Andrej Plenković

Izvor: Wikipedija
Andrej Plenković
Andrej Plenković

Plenković u lipnju 2021. godine

12. predsjednik Vlade Republike Hrvatske
trenutačno
u službi od
19. listopada 2016.
Predsjednik Kolinda Grabar-Kitarović
Zoran Milanović
Prethodnik Tihomir Orešković
5. predsjednik Hrvatske demokratske zajednice
trenutačno
u službi od
17. srpnja 2016.
Prethodnik  Tomislav Karamarko
zastupnik u Europskom parlamentu
trajanje službe
1. srpnja 2013. – 12. listopada 2016.
zastupnik u Hrvatskom saboru
trajanje službe
22. prosinca 2011. – 1. srpnja 2013.
Nasljednik Damir Jelić
Rođenje 8. travnja 1970.
Politička stranka HDZ (od 2011.)
Zanimanje pravnik

Andrej Plenković (Zagreb, 8. travnja 1970.[1]), hrvatski političar, pravnik i diplomat, 12. predsjednik Vlade Republike Hrvatske od listopada 2016., te predsjednik Hrvatske demokratske zajednice od srpnja 2016. godine. Prethodno je bio jedan od jedanaest hrvatskih zastupnika u Europskom parlamentu, od ulaska Hrvatske u Europsku uniju 2013. do svoje ostavke, kada je preuzeo dužnost premijera.

Nakon što je 1993. diplomirao na Pravnom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu, Plenković je obnašao razne dužnosti u Ministarstvu vanjskih i europskih poslova. Nakon završenog poslijediplomskog studija međunarodnog prava, 2002. godine, obnašao je dužnost zamjenika šefa misije Republike Hrvatske pri Europskoj uniji. Od 2005. do 2010. godine bio je zamjenik hrvatskog veleposlanika u Francuskoj, da bi potom tu dužnost napustio i postao državni tajnik za europske integracije. Potom je 2011. godine izabran u Sabor.[2]

Za predsjednika HDZ-a izabran je 2016. nakon ostavke Tomislava Karamarka. Plenković je doveo svoju stranku do većine zastupničkih mjesta na parlamentarnim izborima 2016. Predsjednikom hrvatske Vlade imenovala ga je predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović 10. listopada 2016. nakon što joj je predao 91 potpis potpore saborskih zastupnika. Njegov kabinet potvrđen je glasovanjem u parlamentu 19. listopada s većinom od 91 od 151 zastupnika. Njegov prvi kabinet imao je 20 ministara, dok drugi kabinet ima 16 ministara.

Jedan je od samo dvojice hrvatskih premijera (uz Ivu Sanadera) koji su osvojili više od jednog mandata, pobijedivši na općim izborima 2016. i 2020. Također je, uz Ivicu Račana i Sanadera, jedan od trojice premijera koji su bio na čelu više od jednog vladinog kabineta. Nadalje, 4. svibnja 2022. Plenković je nadmašio Sanaderov mandat i tako postao najdugovječniji premijer u povijesti Hrvatske.[3]

Obrazovanje

Pravni fakultet u Zagrebu upisao je 1988., a diplomirao 1993. godine na temu Institucije Europske zajednice i proces donošenja odluka na Katedri međunarodnog javnog prava kod profesorice Nine Vajić, bivše sutkinje Europskog suda za ljudska prava u Strasbourgu.[4] Tijekom studija radio je kao prevoditelj volonter u Promatračkoj misiji Europske zajednice u Hrvatskoj 1991./92.

Za vrijeme studija aktivno sudjeluje u radu Europske udruge prava studenata (ELSA). 1991. godine postaje predsjednik ELSA-e Zagreb, 1992. predsjednik ELSA-e Hrvatske, a 1993. predsjednik Međunarodnog odbora ELSA-e sa sjedištem u Bruxellesu. U tom razdoblju sudjeluje na brojnim međunarodnim konferencijama diljem Europe i SAD-a te organizira nekoliko stručnih skupova u Hrvatskoj. Studentsku praksu obavio je 1992. u odvjetničkoj tvrtki Stephenson Harwood u Londonu.[nedostaje izvor] Na stažu u Europskoj pučkoj stranci u Europskom parlamentu (u okviru Zaklade Robert Schuman) boravio je 1993. te 1994. godine, kao i u hrvatskoj Misiji pri Europskim zajednicama.[5]

Godine 1997. polaže državni stručni ispit, a 1999. savjetnički ispit pri Ministarstvu vanjskih poslova.[6] 2002. godine magistrirao je međunarodno pravo s magistarskim radom Subjektivitet EU i razvoj Zajedničke vanjske i sigurnosne politike. Iste godine položio je i pravosudni ispit. Tečno govori engleski, francuski i talijanski, a služi se njemačkim jezikom.[nedostaje izvor]

Diplomatska karijera

Od 1994. do 2002. radi kao diplomat u Ministarstvu vanjskih poslova na nizu funkcija. Između ostaloga, načelnik je Odjela za europske integracije, savjetnik ministra za europske poslove, član Pregovaračkog tima za Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju između RH i EU.

Od 2002. do 2005. obnaša dužnost zamjenika šefa hrvatske Misije pri Europskoj uniji u Bruxellesu, gdje je zadužen za koordinaciju političkih aktivnosti Misije te pripremu podnošenja zahtjeva Hrvatske za članstvo u Europskoj uniji. Od 2005. do 2010. zamjenik je veleposlanika u Francuskoj.

