Ekonomski fakultet u Zagrebu

Izvor: Wikipedija
Skoči na: orijentacija, traži
Ekonomski fakultet u Zagrebu
Osnovan 1920.
Vrsta: Javna ustanova
Dekan: Prof. dr. sc. Lajoš Žager
Mrežna stranica: www.efzg.hr

Ekonomski fakultet u Zagrebu je fakultet u Zagrebu, čini dio Sveučilišta u Zagrebu.

Ekonomski fakultet Sveučilišta u Zagrebu jedna je od vodećih visokoškolskih i obrazovnih institucija u regiji. Povijest Ekonomskog fakulteta seže u daleku 1920. godinu kada je osnovana Visoka škola za trgovinu i promet. Pet godina kasnije prerasta u Ekonomsko-komercijalnu visoku školu s pravnim položajem sveučilišnog fakulteta, a 1947. u Ekonomski fakultet. Kroz povijest mijenjale su se lokacije i nazivi, ali cilj je uvijek bio isti - produciranje visokoobrazovanih stručnjaka i znanstvenika koji će uspješno odgovarati suvremenim poslovnim izazovima, kao i podizanje razine kvalitete visokog obrazovanja i znanosti u Hrvatskoj.

Ekonomski fakultet – Zagreb smješten je u jednoj od najsuvremenijih i najvećih zgrada visokih učilišta u Hrvatskoj čiji prostorni kapaciteti ukupne površine od 30.303 m² omogućuju kvalitetno izvođenje nastave, održavanje domaćih i međunarodnih kongresa, izvannastavne aktivnosti studenata, prehranu studenata i djelatnika Fakulteta, smještaj gostiju Fakulteta itd.

U sklopu Znanstveno – učilišnog kampusa Borongaj 2011. godine otvoren je novoizgrađeni objekt Ekonomskog fakulteta - Zagreb. Ukupna površina objekta iznosi 832,9 m².

Ekonomski fakultet – Zagreb prvi je fakultet u sklopu Sveučilišta u Zagrebu koji posjeduje certifikat sustava upravljanja kvalitetom prema međunarodnoj normi ISO 9001: 2008.

Na Akreditacijskom odboru EFMD-a (European Foundation for Management Development) 2011. godine Ekonomski Fakultet - Zagrebu nagrađen je prestižnom akreditacijom EPAS za BDiB program.

Uprava

Prof. dr. sc. Lajoš Žager, dekan

Prof. dr. sc. Nataša Erjavec, prodekanica za znanost, poslijediplomske studije i doktorate

Prof. dr. sc. Jurica Pavičić,  prodekan za međunarodnu suradnju i akreditacije

Izv. prof. dr. sc. Mislav Ante Omazić,  prodekan za nastavu, studente i upravljanje kvalitetom

Izv. prof. dr. sc. Anita Pavković, prodekanica za poslovanje i administraciju

Povijest[uredi VE | uredi]

Pogled na vrt i glavni ulaz.

Začetkom današnjeg Ekonomskog fakulteta smatra se Visoka škola za trgovinu i promet u Zagrebu, koja je s radom počela 1920. godine. Svrha je osnivanja Visoke škole za trgovinu i promet bila pružanje temeljite teorijske naobrazbe u područjima bankarstva, domaće i međunarodne trgovine, prometa, konzularne službe, osiguranja. Također, ovdje su se obučavali kandidati za nastavnike u višim trgovačkim školama, odnosno trgovačkim akademijama, a nastava je trajala 6 semestara. Broj se upisanih studenata neprekidno povećavao, tako da je u školskoj godini 1923./24. bilo upisano 1.125 studenata.

