Izravni sustav preslovljavanja bugarske ćirilice
Izravni sustav preslovljavanja bugarske ćirilice (engleski, Streamlined System; bugarski, Обтекаема система) napravio je Ljubomir Ivanov u Matematičkog instituta Bugarske akademije znanosti 1995. godine.[1][2][3]
U hrvatskom se pravopisu primjenjuje hrvatski način preslovljavanja bugarske ćirilice.
Ovaj sustav se rabi u Bugarskoj za osobna imena i zemljopisne nazive od 2000.[4][5][6] i 2006,[7][8] a 2009. godine postao je osnova posebnog bugarskog Zakona o preslovljavanju:[9]
А A |
Б B |
В V |
Г G |
Д D |
Е E |
Ж ZH |
З Z |
И I |
Й Y |
К K |
Л L |
М M |
Н N |
О O |
П P |
Р R |
С S |
Т T |
У U |
Ф F |
Х H |
Ц TS |
Ч CH |
Ш SH |
Щ SHT |
Ъ A |
Ь Y |
Ю YU |
Я YA |
Izravni sustav usvojio je UN u 2012. godini,[10] i je službenim sustavom u SAD-u kao i u Ujedinjenom Kraljevstvu od 2013. godine.[11] Ivanov sugerira njegov pristup transliteracija koristiti i za druge ćirilične pisma, osobito ruske abecede.[12]
Ovaj sustav je sličan starom sustavu BGN/PCGN od 1952. godine za romaniziranje tekstova na bugarskoj ćirilici koji, međutim, preslovljava ćirilićna slova Х, Ь i Ъ kao KH, ’ (izostavnik) i Ŭ, dok izravni sustav rabi H, Y i A u tu svrhu.[13]
Iznimke:
1. Autentičan latinski pravopis imena nebugarskog porekla ima prvenstva (na primjer, James Bourchier, Émile de Laveleye i Wellington, a nikako Dzheyms Baucher, Emil dyo Lavele ili Uelingtan);[5]
2. U 2006. godini je službeno prihvaćeno da se ИЯ na kraj riječi preslovljava kao IA umjesto IYA.[14]
U „Novom rječniku pravopisa bugarskog jezika” (objavlenom Institutom bugarskog jezika Bugarske akademije znanosti u 2002. godinu) predloženo bio da Izravni sustav modificirati tako da se bugarsko slovo Ъ preslovljava kao Ă,[15] ali je korištenje diakritičkog znaka ne dobio popularnosti,[16] pa nije ni službeno prihvaćeno.[14] Isto tako, nije bila prihvaćena ni ideja preslovljavanja Ц kao TZ.[16][17]
Slična orijentacija na englesku preslovljavanju je promatrana kod ostalih jezika koji koriste ćirilicu, kao što su ruski[18] i ukrajinski,[19][20] pa, donekle, također i makedonski jezik.[21][22]
- Primjer (Članka 1. Opće deklaracije o pravima čovjeka):
Всички хора се раждат свободни и равни по достойнство и права. Те са надарени |
Vsichki hora se razhdat svobodni i ravni po dostoynstvo i prava. Te s nadareni |
Sustav nije reverzibilan, jer su А, Ж, Й, Ц, Ш, Щ, Ю, Я transliterirani na isti način kao i respektivno Ъ, ЗХ, Ь, ТС, СХ, ШТ, ЙУ i ЙА. Jednu pomoćnu, reverzibilnu varijantu izravnih sustava predložili su L. Ivanov, D. Skordev i D. Dobrev, koja da biće korištena u tim određenim događajima kade je rekonstrukcija izvornoj bugarskoj riječi biti prvenstvena. U tome pravcu, slova i kombinacije slova Ъ, Ь, ЗХ, ЙА, ЙУ, СХ, ТС, ТШ, ТЩ, ШТ, ШЦ preslovljavani su odnosno kao `A, `Y, Z|H, Y|A, Y|U, S|H, T|S, T|SH, T|SHT, SH|T, SH|TS.[23]
- ↑ (engl.) L.L. Ivanov, Toponymic Guidelines for Antarctica, Antarctic Place-names Commission of Bulgaria, Sofia, 1995.
