Andrej Plenković

Izvor: Wikipedija
Skoči na: orijentacija, traži
Andrej Plenković
Andrej Plenković
12. predsjednik Vlade Republike Hrvatske
trenutačno
u službi od
19. listopada 2016.
Predsjednik Kolinda Grabar-Kitarović
Prethodnik Tihomir Orešković
Predsjednik HDZ-a
trenutačno
u službi od
17. srpnja 2016.
Prethodnik  Milijan Brkić (v. d.)
Tomislav Karamarko
Zastupnik u Europskom parlamentu
trajanje službe
1. srpnja 2013. – 12. listopada 2016.
Zastupnik u Hrvatskom saboru
trajanje službe
2011. – 2013.
Rođenje 8. travnja 1970.
Politička stranka HDZ
Zanimanje pravnik

Andrej Plenković (Zagreb, 8. travnja 1970.) hrvatski je političar, pravnik i diplomat, aktualni predsjednik Vlade Republike Hrvatske. Predsjednik je Hrvatske demokratske zajednice od 2016. godine.

Tijekom svoje karijere obnašao je različite funkcije u Ministarstvu vanjskih poslova, 2011. godine je kao član HDZ-a izabran na izborima u Hrvatski sabor, a 2013. je izabran za jednog od prvih 12 hrvatskih članova Europskog parlamenta.

Obrazovanje[uredi VE | uredi]

Pravni fakultet u Zagrebu upisao je 1988., a diplomirao 1993. godine na temu  »Institucije Europske zajednice i proces donošenja odluka« na Katedri međunarodnog javnog prava kod profesorice Nine Vajić, bivše sutkinje Europskog suda za ljudska prava u Strasbourgu.[1] Tijekom studija radio je kao prevoditelj volonter u Promatračkoj misiji Europske zajednice u Hrvatskoj 1991/92.

Za vrijeme studija aktivno sudjeluje u radu Europske udruge studenata prava (ELSA). 1991. postaje predsjednik ELSA-e Zagreb, 1992. predsjednik ELSA-e Hrvatske, a 1993. predsjednik Međunarodnog odbora ELSA-e sa sjedištem u Bruxellesu. U tom razdoblju sudjeluje na brojnim međunarodnim konferencijama diljem Europe i SAD-a te organizira nekoliko stručnih skupova u Hrvatskoj. Studentsku praksu obavio je 1992. u odvjetničkoj tvrtki Stephenson Harwood u Londonu. Na stažu u Europskoj pučkoj stranci u Europskom parlamentu (u okviru Zaklade Robert Schuman) boravio je 1993, a 1994. i u hrvatskoj Misiji pri Europskim zajednicama, koju je tada vodio veleposlanik.[2]

1997. polaže državni stručni ispit, a 1999. Savjetnički ispit pri Ministarstvu vanjskih poslova.[3] 2002. magistrirao je međunarodno pravo s magistarskim radom »Subjektivitet EU i razvoj Zajedničke vanjske i sigurnosne politike«. Iste godine položio je i pravosudni ispit. Govori engleski, francuski i talijanski, a služi se njemačkim jezikom.

Diplomatska karijera[uredi VE | uredi]

Od 1994. do 2002. radi kao diplomat u Ministarstvu vanjskih poslova na nizu funkcija. Između ostalog, načelnik je Odjela za europske integracije, savjetnik ministra za europske poslove, član Pregovaračkog tima za Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju između RH i EU.

Od 2002. do 2005. obnaša dužnost zamjenika šefa hrvatske Misije pri Europskoj uniji u Bruxellesu gdje je zadužen za koordinaciju političkih aktivnosti Misije te pripremu podnošenja zahtjeva Hrvatske za članstvo u Europskoj uniji. Od 2005. do 2010. zamjenik je veleposlanika u Francuskoj.

U travnju 2010. postaje državni tajnik za europske integracije u Vladi gdje upravlja radom Ministarstva na političkim i gospodarskim odnosima s članicama Unije do prosinca 2011., a ima i istaknutu ulogu u kampanji za referendum o pristupanju Europskoj uniji.[2] Kao državni tajnik, obnaša i dužnost nacionalnog koordinatora za Dunavsku strategiju EU.

Politički angažman[uredi VE | uredi]

Od 22. prosinca 2011. do 1. srpnja 2013. zastupnik je HDZ-a u Hrvatskom saboru. Supredsjedatelj je Zajedničkog parlamentarnog odbora Hrvatskog sabora i Europskog parlamenta, te član saborskih odbora za vanjsku politiku, za europske integracije, za pravosuđe, za zaštitu okoliša te za međuparlamentarnu suradnju. [3] Odlukom Hrvatskog sabora od travnja 2012. do srpnja 2013. jedan od 12 hrvatskih zastupnika promatrača u Europskom parlamentu.

Od 1. srpnja 2013. zastupnik je HDZ-a u Europskom parlamentu i član Kluba zastupnika Europske pučke stranke. U Strasbourgu je 2. srpnja 2013. govorio kao prvi zastupnik iz Hrvatske na plenarnoj sjednici Europskog parlamenta. Član je Odbora za proračun i Odbora za ustav Europskog parlamenta, kao i Izaslanstva za odnose sa zemljama jugoistočne Europe, a sudjeluje i u radu niza drugih odbora.[4]

Nakon relativne pobjede HDZ-a na izborima za Sabor održanim u rujnu 2016., predsjednica RH je 10. listopada 2016. dala Plenkoviću mandat za sastavljanje 14. Vlade RH.[5]

Privatni život[uredi VE | uredi]

U braku je s Anom Maslać, s kojom ima sina Marija.

Izvori[uredi VE | uredi]

  1. Tko je Andrej Plenković? Na studiju prava je pokazao da puca visoko, objavljeno 18. listopada 2016., pristupljeno 18. listopada 2016.
  2. 2,0 2,1 Andrej Plenković – O meni
  3. 3,0 3,1 Hrvatski sabor - Andrej Plenković
  4. Europski parlament - Zastupnici
  5. Andrej Plenković dobio mandat za sastavljanje vlade, "Predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović uručila je predsjedniku HDZ-a Andreju Plenkoviću mandat za sastavljanje 14. vlade Republike Hrvatske. Plenković je predsjednici donio 91 potpis izabranih saborskih zastupnika. Mandatar je u roku od 30 dana dužan program vlade i njezine članove predstaviti Saboru i zatražiti glasovanje o povjerenju.", objavljeno 10. listopada 2016., pristupljeno 18. listopada 2016.

Vanjske poveznice[uredi VE | uredi]