Prijeđi na sadržaj

Izravni sustav preslovljavanja bugarske ćirilice

Izvor: Wikipedija

Izravni sustav preslovljavanja bugarske ćirilice (engleski, Streamlined System; bugarski, Обтекаема система) napravio je Ljubomir Ivanov u Matematičkog instituta Bugarske akademije znanosti 1995. godine.[1][2][3]

U hrvatskom se pravopisu primjenjuje hrvatski način preslovljavanja bugarske ćirilice.

Ovaj sustav se rabi u Bugarskoj za osobna imena i zemljopisne nazive od 2000.[4][5][6] i 2006,[7][8] a 2009. godine postao je osnova posebnog bugarskog Zakona o preslovljavanju:[9]

А
A
Б
B
В
V
Г
G
Д
D
Е
E
Ж
ZH
З
Z
И
I
Й
Y
К
K
Л
L
М
M
Н
N
О
O
П
P
Р
R
С
S
Т
T
У
U
Ф
F
Х
H
Ц
TS
Ч
CH
Ш
SH
Щ
SHT
Ъ
A
Ь
Y
Ю
YU
Я
YA

Izravni sustav usvojio je UN u 2012. godini,[10] i je službenim sustavom u SAD-u kao i u Ujedinjenom Kraljevstvu od 2013. godine.[11] Ivanov sugerira njegov pristup transliteracija koristiti i za druge ćirilične pisma, osobito ruske abecede.[12]

Ovaj sustav je sličan starom sustavu BGN/PCGN od 1952. godine za romaniziranje tekstova na bugarskoj ćirilici koji, međutim, preslovljava ćirilićna slova Х, Ь i Ъ kao KH, (izostavnik) i Ŭ, dok izravni sustav rabi H, Y i A u tu svrhu.[13]

Iznimke:

1. Autentičan latinski pravopis imena nebugarskog porekla ima prvenstva (na primjer, James Bourchier, Émile de Laveleye i Wellington, a nikako Dzheyms Baucher, Emil dyo Lavele ili Uelingtan);[5]

2. U 2006. godini je službeno prihvaćeno da se ИЯ na kraj riječi preslovljava kao IA umjesto IYA.[14]

U „Novom rječniku pravopisa bugarskog jezika” (objavlenom Institutom bugarskog jezika Bugarske akademije znanosti u 2002. godinu) predloženo bio da Izravni sustav modificirati tako da se bugarsko slovo Ъ preslovljava kao Ă,[15] ali je korištenje diakritičkog znaka ne dobio popularnosti,[16] pa nije ni službeno prihvaćeno.[14] Isto tako, nije bila prihvaćena ni ideja preslovljavanja Ц kao TZ.[16][17]

Slična orijentacija na englesku preslovljavanju je promatrana kod ostalih jezika koji koriste ćirilicu, kao što su ruski[18] i ukrajinski,[19][20] pa, donekle, također i makedonski jezik.[21][22]

Ilustracija

[uredi | uredi kôd]
Primjer (Članka 1. Opće deklaracije o pravima čovjeka):
Всички хора се раждат свободни и равни

по достойнство и права. Те са надарени
с разум и съвест и следва да се отнасят
помежду си в дух на братство.

Vsichki hora se razhdat svobodni i ravni

po dostoynstvo i prava. Te s nadareni
s razum i savest i sledva da se otnasyat
pomezhdu si v duh na bratstvo.

Reverzibilna varijanta

[uredi | uredi kôd]

Sustav nije reverzibilan, jer su А, Ж, Й, Ц, Ш, Щ, Ю, Я transliterirani na isti način kao i respektivno Ъ, ЗХ, Ь, ТС, СХ, ШТ, ЙУ i ЙА. Jednu pomoćnu, reverzibilnu varijantu izravnih sustava predložili su L. Ivanov, D. Skordev i D. Dobrev, koja da biće korištena u tim određenim događajima kade je rekonstrukcija izvornoj bugarskoj riječi biti prvenstvena. U tome pravcu, slova i kombinacije slova Ъ, Ь, ЗХ, ЙА, ЙУ, СХ, ТС, ТШ, ТЩ, ШТ, ШЦ preslovljavani su odnosno kao `A, `Y, Z|H, Y|A, Y|U, S|H, T|S, T|SH, T|SHT, SH|T, SH|TS.[23]

Poveznice

[uredi | uredi kôd]