Godine 1925., na inicijativu tadašnjega ministra prosvjete Stjepana Radića, ova ustanova postaje Ekonomsko-komercijalna visoka škola s pravnim položajem sveučilišnog fakulteta, a nastava se produljuje na 8 semestara. Ekonomsko-komercijalna visoka škola također je provodila postupak za stjecanje odnosno nostrifikaciju doktorata ekonomsko-komercijalnih znanosti. Nakon Drugoga svjetskog rata, Uredbom Vlade NR Hrvatske od 4. travnja 1947., iz te škole godine nastaje Ekonomski fakultet. U Zagrebu je 1956. godine osnovana i Visoka privredna škola s dvogodišnjim studijem i nastavnim planom prilagođenim odraslim polaznicima s iskustvom u gospodarstvenoj praksi.

Godine 1968. Ekonomski fakultet i Visoka privredna škola ujedinjuju se u Fakultet ekonomskih nauka. Nakon 14 godina, 1982., integriraju se Fakultet ekonomskih nauka i Fakultet za vanjsku trgovinu u Ekonomski fakultet — Zagreb.

Prostorni položaj[uredi VE | uredi]

Ekonomski fakultet u Zagrebu još od svojih početaka nalazi se na adresi Kennedyjev trg 6. Osim toga, fakultet djeluje i u udaljenim centrima u Varaždinu, Koprivnici i Bjelovaru, a godine 2011. otvoreno je i nekoliko novih predavačkih dvorana u Zagrebu na lokaciji Borongajskog kampusa. Lokacija na Kennedyjevu trgu vrlo je dobro prometno povezana s ostatkom grada. U neposrednoj blizini nalazi se tramvajska postaja Svetice, koja linijama 1 i 17 povezuje fakultet s Trgom bana Josipa Jelačića te linijom 9 s Glavnim željezničkim kolodvorom. Obje lokacija udaljene su 15-ak minuta vožnje.

Tehničke značajke objekta[uredi VE | uredi]

Današnja zgrada dovršena je i useljena početkom školske godine 1952./1953., a završetkom dogradnje 1987. dobili smo jednu od najsuvremenijih i najvećih zgrada visokog učilišta u ovom dijelu Europe. Od studenog 2011. godine stručni studiji izvode se u novom objektu u sklopu Znanstveno-učilišnog kampusa Borongaj, ukupne površine 832,9 m², koji raspolaže s četiri dvorane ukupne površine 426,9 m², pet kabineta, sanitarnim čvorom, prostorom tehničke i informatičke službe, prostranim hodnikom i portom.

Ekonomski fakultet – Kennedyjev trg 6

Prostorni kapaciteti: 30.303 m2

Broj dvorana: 52

Broj sjedećih mjesta u dvoranama: 4.021

Broj kabineta za nastavno osoblje: 180

Broj katedri: 17

Knjižnica: 1

Sportski sadržaji: 4.990 m2

Restoran: 1.650 m2

Znanstveno – učilišni kampus Borongaj

Ukupna površina: 832,9 m²

Broj dvorana: 4

Broj sjedećih mjesta u dvoranama: 390

Broj kabineta za nastavno osoblje:  5

Obrazovna i istraživačka djelatnost[uredi VE | uredi]

Ekonomski fakultet u Zagrebu u svom obrazovnom sklopu ima 17 katedri, koje su (abecednim redom): Demografija, Ekonomska teorija, Ekonomika poduzeća, Informatika, Financije, Makroekonomija i gospodarski razvoj, Marketing, Matematika, Međunarodna ekonomija, Organizacija i menadžment, Pravo, Računovodstvo, Statistika, Trgovina, Turizam, Poslovni strani jezici te Tjelesna i zdravstvena kultura.

Na fakultetu se izvode nastavni planovi i programi sveučilišnih preddiplomskih, diplomskih i poslijediplomskih studija kao i stručni preddiplomski studij te programi cjeloživotnog obrazovanja. Izvode se i dva studijska programa na engleskom jeziku - preddiplomski sveučilišni studij na engleskom jeziku – BDIB i diplomski studij na engleskom jeziku smjer Menadžerska informatika. Studijski programi definirani su u skladu s ishodima učenja studenata i međunarodnim standardima što potvrđuju i dopusnice. Fakultet ima najveći portfolio studijskih programa kao dokaz znanja i stručnosti nastavnika, njihove aktivne uključenosti u međunarodne tendencije, ali su prije svega rezultat praćenja potreba gospodarstva i javnog sektora.

