Jūrmala

Izvor: Wikipedija
Skoči na: orijentacija, traži
Jūrmala
Ulica Jomas u središtu grada.
Ulica Jomas u središtu grada.
Zastava
Zastava
Grb
Grb
Koordinate: 56°58′N 23°45′E / 56.967°N 23.75°E / 56.967; 23.75Koordinate: 56°58′N 23°45′E / 56.967°N 23.75°E / 56.967; 23.75
Država Flag of Latvia.svg Latvija
Gradska prava 1959.
Vlast
 - Vrsta Gradsko vijeće (15 članova)
Površina
 - Ukupna 100 km²
Stanovništvo (1. siječnja 2016.[1])
 - Grad 57.731
 - Gustoća 573,37 km²
Vremenska zona Istočnoeuropsko vrijeme (UTC+2)
 - Ljeto (DST) Ljetno istočnoeuropsko vrijeme (UTC+3)
Poštanski broj LV-2003; LV-2008; LV-20(10-17)
Pozivni broj +371 67
Zemljovid
Jūrmala na karti Latvija
Jūrmala
Jūrmala

Jūrmala (u prijevodu obala, njem. Riga-Strand, Rigaer Strand (Riška plaža, Rigasche Strand)[2]) je grad u Latviji na obali Riškog zaljeva, smješten 25 kilometara zapadno od glavnog grada Rige. Grad je poznato ljetovalište s 32 kilometra obale uz Baltičko more. Južne granice građa određuje rijeka Lielupe, čime je grad stiješnjen između Baltičkog mora na sjeveru i rijeke Lielupe na jugu. S preko 57.000 stanovnika, koliko ih živi u gradu prema popisu s početka 2016. godine, peti je grad po naseljenosti u Latviji.[1]

Stanovništvo[uredi VE | uredi]

1935. godine naselja Riška Jūrmala, Sloka i Ķemeri spojena su u jedinstveno naselje Jūrmalu, koji je nakon ujedinjenja brojao 13.700 stanovnika, od čega 86,9% Latvijaca Nakon Drugog svjetskog rata stanovništvo grada je naglo poraslo, te je 1959., kada je Jūrmala dobila gradska prava, grad brojao 38.000 stanovnika. To je bilo gotovo trostruko više nego u predratno doba. Tijekom 1970-ih daljnjim useljavanjem grad je imao 53.800, a 1979. 61.000 stanovnika. Nakon obnove Latvijske neovisnosti rodnost je od 1998. godine do 2011. bila u padu, ali je iseljavanje imalo veći udio u smanjenju stanovništva. Nakon 2011. grad bilježi ponovni porast stanovništva, te je s oko 55.000 iste godine broj stanovnika porastao na preko 57.000 prema popisu iz 2016. godine.[1]

Stanovništvo prema narodnosnom sastavu (2015.)[3]
Latvijci
  
48,7%
Rusi
  
36,7%
Bjelorusi
  
3,6%
Ukrajinci
  
2,6%
Poljaci
  
1,5%
Litavci
  
1,0%
Ostali
  
5,8%


Turizam[uredi VE | uredi]

Gradska plaža s plavom zastavom, pokazateljem iznimne čistoće mora.
Uz plaže se razvijaju djelatnosti kao što su ugostiteljstvo, trgovina i hotelijerstvo.

Zbog 32 kilometra pješčanih obala Baltičkog mora, grad je u povijesti bio poznato ljetovalište. Prvi spomeni ugostiteljstva i stvaranja turističke ponude te oglašavanja gradskih plaža javljaju se krajem 19. stoljeća. Nagli rast popularnosti kao ljetovališta grad doživljava u vrijeme prije Drugog svjetskog rata, čemu svjedoči podatak da je 1940. godine u gradu ostvareno 50.000 noćenja. Nakon rata, postajalo je sve izglednije da će turizam zauzeti važno mjesto u gospodarskom razvoju grada. No sovjetske vlasti su mogućnosti koje grad nudi prepoznali tek početkom 1980-ih, kada se zbog sve većeg i većeg broja dolaska posjetitelja, posebno Rusa, Bjelorusa i Ukrajinaca, grad je trajanje ljetne turističke sezone proširio s mjesec i pol dana na tri mjeseca (lipanj - kolovoz), a poečtkom desetljeća ostvareno je oko 260.000 noćenja. Ali, završetkom 1968. godine Jūrmalu zahvaća tzv. "turistička kriza" koja je trajala sve do 2011. godine, a označavala je nagli pad broja posjetitelja i ostvarenjih noćenja koje je dovelo do prekida građevinskih radova i zapuštanja plaža i odmarališta. Tako je 2006. u gradu ostvareno svega 124.000 noćenja, što je dvostruko manje od podataka iz 1980-ih godina. Pad posjetitelja nastavljen je i početkom 2010-ih, a vrhunac je doživio 2012. kada je u gradu bilo prijavljeno svega 108.000 istvarenih noćenja. Osim broja noćenja, i trajanje noćenja se smanjilo sa tjedan dana na svega 3 dana. Krajem 2011. najveći udio u stranim posjetiteljima imali su Rusi (15%), potom Estonci (13%) i Litavci (12%). U gradu su spomenute godine bila prijavljena 44 smještaja, što je bio najniži broj u povijesti ljetovanja u gradu, s ukupno 3.813 kreveta, od kojih je trećina bila za jedno ili dva noćenja (tzv.bed&breakfast) te 223 kamperska mjesta u kampu "Nemo". Popunjenost hotela tijekom 2010. iznosila je niskih 38%, za 6% niže od desetogodišnjeg prosjeka. Sve do kraja 2014., popunjenost u mjesecu srpnju nije prelazila 50%, što je ostavilo velikog novčanog traga u ugostiteljstvu. S druge strane, okolne željezničke pruge imale su porast broja putnika u 2008. godini: sa 6 na 8,6 milijuna putnika.[4]

Izvori[uredi VE | uredi]

  1. 1,0 1,1 1,2 «Latvijas iedzīvotāju skaits pašvaldībās pagastu dalījumā», rezultati popisa stanovitva provedenog na dan 1. siječnja 2016, objavljeno u siječnju 2016., pristupljeno 24. svibnja 2016. (let.)
  2. Der Rigasche Strand - Baltische Riviera; illustrierter Führer durch Die Badeorte des Rigaschen Strandes, Herausg, Riga, Kulturverein des Rigaschen Strandes, 1928. (njem.)
  3. Narodnosni sstav gradova prema popisu iz 2015. - Jūrmala, Latvijski statististički zavod, pristupljeno 24. svibnja 2016. (let.)
  4. JŪRMALAS PILSĒTAS TERITORIJAS PLĀNOJUMS - rezultati poslovanja željezničke mreže u 2012. godini, grupa93.lv, objavljeno u prosincu 2012., pristupljeno 24. svibnja 2016. (let.)