- ↑ (engl.) M. Gaidarska, The Current State of the Transliteration of Bulgarian Names into English in Popular Practice, Contrastive Linguistics, XXII, 1998, 112, pp. 69-84.
- ↑ (fr.) Inventaire des outils de romanisation. Arhivirana inačica izvorne stranice od 16. veljače 2016. (Wayback Machine) Bibliothèque et Archives Canada. Ottawa 2006.
- ↑ (bug.) Pravila za izdavanje bugarskih osobnih iskaznica i putovnica, Državne novine br. 14, 2000.
- ↑ a b (engl.) L.L. Ivanov, On the Romanization of Bulgarian and English, Contrastive Linguistics, XXVIII, 2003, 2, pp. 109-118. ISSN 0204-8701; Errata, id., XXIX, 2004, 1, p. 157.
- ↑ (engl.) (bug.)Andreev A., I. Derzhanski eds. Bulgarian Academy of Sciences: Institute of Mathematics and Informatics, founded 1947. Arhivirana inačica izvorne stranice od 6. lipnja 2011. (Wayback Machine) Sofia: Multiprint Ltd., 2007. 64 pp. ISBN 978-954-8986-27-4
- ↑ (engl.)United Nations Document E/CONF.98/CRP.71. 17 August 2007.
- ↑ (tal.) G. Selvelli. Su alcuni aspetti ideologici dei sistemi di traslitterazione degli alfabeti cirillici nei Balcani. Arhivirana inačica izvorne stranice od 24. lipnja 2016. (Wayback Machine) Studi Slavistici XII (2015). pp. 159–180.
- ↑ (bug.) Državne novine broj 19, 13 mart 2009.
- ↑ (engl.) Bulgarian. Report on the Current Status of United Nations Romanization Systems for Geographical Names. Compiled by the UNGEGN Working Group on Romanization Systems. Version 4.0, February 2013.
- ↑ (engl.) Romanization System for Bulgarian: BGN/PCGN 2013 System. National Geospatial-Intelligence Agency, September 2014.
- ↑ Ivanov, L. Streamlined Romanization of Russian Cyrillic. Contrastive Linguistics. XLII (2017) No. 2. pp. 66-73. ISSN 0204-8701
- ↑ (engl.) USBGN, Romanization Systems and Roman-Script Spelling Conventions, 1994, pp.15-16.
- ↑ a b (bug.) Изменение и допълнение на Правилника за издаване на българските документи за самоличност. Държавен вестник бр. 83, 13 октомври 2006.
- ↑ (bug.) Отг. ред. В. Станков. Нов правописен речник на българския език. БАН, Издателство Хейзъл, 2002. стр. 51. ISBN 9789548283611 nevaljani ISBN
- ↑ a b В. Мурдаров, П. Костадинова. Национален стандарт за транслитериране на български кирилски собствени имена с латински букви (Проблеми и предложения за решения) Arhivirana inačica izvorne stranice od 5. srpnja 2010. (Wayback Machine). Български език, 4/2005. ISSN 0005-4283
- ↑ (bug.) М. Димитрова. Разбираема България. Култура, 23 март 2006.
- ↑ (rus.) Приказ МВД РФ от 31.12.2003 N 1047 Arhivirana inačica izvorne stranice od 22. kolovoza 2011. (Wayback Machine).
- ↑ (ukr.) Рішення української комісії з питань правничої термінології (Транслітерація) Arhivirana inačica izvorne stranice od 21. travnja 2009. (Wayback Machine). Протокол No. 2 від 19 квітня 1996 р.
- ↑ (ukr.) Постанова N 55 Кабінету Міністрів України "Про впорядкування транслітерації українського алфавіту латиницею" від 27 січня 2010 р.
- ↑ (mak.) S. Георгиевски. Како да се латинизира кирилицата. Arhivirana inačica izvorne stranice od 3. listopada 2011. (Wayback Machine) Неделен весник Глобус број 70, 19 август 2008.
- ↑ (engl.) Omniglot: Macedonian language, alphabet and pronunciation.
- ↑ (engl.) L. Ivanov, D. Skordev and D. Dobrev. The New National Standard for the Romanization of Bulgarian. Mathematica Balkanica. New Series Vol. 24, 2010, Fasc. 1-2. pp.121-130. ISSN 0205-3217