Studijski programi:

Integrirani preddiplomski i diplomski sveučilišni studij

Preddiplomski stručni studiji

preddiplomski sveučilišni studiji

diplomski sveučilišni studiji

Specijalistički diplomski stručni studij

Poslijediplomski studiji  - poslijediplomski specijalistički studij i poslijediplomski sveučilišni (doktorski) studij

Studijski programi na engleskom jeziku

Znanstveni i stručni rad

Na Ekonomskom fakultetu – Zagreb znanstvenu i stručnu djelatnost izvode nastavnici, znanstvenici i suradnici, čija se kvalificiranost utvrđuje izborom u odgovarajuća zvanja, u skladu sa Zakonom o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju i Statutom Ekonomskog fakulteta. Istraživačka djelatnost zaposlenika ostvaruje se preuzimanjem ugovornih obveza i radom na istraživačkim programima, projektima, analizama i ekspertizama te individualnim istraživanjima i stvaralaštvom. Sudjelujući na brojnim domaćim i međunarodnim konferencijama, studijskim boravcima i gostujućim predavanjima  nastavnici su prepoznati  kao vrhunski stručnjaci, izvrsni predavači i istraživači u svojim područjima.

Fakultet ugošćuje mnoge inozemne i domaće stručnjake, znanstvenike i predavače, domaćin je i organizator velikih međunarodnih i znanstvenih konferencija i skupova.

Izdavačka djelatnost

Ekonomski fakultet ima bogatu izdavačku djelatnost, bilo da se radi o publiciranju periodičkih znanstvenih časopisa i publikacija ili o podupiranju i sudjelovanju u izdavanju mnogih udžbenika vlastitih profesora za potrebe studenata Ekonomskog fakulteta u Zagrebu, ali i drugih ekonomskih fakulteta i visokih škola u zemlji. Posljednjih godina raste broj publikacija kojima je izdavač Fakultet, posebice monografija, udžbenika i zbornika radova domaćih i međunarodnih konferencija. Fakultet izdaje nekoliko renomiranih i međunarodno priznatih znanstvenih časopisa:

Acta turistica

Poslovna izvrsnost (Business Excellence)

Tržište (Market)

Zbornik Ekonomskog fakulteta u Zagrebu

Zagreb International Review of Economics and Business (ZIREB)

INTEREULAWEA§T

Međunarodna suradnja[uredi VE | uredi]

Međunarodna suradnja jedan je od ključnih čimbenika koje garantiraju, unaprjeđuju i potiču kvalitetu visokoobrazovnih institucija. Ekonomski fakultet – Zagreb prepoznao je značenje međunarodne suradnje pa stoga provodi aktivnosti usmjerene ka ostvarenju ciljeva EFZG-a vezanih za međunarodnu suradnju:

  • uspostavljanje međunarodne suradnje i intenziviranje partnerstva sa sličnim institucijama u Europi i diljem svijeta
  • poticanje razmjene znanja povećanjem mobilnosti studenata te nastavnog i administrativnog osoblja
  • razvoj obrazovnih programa na engleskom jeziku
  • sudjelovanje u međunarodnim projektima, posebice u području istraživanja i visokog obrazovanja
  • ostvarenje renomiranih akreditacija u svrhu garancije kvalitete obrazovanja i istraživanja
  • povećanje broja članstava u renomiranim udruženjima

Potpisani su brojni bilateralni sporazumi, razna partnerstva i suradnje, a iz godine u godinu bilježi se sve veći interes stranih studenata za studiranje na Ekonomskom fakultetu.