U travnju 2010. postaje državni tajnik za europske integracije u Vladi gdje upravlja radom Ministarstva na političkim i gospodarskim odnosima s članicama Unije do prosinca 2011., a ima i istaknutu ulogu u kampanji za referendum o pristupanju Europskoj uniji.[5] Kao državni tajnik, obnaša i dužnost nacionalnog koordinatora za Dunavsku strategiju EU.

Politički angažman

Od 22. prosinca 2011. do 1. srpnja 2013. zastupnik je HDZ-a u Hrvatskom saboru. Supredsjedatelj je Zajedničkog parlamentarnog odbora Hrvatskog sabora i Europskog parlamenta te član saborskih odbora za vanjsku politiku, za europske integracije, za pravosuđe, za zaštitu okoliša te za međuparlamentarnu suradnju.[6] Odlukom Hrvatskoga sabora, od travnja 2012. do srpnja 2013. jedan je od 12 hrvatskih zastupnika promatrača u Europskom parlamentu.

Od 1. srpnja 2013. zastupnik je HDZ-a u Europskom parlamentu i član Kluba zastupnika Europske pučke stranke. U Strasbourgu je 2. srpnja 2013. govorio kao prvi zastupnik iz Hrvatske na plenarnoj sjednici Europskog parlamenta. Član je Odbora za proračun i Odbora za ustav Europskog parlamenta, kao i Izaslanstva za odnose sa zemljama jugoistočne Europe, a sudjeluje i u radu niza drugih odbora.[7]

U rujnu 2016. HDZ i Plenković su na izborima za zastupnike u Hrvatski sabor ostvarili relativnu pobjedu, stoga je predsjednica Kolinda Grabar Kitarović 10. listopada 2016. dala Plenkoviću mandat za sastavljanje 14. Vlade RH.[8]

Nakon pobjede HDZ-a na izborima za Sabor održanima u srpnju 2020. godine, predsjednik Zoran Milanović je 16. srpnja 2020. dao Plenkoviću mandat za sastavljanje 15. Vlade RH.[9]

Privatni život

Rođen je 8. travnja 1970. u Zagrebu u obitelji pokojnoga oca Marija Plenkovića, bivšega profesora na Fakultetu političkih znanosti (1980.1998.), potom na Grafičkom fakultetu u Zagrebu, podrijetlom iz naselja Svirče na otoku Hvaru[10] te majke Vjekoslave Raos Plenković, po zanimanju kardiologinje rodom iz Makarske.[11]

Plenković je oženjen pravnicom Anom Maslać,[12] s kojom ima dvoje djece; sina Marija i kćerku Milu.[13][14]

Izvori

  1. Vlada Republike Hrvatske - Andrej Plenković. vlada.gov.hr. Pristupljeno 20. rujna 2022.
  2. Andrej Plenković, životopis - Portal Dnevno. web.archive.org. 7. kolovoza 2013. Inačica izvorne stranice arhivirana 7. kolovoza 2013. Pristupljeno 20. rujna 2022.CS1 održavanje: bot: nepoznat status originalnog URL-a (link)
  3. "Plenković najdugovječniji premijer zbog tehnologije vladanja infiltracijom". N1. 29. travnja 2022. Pristupljeno 20. rujna 2022.
  4. Tko je Andrej Plenković? Na studiju prava je pokazao da puca visoko, objavljeno 18. listopada 2016., pristupljeno 18. listopada 2016.
  5. a b Andrej Plenković – O meni
  6. a b Hrvatski sabor - Andrej Plenković. Inačica izvorne stranice arhivirana 23. veljače 2014. Pristupljeno 18. veljače 2014. journal zahtijeva |journal= (pomoć)
  7. Europski parlament - Zastupnici
  8. Andrej Plenković dobio mandat za sastavljanje vladeInačica izvorne stranice arhivirana 13. studenoga 2016., "Predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović uručila je predsjedniku HDZ-a Andreju Plenkoviću mandat za sastavljanje 14. vlade Republike Hrvatske. Plenković je predsjednici donio 91 potpis izabranih saborskih zastupnika. Mandatar je u roku od 30 dana dužan program vlade i njezine članove predstaviti Saboru i zatražiti glasovanje o povjerenju.", objavljeno 10. listopada 2016., pristupljeno 18. listopada 2016.
  9. Plenković dobio mandat od Milanovića i objavio kako će izgledati nova vlada: "Imat će 16 ministarstava i 4 potpredsjednika", Dnevnik.hr objavljeno 16. srpnja 2020. pristupljeno 19. srpnja 2020.
  10. Alma Mater Europaea, almamater.si pristupljeno 8. siječnja 2021.
  11. Klara Glavač: Plenkijeve "željezne dame": One su ga dovele do vrha, express.24.sata.hr objavljeno 7. svibnja 2019. pristupljeno 8. siječnja 2021.
  12. Samozatajna pravnica koja izbjegava kamere: Tko je Ana Maslać Plenković?, Index.hr objavljeno 11. travnja 2019. pristupljeno 8. siječnja 2021.
  13. Bruno Herljević: TAJNOVITA PLENKOVIĆEVA SUPRUGA: Evo zašto se zgodna plavuša skriva od medija (FOTO), Zagreb.info objavljeno 18. veljače 2016. pristupljeno 8. siječnja 2021.
  14. Tina Premec: BEBA STIŽE U VELJAČI, A VEĆ SE PRIČA I KOJEG ĆE SPOLA BITI Iako samozatajna, Plenkovićeva supruga Ana ipak nije mogla sakriti trudnički trbuščić..., Jutarnji list objavljeno 4. studenog 2016. pristupljeno 8. siječnja 2021.

Vanjske poveznice