori, nedaleko od Travnika u Bosni i Hercegovini. Diplomirao je, magistrirao i doktorirao na Ekonomskom fakultetu u Zagrebu. Izabran je 2006. u zvanje redovitog profesora na Katedri za financije Ekonomskog fakulteta u Zagrebu.

Nositelj je i izvođač predavanja na kolegijima “Monetarna politika” i „Međunarodni financijski menadžment“. Nositelj je i izvođač predavanja na više poslijediplomskih specijalističkih i sveučilišnih (doktorskih) studija. Aktivno se služi engleskim i njemačkim jezikom pasivno.

Istraživački interesi vezani su mu za monetarnu politiku, međunarodne financije, financijske institucije i tržišta i geoekonomiju.

Politička karijera[uredi VE | uredi]

Od 14.10.2016. godine zastupnik je u Hrvatskom saboru, kao jedini predstavnik stranke Promijenimo Hrvatsku[1]. Izabran je u drugoj izbornoj jedinici na listi koalicije „Jedina opcija“.

Dužnosti u Hrvatskom saboru:

Prvi mandat saborskog zastupnika obnaša u 8. sazivu Hrvatskoga sabora od 28.12.2015. do 14.10.2016. Tada je bio izabran na izbornoj listi Mosta nezavisnih lista ispred  Udruge „Promijenimo Hrvatsku“, kao nezavisni dio Mosta. 

Promjene tijekom zastupničkog mandata:

  • 10. lipnja 2016. prestao biti članom Mosta nezavisnih lista te je nastavio obnašati zastupničku dužnost kao nezavisni zastupnik
  • 7. srpnja 2016. prestao biti nezavisnim zastupnikom te je nastavio obnašati zastupničku dužnost kao član stranke Promijenimo Hrvatsku

U Saboru je tijekom mandata otvorio nekoliko ključnih pitanja, poput djelovanja Hrvatske narodne banke i njene loše monetarno-kreditne politike, ustroja i problema transparentnosti i odgovornosti. Do tada se to područje  nikada nije raspravljalo ozbiljno u Saboru. U 2018.g. podnio je saboru prijedlog novog Zakona o HNB-u koji su vladajući odbili. Istaknuo se stavovima i raspravama vezanim za „Lex Agrokor“ kojeg je nazvao kriminalnim i štetnim po nacionalne interese. Kao oporbeni političar  bio je angažiran u prijedlogu novog Zakona o šumama, Ovršnom zakonu i zakonu o poljoprivredi i poljoprivrednom zemljištu. Posebno je aktivan u promociji suverene monetarne politike i većeg korištenja kune te neprihvaćanju eura sve dok Hrvatska ne bude realno spremna [2], a to je u dugom roku.

Znanstveni i stručni rad[uredi VE | uredi]

Do sada je objavio samostalno ili u koautorstvu desetke znanstvenih i stručnih radova te pet znanstvenih knjiga. Za koautorstvo knjige „Monetarna politika“ nagrađen je posebnom nagradom „Mijo Mirković“ za najbolji objavljeni rad u 2001. godini od strane Ekonomskog fakulteta – Zagreb. Aktivno je sudjelovao na domaćim i međunarodnim znanstvenim i stručnim skupovima. U srpnju 2005. godine boravio je na znanstveno-stručnom usavršavanju na Harvard Business School u Bostonu. Također je boravio na usavršavanju u okviru Salzburg seminara tijekom 2001. godine. Bio je glavni urednik časopisa "Zagreb International Review of Economics and Business".

Akademske i stručne dužnosti[uredi VE | uredi]

Obnašao je funkciju dekana Ekonomskog fakulteta – Zagreb u razdoblju od 2002. do 2006. godine. U tom razdoblju bio je član Senata Sveučilišta u Zagrebu.

Izvori[uredi VE | uredi]