Ured za međunarodnu suradnju

Ekonomski fakultet ima Ured za međunarodnu suradnju, koji je središnje mjesto za administrativnu potporu međunarodnim aktivnostima studenata i nastavnog/nenastavnog osoblja, a bavi se sljedećim aktivnostima:

  • sklapanjem bilateralnih sporazuma najčešće u svrhu mobilnosti
  • informiranjem o međunarodnim stipendijama, natječajima, ljetnim školama i sl., kako za studente tako i za nastavno/nenastavno osoblje EFZG-a
  • provedbama međunarodnih natječaja (ERASMUS, CEEPUS, JOSZEF, BASILEUS, bilaterala Sveučilišta, EFZG-a, MZOŠ-a i sl.)
  • pružanje administrativne podrške stranim studentima na razmjeni
  • davanje administrativne potpore programima Ekonomskog fakulteta na engleskom jeziku (BDiB, MMI)
  • organiziranje gostovanja inozemnih predavača
  • informativna i administrativna podrška za sudjelovanje u međunarodnim projektima

Akreditacija EPAS

Još 2006. godine Fakultet je razvio preddiplomski studij iz Poslovne ekonomije (EBIP/BDiB - Bachelor Degree in Business ) na engleskom jeziku, namijenjen našim i stranim studentima.

S ciljem što boljeg pozicioniranja Fakulteta na regionalnom tržištu, godine 2008. donesena je strateška odluka da se za navedeni program na engleskom jeziku dobije međunarodna akreditacija EPAS (European Programme Accreditation System) unutar sustava Europske zaklade za razvoj menadžmenta ili EFMD (European Foundation for Management Development). EPAS akreditacija dodjeljuje se onim programima iz poslovne ekonomije i menadžmenta koji udovoljavaju sljedećim kriterijima: akademskoj izvrsnosti, povezanosti s praksom i međunarodnoj orijentaciji. U dugotrajnom procesu program EBIP/BDiB - Bachelor Degree in Business uspio je 9. veljače 2011. dobiti spomenutu akreditaciju, a također i reakreditaciju 19. Veljače 2014. godine.

Zanimljivosti o djelatnosti fakulteta[uredi VE | uredi]

Časopisi[uredi VE | uredi]

Na fakultetu izlazi šest časopisa:

  • Acta turistica
  • Poslovna izvrsnost
  • Tržište
  • Zbornik Ekonomskog fakulteta u Zagrebu
  • ZIREB
  • Manager (studentski list)

Studentske udruge

Statutom Ekonomskog fakulteta – Zagreb studentima je dano pravo na ustrojavanje strukovnih, sportskih i drugih nepolitičkih i neprofitabilnih udruga u obliku sekcija i sličnog na Fakultetu i izvan Fakulteta.

Danas na Fakultetu djeluju sljedeće studentske udruge:

AIESEC

ALUMNI KLUB - Hrvatska udruga diplomiranih ekonomista Ekonomskog fakulteta

eSTUDENT

Financijski klub

Hrvatska studentska asocijacija

Studentska udruga TIM

Studentski zbor Sveučilišta u Zagrebu

Športsko društvo Ekonomskog fakulteta

Veslački klub Ekonomist

Ekonomska klinika

Debatni klub

Poznati studenti[uredi VE | uredi]

Ekonomski fakultet dao je brojne poznate stručnjake koji su ostvarili zapaženu karijeru u ekonomiji i gospodarstvu te manjim dijelom u politici. Neka od najpoznatijih imena su:

Afera Indeks 3[uredi VE | uredi]

Afera naziva Indeks 3 označava medijsku aferu te suđenje za prodaju ispita od strane profesora na Ekonomskom fakultetu u Zagrebu. Afera je izbila 2008. godine, kada je iznenada privedeno nekoliko profesora, koji su kasnije kirminalistički obrađeni. Spomenuti događaj snažno je popraćen u javnosti, te je fakultetu nanio veliku štetu.[1]

Galerija slika[uredi VE | uredi]

Unutarnje poveznice[uredi VE | uredi]

Izvori[uredi VE | uredi]

Vanjske poveznice[uredi VE | uredi]

Koordinate: 45°48′57″N 16°00′40″E / 45.8159392134723°N 16.011226773262°E / 45.8159392134723; 16.011226773262