Izvori

[uredi | uredi kôd]
  1. (engl.) L.L. Ivanov, Toponymic Guidelines for Antarctica, Antarctic Place-names Commission of Bulgaria, Sofia, 1995.
  2. (engl.) M. Gaidarska, The Current State of the Transliteration of Bulgarian Names into English in Popular Practice, Contrastive Linguistics, XXII, 1998, 112, pp. 69-84.
  3. (fr.) Inventaire des outils de romanisation.Arhivirana inačica izvorne stranice od 16. veljače 2016. (Wayback Machine) Bibliothèque et Archives Canada. Ottawa 2006.
  4. (bug.) Pravila za izdavanje bugarskih osobnih iskaznica i putovnica, Državne novine br. 14, 2000.
  5. a b (engl.) L.L. Ivanov, On the Romanization of Bulgarian and English, Contrastive Linguistics, XXVIII, 2003, 2, pp. 109-118. ISSN 0204-8701; Errata, id., XXIX, 2004, 1, p. 157.
  6. (engl.) (bug.)Andreev A., I. Derzhanski eds. Bulgarian Academy of Sciences: Institute of Mathematics and Informatics, founded 1947.Arhivirana inačica izvorne stranice od 6. lipnja 2011. (Wayback Machine) Sofia: Multiprint Ltd., 2007. 64 pp. ISBN 978-954-8986-27-4
  7. (engl.)United Nations Document E/CONF.98/CRP.71. 17 August 2007.
  8. (tal.) G. Selvelli. Su alcuni aspetti ideologici dei sistemi di traslitterazione degli alfabeti cirillici nei Balcani.Arhivirana inačica izvorne stranice od 24. lipnja 2016. (Wayback Machine) Studi Slavistici XII (2015). pp. 159–180.
  9. (bug.) Državne novine broj 19, 13 mart 2009.
  10. (engl.) Bulgarian. Report on the Current Status of United Nations Romanization Systems for Geographical Names. Compiled by the UNGEGN Working Group on Romanization Systems. Version 4.0, February 2013.
  11. (engl.) Romanization System for Bulgarian: BGN/PCGN 2013 System. National Geospatial-Intelligence Agency, September 2014.
  12. Ivanov, L. Streamlined Romanization of Russian Cyrillic. Contrastive Linguistics. XLII (2017) No. 2. pp. 66-73. ISSN 0204-8701
  13. (engl.) USBGN, Romanization Systems and Roman-Script Spelling Conventions, 1994, pp.15-16.
  14. a b (bug.) Изменение и допълнение на Правилника за издаване на българските документи за самоличност. Държавен вестник бр. 83, 13 октомври 2006.
  15. (bug.) Отг. ред. В. Станков. Нов правописен речник на българския език. БАН, Издателство Хейзъл, 2002. стр. 51. ISBN 9789548283611 nevaljani ISBN
  16. a b В. Мурдаров, П. Костадинова. Национален стандарт за транслитериране на български кирилски собствени имена с латински букви (Проблеми и предложения за решения)Arhivirana inačica izvorne stranice od 5. srpnja 2010. (Wayback Machine). Български език, 4/2005. ISSN 0005-4283
  17. (bug.) М. Димитрова. Разбираема България. Култура, 23 март 2006.
  18. (rus.) Приказ МВД РФ от 31.12.2003 N 1047Arhivirana inačica izvorne stranice od 22. kolovoza 2011. (Wayback Machine).
  19. (ukr.) Рішення української комісії з питань правничої термінології (Транслітерація)Arhivirana inačica izvorne stranice od 21. travnja 2009. (Wayback Machine). Протокол No. 2 від 19 квітня 1996 р.
  20. (ukr.) Постанова N 55 Кабінету Міністрів України "Про впорядкування транслітерації українського алфавіту латиницею" від 27 січня 2010 р.
  21. (mak.) S. Георгиевски. Како да се латинизира кирилицата.Arhivirana inačica izvorne stranice od 3. listopada 2011. (Wayback Machine) Неделен весник Глобус број 70, 19 август 2008.
  22. (engl.) Omniglot: Macedonian language, alphabet and pronunciation.
  23. (engl.) L. Ivanov, D. Skordev and D. Dobrev. The New National Standard for the Romanization of Bulgarian. Mathematica Balkanica. New Series Vol. 24, 2010, Fasc. 1-2. pp.121-130. ISSN 0205-3217